Kada ukrajinska ofenziva završi, vidjet će se jesu li ciljevi ostvareni. Ukrajinci su rekli koji su im ciljevi ofenzive te kada će ona početi, što je vrlo neuobičajeno u ratnoj praksi da se najavi protivniku što ćete mu napraviti, rekao je Marinko Ogorec u emisiji U mreži Prvog.
- Strateški cilj Ukrajine je izbijanje na obale Azovskog mora, razdvajanje ruskih snaga na dva dijela i izbijanje na administrativne granice Krima, nakon čega bi mogli početi s pregovorima, rekao je i dodao kako nije siguran da će to biti ostvarivo.
Na summitu G20 nije došlo do jednoznačnog osuđivanja ruske agresije na Ukrajinu.
- Do osude nije došlo zbog toga što se zemlje globalnog juga ne slažu sa Zapadom. Po njima, rat u Ukrajini nema takve globalne implikacije kakve bi Zapad htio. Smatraju da Zapad koristeći Ukrajinu želi ostvariti niz drugih ciljeva koji nemaju veze s tim ratom, istaknuo je Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar.
- Uoči summita G20 dosta se pisalo o tome da kineski predsjednik neće doći na taj skup. Analitičari pretpostavljaju da je glavni razlog nespremnost Kine za bilo kakve ustupke u pogledu samog teksta deklaracije, rekao je Kovačević.
Ogorec smatra kako dolazi do disbalansa u samom sustavu vođenja i zapovijedanja na najvišoj razini unutar Ukrajine, ali, kako kaže, sigurno dolazi i do nezadovoljstva tempom ofenzive, iako se to ne želi priznati.
- Unutar Ukrajine intenzivira se mobilizacija. Vidljiv je zamor od ratnih operacija, istaknuo je.
Dodaje kako se za sve ratove može reći da ih započinju političari, vode ih vojnici, a završavaju diplomati.
Kijev osudio izbore na okupiranim teritorijima
Kijev je osudio izbore koje je nazvao lažnima, a koje je Rusija organizirala na okupiranim ukrajinskim teritorijima.
- Ni održavanje izbora, a ni osuda neće ništa promijeniti što se tiče ruskih planova. Rusija je još prošle godine deklarirala kako ta okupirana područja smatra dijelom svog teritorija. To neće utjecati na tijek rata, smatra Kovačević.
Naglašava kako Zapad, posebno SAD, želi prisiliti Rusiju da se složi s time da se ne može ponoviti situacija iz vremena hladnog rata kada je Rusija bila glavni suparnik SAD-u i kada je SSSR imao pravo na svoju interesnu zonu na teritoriju Europe.
Ogorec smatra kako dronovi nemaju većeg efekta na bojištu. Kako kaže, dronovi koji idu na Moskvu imaju političko-socijalnu dimenziju.
Kovačević sumnja da bi pokret otpora na Krimu značio nekakvu prekretnicu.
- Ruske vlasti pomno kontroliraju stanje na Krimu, rekao je.
Dodaje kako situacija u Rusiji svejedno nije dobra stoga što Rusija, koja pretendira na status supersile, pokazuje da nije u stanju obraniti ni svoj teritorij i onemogućiti napade dronovima ni na svoju prijestolnicu.
- Što se tiče Wagnera, to je struktura koja je Rusiji još uvijek potrebna. Oni se sada nalaze u Africi i ondje kontroliraju važne resurse koji su Rusiji u ovom trenutku vrlo potrebni, rekao je Ogorec.