Cvrtila o incidentu s dronovima: Postoji opasnost da incident preraste u krizu

Promet u zračnim lukama u Kopenhagenu i Oslu prošle noći bio je obustavljen nakon što su viđeni dronovi. Još uvijek se ne zna odakle su došli i tko je njima upravljao. Gordan Akrap u emisiji "Otvoreno" objasnio je da postoje digitalni i radarski signali iz kojih bi se mogla napraviti analiza i doznati više o tome. Vlatko Cvrtila upozorava na opasnost da određeni incident preraste u ozbiljnu krizu.

Dronove iznad europskih prijestolnica treba promatrati u kontekstu onoga što se događa u Europi i onoga što je posljedica rata u Ukrajini, kazao je Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN. Rusija očito ne vodi samo kinetički sukob na ukrajinskom teritoriju nego koristi i druga sredstva kako bi utjecala na Zapad koji jako podržava Ukrajinu. Dronovi su, kaže, jako popularni i na ratištu, ali i kao strateško sredstvo za duboke udare u Ukrajini i u Rusiji.

- Počeli su se pojavljivati kao sredstvo koje testira na određeni način zapadne sustave protuzračne obrane, kazao je Cvrtila.

"Stvaranje strategije rizika koja može utjecati na javno mnijenje i politike država"

Smatra da će se teško utvrditi čiji su dronovi. No može se pretpostaviti, kaže i dodaje da oni imaju konkretnu funkciju. Radi se o strategiji stvaranja rizika koji može utjecati na javno mnijenje i politike država, prije svega članica EU-a i NATO-a, da se izazove reakcija javnosti i da ta javnost u određenom trenutku prestane podržavati politike velike pomoći Ukrajini.

- Rekao bih da se stvara jedna vrsta normalnosti prijetnje. Kroz ovo testiranje, u nekom trenutku kad bi došla realna prijetnja, pitanje je na koji način i kako bi se reagiralo na zapadnoj strani. Zanimljiv je govor poljskog ministra vanjskih poslova u UN-u koji je rekao, između ostalog, da treba znati da će doći određena reakcija, dodao je Cvrtila. Mislim da će takvih incidenata biti i u budućnosti. Oni će doći do određenoga ruba, ali neće prijeći preko njega da ne bi došlo do nekih kriznih situacija kojima bi bilo teško upravljati, rekao je.

Analizom digitalnih i radarskih signala do više podataka o dronovima 

Nakon incidenata s dronovima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je kazao kako bi Rusija mogla biti iza toga, a i danska premijerka je rekla da ne isključuje tu opciju. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" istaknuo je kako postoje digitalni i radarski signali iz kojih bi se mogla napraviti analiza, ako su zračne luke imale sustave za borbu protiv dronova.

- Moglo bi se utvrditi lokaciju na kojima su se nalazili njihovi operateri, odnosno piloti. Ako imaju sustave za praćenje i identifikaciju mobilnih telefonskih priključaka, mogli bi suziti krug koji su to telefonski brojevi, pod uvjetom da su telefoni bili uključeni, kazao je Akrap te dodao da bi se postupcima digitalne forenzike moglo doznati više.

Akrap smatra da je važno kako s ovakvim oblicima testiranja sigurnosti i spremnosti zaštitnih sustava dolazi i do narušavanja povjerenja stanovništva u institucije države. Stanovnici bi tad mogli reći da ih država nije u stanju zaštititi  od običnih dronova, a koji mogu ugrožavati izravno sigurnost leta.

"Europske države NATO-a nisu razradile mehanizme djelovanja"

Đana Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govorila je kako incidenti mogu stvoriti popriličnu nesigurnost kod ljudi, naročito kada se tome svjedoči na tjednoj, pa gotovo i na dnevnoj bazi, a posebno među građanima država koje graniče s Ruskom Federacijom i s ratnom zonom.

Postavila je pitanje što se iduće može očekivati. Podsjetila je na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je potvrdno odgovorio na pitanje novinara - bi li države članice NATO-a trebale idući put srušiti ruski avion kada uđe u zračni prostor država NATO-a. No članovi njegove administracije bili su suzdržaniji i kazali kako bi se najprije trebao procijeniti rizik. Stvara se dojam, kaže Luša, da i dalje europske članice NATO-a na neki način čekaju "mig" ili odgovor SAD-a i da možda i nisu razradile mehanizme što činiti u tim situacijama.

- Države koje su pogođene ovakvim zbivanjima sigurno strahuju i žele radikalnije djelovati. Žele odriješene ruke da mogu borbeno djelovati protiv ovakvih upada u njihov zračni prostor. S druge strane druge članice NATO-a ipak gledaju kolika je mogućnost eskalacije sukoba ako NATO bude odlučno djelovao u tim situacijama, dodala je Luša.

"Iako nisu bili naoružani, samo pojavljivanje dronova određena je prijetnja"

U svega 10-ak dana tri puta su ruske zračne snage ušle u zračni prostor zemalja članica NATO-a. U vrlo kratkom razdoblju je dva puta aktiviran članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji poziva članice na konzultacije. Cvrtila ističe da sve to pokazuje da dolazimo u razdoblje gdje je svaki događaj nešto što može prouzročiti ozbiljan poremećaj u odnosima između zapadnih saveznika, unutar zapadnih saveznika i zapadnih saveznika prema Rusiji s obzirom na pozicije zapadnih saveznika u odnosu na rusku agresiju u Ukrajini.

- To je sigurno razdoblje gdje se upotrebljavaju sva moguća sredstva. Dronovi nisu bili naoružani, nisu bili prijetnja, niti ovi koji su bili nad Danskom nisu identificirani da su bili određena prijetnja. Nema veze što oni nemaju taj element naoružanja kao prijetnju, nego je zapravo samo njihovo pojavljivanje određena prijetnja i test za zapadne saveznike, kazao je Cvrtila.

- Unutar zapadnih saveznika postoje razlike u percepciji prijetnje. Oni koji su bliže Rusiji vide tu prijetnju kao izravnu i kao onu koja bi se mogla vrlo brzo materijalizirati, a tome onda pridonosi i Rusija sa svojim upadima u zračni prostor, dok recimo drugi ne vide da je to neka velika opasnost i ističu zapravo suzdržanost kao strategiju kako bi se trebalo odgovarati, dodao je.

Nekako se čini, tvrdi Cvrtila, da Putin radikalizira svoje poteze kako bi između ostalog doveo do unutarnjih rasprava u okviru NATO - jesmo li za nešto radikalniju varijantu reakcije ili za nešto slabiju. 

"Izjave Donalda Trumpa pridonose slabljenju pritiska na Rusiju"

Trumpove izjave pridonose slabljenju europskog saveza i slabljenju pritiska na Rusiju, tvrdi Cvrtila. 

- Očito je strateški, ekonomski, vojni i politički pritisak na Rusiju nešto što bi moglo dovesti do određenih rezultata. On to sve razvodnjava. S druge strane Putin može raditi što hoće, kazao je Cvrtila i dodao da će ruski predsjednik  nastaviti dalje ostvarivati barem one minimalne postavljene ciljeve. 

Akrap napominje da bi se trebalo podsjetiti kako su rakete, dronovi, zrakoplovi od druge ruske agresije na Ukrajinu evidentirani barem dvadeset i nekoliko puta. Osim toga, zračne luke po Europi su također hakirane. 

Prije oko 10 godina je na summitu NATO-a, kaže, dogovoreno i da će se cyber napad, dakle napad u digitalnoj domeni, smatrati kao napad dovoljan za aktiviranje članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.

- Proces donošenja odluka u NATO-u izuzetno je zahtjevan, težak. Onog trenutka kad se odluka donese, kad se krene u njegovu realizaciju, taj protiv koga se donese odluka, taj nema šanse da se obrani, rekao je Akrap.

Luša: Trump je još jednom podsjetio svijet da gleda samo svoje interese

Govor američkog predsjednika Donalda Trumpa pred Općom skupštinom UN-a trajao je oko sat vremena, iako je bilo predviđeno 15 minuta. Mnoge je kritizirao, prozvao je države članice NATO-a da i dalje kupuju rusku naftu, Europi je rekao da uništava sama sebe.

- Trump je opet uspio proizvesti show. Nakon govora iz 2017. i 2018. ni ovoga puta u tom smislu nije razočarao. Njegov govor nije bio državnički govor koji se očekivao za obilježavanje 80 godina UN-a i činjenice trenutka u kojem se svijet trenutačno nalazi, rekla je Đana Luša.

- To je bio njegov tipičan politički govor koji on koristi na svojim skupovima ili u svojoj kampanji, a i sada u okviru svoga pokreta. Dobar dio govora je posvetio samohvali. Naglasio je koje su pozitivne stvari koje je odradila njegova administracija. Rekao je da je zaustavio sedam ratova. (..) Referirao se nekoliko puta da je zaslužio upravo zbog zaustavljanja tih sedam ratova Nobelovu nagradu za mir, kazala je Luša nabrajajući segmente Trumpovog govora.

Osim toga, Trump je doveo u pitanje funkcionalnost UN-a, prozvao je europske saveznice zbog rata u Ukrajini, referirao se na pitanje priznanja Palestine i dao snažnu potporu Izraelu.

- Njegov govor je služio više za unutarnje političke svrhe, u svrhu njegove promocije, načina na koji on vodi politiku, u svrhu da podsjeti još jedan put cijeli svijet, da isključivo gleda svoje interese, da u toj svojoj politici ne gleda nekako opće dobro, izjavila je među ostalim Luša.

Izrael i Palestina

Priznanje Palestine bio bi simbolički čin koji je više usmjeren na to da se otvori nova fronta pritiska na Izrael i na njihovu politiku, odnosno namjere, kako ih je najavio premijer Netanyahu oko osvajanja Gaze, rekao je Cvrtila. 

Dosad je više od 150 država priznalo Palestinu, pa i unatrag nekoliko desetljeća, ali se ništa nije dogodilo na realizaciji mirovnog projekta. Cvrtila je naveo da Palestina za Netanyahua nema šanse sve dok Hamas, koji tvrdi da ne smije postojati država Izrael, ima politički utjecaj u okviru palestinskog korpusa.

- U Hamasu jesu Palestinci, ali palestinski narod nije Hamas. Treba jednostavno dati šansu PLO-u, bivšem Fatahu i sadašnjoj palestinskoj samoupravi, da se odvoji od Hamasa. Hamas je bio taj, kad su nakon prvog i drugog sporazuma iz Osla, uspostavljeni temelji i pravne osnove za stvaranje koncepta dviju država, kazao je Akrap i dodao da se Hamas usprotivio, povukao iz pregovaračkog procesa i odustao od projekta stvaranja dviju država.

Ratno okruženje, incidenti s dronovima i avionima daju dozu zabrinutosti, kaže Luša. Europljani stoga trebaju snažnije u okviru NATO-a i EU-a raditi na tome da pruže osjećaj sigurnosti građanima.

Cvrtila smatra da bi daljnje aktivnosti s dronovima mogle biti i ozbiljnije. Od početka rata, kaže, stalno smo prelazili neke crvene linije i idemo prema opasnosti da određeni incident može prerasti u ozbiljnu krizu.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: