Cvrtila o incidentu s dronovima: Postoji opasnost da incident preraste u krizu

Promet u zračnim lukama u Kopenhagenu i Oslu prošle noći bio je obustavljen nakon što su viđeni dronovi. Još uvijek se ne zna odakle su došli i tko je njima upravljao. Gordan Akrap u emisiji "Otvoreno" objasnio je da postoje digitalni i radarski signali iz kojih bi se mogla napraviti analiza i doznati više o tome. Vlatko Cvrtila upozorava da postoji opasnost da određeni incident preraste u ozbiljnu krizu.

Dronove iznad europskih prijestolnica treba promatrati u kontekstu onoga što se događa u Europi i onoga što je posljedica rata u Ukrajini, kazao je Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN. Rusija očito ne vodi samo kinetički sukob na ukrajinskom teritoriju nego koristi i druga sredstva kako bi utjecala na Zapad koji jako podržava Ukrajinu. Dronovi su, kaže, jako popularni i na ratištu, ali i kao strateško sredstvo za duboke udare u Ukrajini i u Rusiji.

- Počeli su se pojavljivati kao sredstvo koje testira na određeni način zapadne sustave protuzračne obrane, kazao je Cvrtila.

"Stvaranje strategije rizika koja može utjecati na javno mnijenje i politike država"

Smatra da će se teško utvrditi čiji su dronovi. No može se pretpostaviti, kaže i dodaje da oni imaju konkretnu funkciju. Radi se o strategiji stvaranja rizika koji može utjecati na javno mnijenje i politike država, prije svega članica EU-a i NATO-a, da se izazove reakcija javnosti i da ta javnost u određenom trenutku prestane podržavati politike velike pomoći Ukrajini.

- Rekao bih da se stvara jedna vrsta normalnosti prijetnje. Kroz ovo testiranje, u nekom trenutku kad bi došla realna prijetnja, pitanje je na koji način i kako bi se reagiralo na zapadnoj strani. Zanimljiv je govor poljskog ministra vanjskih poslova u UN-u koji je rekao, između ostalog, da treba znati da će doći određena reakcija, dodao je Cvrtila. Mislim da će takvih incidenata biti i u budućnosti. Oni će doći do određenoga ruba, ali neće preći preko njega da ne bi došlo do nekih kriznih situacija kojima bi bilo teško upravljati, rekao je.

Analizom digitalnih i radarskih signala do više podataka o dronovima 

Nakon incidenata s dronovima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je kazao kako bi Rusija mogla biti iza toga, a i danska premijerka je rekla da ne isključuje tu opciju. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" istaknuo je kako postoje digitalni i radarski signali iz kojih bi se mogla napraviti analiza, ako su zračne luke imale sustave za borbu protiv dronova.

- Moglo bi se utvrditi lokaciju na kojima su se nalazili njihovi operateri, odnosno piloti. Ako imaju sustave za praćenje i identifikaciju mobilnih telefonskih priključaka, mogli bi suziti krug koji su se to telefonski brojevi, pod uvjetom da su telefoni bili uključeni, kazao je Akrap te dodao da bi se postupcima digitalne forenzike moglo doznati više.

- Kako ćete obarati dronove blizu zračnih luka, tko će donijeti odluku, upitao je Akrap.

"Europske države NATO-a nisu razradile mehanizme djelovanja"

Đana Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govorila je kako incidenti mogu stvoriti popriličnu nesigurnost kod ljudi, naročito kada se tome svjedoči na tjednoj, pa gotovo i na dnevnoj bazi, a posebno među građanima država koje graniče s Ruskom Federacijom i s ratnom zonom.

Postavila je pitanje što se iduće može očekivati. Podsjetila je na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je potvrdno odgovorio na pitanje novinara - bi li države članice NATO-a trebale idući put srušiti ruski avion kada uđe u zračni prostor država NATO-a. No članovi njegove administracije bili su suzdržaniji i kazali kako bi se najprije trebao procijeniti rizik. Stvara se dojam, kaže Luša, da i dalje europske članice NATO-a na neki način čekaju "mig" ili odgovor SAD-a i da možda i nisu razradile mehanizme što činiti u tim situacijama.

- Države koje su pogođene ovakvim zbivanjima sigurno strahuju i žele radikalnije djelovati. Žele odriješene ruke da mogu borbeno djelovati protiv ovakvih upada u njihov zračni prostor. S druge strane druge članice NATO-a ipak gledaju kolika je mogućnost eskalacije sukoba ukoliko NATO bude odlučno djelovao u tim situacijama, dodala je Luša.

"Iako nisu bili naoružani, samo pojavljivanje dronova određena je prijetnja"

U svega 10-ak dana tri puta su ruske zračne snage ušle u zračni prostor zemalja članica NATO-a. U vrlo kratkom razdoblju je dva puta aktiviran članak 4. Sjeveroatlantskog ugovora, koji poziva članice na konzultacije. Cvrtila ističe da sve to pokazuje da dolazimo u razdoblje gdje je svaki događaj nešto što može prouzročiti ozbiljan poremećaj u odnosima između zapadnih saveznika, unutar zapadnih saveznika i zapadnih saveznika prema Rusiji s obzirom na pozicije zapadnih saveznika u odnosu na rusku agresiju u Ukrajini.

- To je sigurno razdoblje gdje se upotrebljavaju sva moguća sredstva. Dronovi nisu bili naoružani, nisu bili prijetnja, niti ovi koji su bili nad Danskom nisu identificirani da su bili određena prijetnja. Nema veze što oni nemaju taj element naoružanja kao prijetnju, nego je zapravo samo njihovo pojavljivanje određena prijetnja i test za zapadne saveznike, kazao je Cvrtila.

- Unutar zapadnih saveznika postoje razlike u percepciji prijetnje. Oni koji su bliže Rusiji vide tu prijetnju kao izravnu i kao onu koja bi se mogla vrlo brzo materijalizirati, a tome onda pridonosi i Rusija sa svojim upadima u zračni prostor, dok recimo drugi ne vide da je to neka velika opasnost i ističu zapravo suzdržanost kao strategiju kako bi se trebalo odgovarati, dodao je.

Nekako se čini, tvrdi Cvrtila, da Putin radikalizira svoje poteze kako bi između ostalog doveo do unutarnjih rasprava u okviru NATO - jesmo li za nešto radikalniju varijantu reakcije ili za nešto slabiju. 

"Izjave Donalda Trumpa pridonose slabljenju pritiska na Rusiju"

Trumpove izjave pridonose slabljenju europskog saveza i slabljenju pritiska na Rusiju, tvrdi Cvrtila. 

- Očito je strateški, ekonomski, vojni i politički pritisak na Rusiju nešto što bi moglo dovesti do određenih rezultata. On to sve razvodnjava. S druge strane Putin može raditi što hoće, kazao je Cvrtila i dodao da će ruski predsjednik  nastaviti dalje ostvarivati barem one minimalne postavljene ciljeve. 

Cvrtila smatra da bi daljnje aktivnosti s dronovima mogle biti i ozbiljnije. Od početka rata stalno smo prelazili neke crvene linije i idemo prema opasnosti da određeni incident može prerasti u ozbiljnu krizu, dodao je. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: