Plenković o EU summitu: Blokada Ukrajine, energetska kriza i nove mjere

O Bliskom istoku i cijenama energenata raspravljali su do kasno sinoć europski lideri na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Međutim nisu uspjeli uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbana da pristane na izmjenu proračuna kako bi se Ukrajini isplatio prije dogovoreni zajam od 90 milijardi eura. 

"Mađarska blokira jamstvo od 90 milijardi eura Ukrajini"

Istaknuvši prioritete država članica EU-a, premijer Andrej Plenković kazao je da je glavna tema Europskog vijeća bila situacija u Ukrajini i kontinuirana podrška toj zemlji.

S druge strane, Mađarska trenutačno nije spremna dati suglasnost na izmjenu uredbe o višegodišnjem financijskom okviru, što onemogućava jamstvo za zajam od 90 milijardi eura dogovoren u prosincu. 

- S obzirom na to da naftovod Družba ne radi i ne doprema naftu prema Slovačkoj i Mađarskoj, trenutačno nisu spremni dati suglasnost na izmjenu uredbe. Jamstvo za zajam od 90 milijardi eura, dogovoren u prosincu, ovim se onemogućava, što je i te kako loše primljeno od ostalih država članica, pojasnio je.

Govoreći o mađarskoj blokadi zajma za Ukrajinu, premijer Andrej Plenković odbacio je tvrdnje mađarskog premijera Viktora Orbána da Bruxelles financira oporbu u Mađarskoj.

- Europske institucije ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji, pa ni u Mađarskoj. Tamo traje višemjesečna izborna kampanja i cijeli njezin koncept kako je vodi Fidesz svodi se na to da oni štite zemlju od navodnog zločestog vodstva u Bruxellesu i od oporbe koju žele povezati s tim vodstvom, rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo da postoje alternativna rješenja za opskrbu.

- Na summitu sam temeljito objasnio Orbánu i slovačkom premijeru Fico-u da je Jadranski naftovod pouzdan, siguran i funkcionalan dobavni pravac koji može zadovoljiti potrebe za naftom i Mađarske i Slovačke, poručio je.

"Ratna zbivanja prijete globalnoj energetici"

Razgovaralo se i s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, Antóniom Guterresom, o globalnoj situaciji i multilateralizmu, osobito o situaciji na Bliskom Istoku. Posebna rasprava bila je posvećena Cipru, gdje se na teritoriju zemlje nalaze britanske baze pogođene sukobima. 

- Specifičnost je bila situacija na Cipru, gdje je država članica pogođena zbog britanskih baza, a čuli smo izvješće predsjednika Cipra, koji ujedno predsjedava Europskim vijećem, kazao je.

Tema se potom nastavila u kontekstu posljedica ratnih zbivanja na globalnu energetsku situaciju i ekonomske učinke na države članice. 

- Novi moment u odnosu na početak rata je da su pogođena energetska postrojenja u brojnim zemljama, od Irana do više zemalja Zaljeva. To sada više ne utječe samo na transport nafte kroz Hormuški tjesnac - kroz koji ide 20 posto svjetske nafte - nego se dovodi u pitanje i dinamika proizvodnje. Ako dođe do toga, posljedice naftne krize trajat će dulje vrijeme, objašnjava.

"Zadužili smo EK da pripremi mjere za smanjenje cijena energije"

Čelnici država članica EU-a zadužili su Europsku komisiju da pripremi dodatne mjere i alate za smanjenje cijena energije, izjavio je premijer Andrej Plenković.

- Dali smo zadatak Komisiji da pripremi dodatne mjere i alate kojima bismo pomogli državama članicama u nastojanju da se smanje energetski pritisci na cijene naftnih derivata, plina i posljedično struje, rekao je Plenković.

Najavio je i konkretne poteze koji će uslijediti početkom sljedećeg tjedna.

- Već danas ćemo imati sastanak na tu temu, a Vlada će u ponedjeljak izići s mjerama za sprječavanje velikog skoka cijena koji bi se, s obzirom na situaciju na tržištu, neminovno dogodio, istaknuo je.

Premijer je podsjetio da je Hrvatska među prvima reagirala na rast cijena energenata.

- Hrvatska je bila među prvim zemljama koja je odmah išla smanjivati cjenovni udar za eurosuper, eurodizel i plavi dizel te za ukapljeni naftni plin, rekao je.

Upozorio je i na ozbiljnost aktualne krize.

- Ova kriza, zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ozbiljnija je i zahtjevnija od one na početku ruske agresije na Ukrajinu, zaključio je Plenković.

"Vujčićevo imenovanje za potpredsjednika ESB-a veliko priznanje za Hrvatsku"

Imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB) veliko je priznanje za Hrvatsku, izjavio je premijer Plenković.

- To je iznimno postignuće - da netko iz zemalja srednje i istočne Europe, a osobito iz jedne od najmlađih članica europodručja, dođe u poziciju preuzeti tako važnu funkciju, rekao je.

Šefovi država ili vlada država članica Europske unije imenovali su Vujčića u četvrtak na tu dužnost, na mandat od osam godina.

Na mjestu potpredsjednika ESB-a zamijenit će Luisa de Guindosa 1. lipnja ove godine.

"Europa izrazito ovisna o energentima, Hrvatska spremna za energetsku tranziciju"

Premijer Plenković upozorio je i na visoku ovisnost Europe o uvozu energenata.

- Cijela Europa uvozi 90 posto svoje nafte, skoro 90 posto plina i 67 posto ugljena. Kada dolaze vanjski šokovi, onda smo mi kao ekonomije, kao kontinent, izrazito ranjivi na zbivanja koja su izvan našeg domašaja, rekao je.

Naglasio je da rješenje leži u energetskoj tranziciji i ulaganjima u obnovljive izvore energije, ali i u nuklearnu energiju.

- Način kako da se ta situacija ovisnosti promijeni je da napravimo energetsku tranziciju, da prelazimo na obnovljive izvore energije ili, kao što Hrvatska želi, da se vidi kako se bolje i više može ulagati u nuklearnu energiju koja u konačnici najmanje ima ugljičnog otiska, a najsigurnija je i doprinosi najviše, primjerice, za energetski miks kad je riječ o proizvodnji struje, poručio je.

Na pitanje o mogućem preuzimanju Ine, Plenković je kazao kako je napravljeno sve u njegovoj moći.

- Napravio sam sve što bi netko tko je ozbiljan, odgovoran i tko radi sukladno pravilima, mogao i trebao napraviti, ustvrdio je. Izrazili smo želju, napravili adekvatnu procjenu, sa svih mogućih aspekata ponudili cijenu koja je prava – oni je nisu prihvatili. U poziciji upravljanja s javnim novcem naših poreznih obveznika, ne možemo platiti afektivnu cijenu, apostrofirao je.

"Podizanje minimalne mirovine dugogodišnja politika Vlade"

Upitan o inicijativi HSU-a o uvođenju minimalne mirovine istaknuo je da je podizanje minimalne mirovine i poboljšanje položaja umirovljenika dugogodišnja politika Vlade, koju podržavaju i koalicijski partneri, HSU.

- Kontinuirano radimo na poboljšanju mirovina - od povoljnijeg izračuna sa 75-25 na 85-15, ukidanja penalizacija za 120.000 korisnika, uvođenja obiteljske mirovine, dizanja minimalnih mirovina, do paketa pomoći koji obuhvaćaju gotovo sve naše umirovljenike, rekao je Plenković.

Najavio i daljnje korake.

- Čuo sam se s predsjednikom HSU-a, Veselkom Gabričevićem i dogovorili smo sastanak s novim ministrom Ružićem kako bismo vidjeli kako dodatno unaprijediti položaj naših umirovljenika, pojašnjava.

- Vodimo računa o onima, kojima smo i te kako zahvalni, za njihov doprinos Hrvatskoj, zaključio je.

Cijeli video pogledajte u nastavku: