Otvoreno: Je li Rusija u Ukrajini počinila ratni zločin?

22:19 / 07.03.2022.

Autor: Otvoreno/P.F./HRT

Je li Rusija u Ukrajini počinila ratni zločin?

Je li Rusija u Ukrajini počinila ratni zločin?

Foto: Otvoreno / HTV

Ukrajina je pred međunarodnim sudom pravde u Haagu pokrenula tužbu protiv Rusije. Traži prekid invazije, tvrdi da Rusija nema pravnog temelja pravdati se navodnim genocidom u Donbasu. Predstavnici Rusije na ročištu se nisu pojavili. O Ukrajini zasjeda i Vijeće sigurnosti UN-a. Može li se zaustaviti ratni sukob? Kako zaštititi civile? Što se može postići pravnom bitkom u Haagu? 

U emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić gostovali su Nika Pinter, odvjetnica; dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica; prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu; Ivan Šimonović, stalni predstavnik RH pri UN-u i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.

Šimonović: Ponašanje Rusije zabrinjavajuće

 Govoreći o zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, Ivan Šimonović, stalni predstavnik RH pri UN-u, rekao je kako su danas dva sastanka VS-a UN-a.

- Jedan otvoreni koji je već započeo i radi se o humanitarnim pitanjima. Zatim će se održati zatvorene konzultacije VS-a gdje će se govoriti o drugim aspektima agresije na Ukrajinu. Što se tiče humanitarne situacije predviđeni su brifinzi čelnika UNICEF-a i čelnika glavne humanitarne UN organizacije. Situacija je krajnje zabrinjavajuća, dodatno zabrinjava neuspjeh s koridorima i neuspjeh evakuacije civilnog stanovništva iz najugroženijih gradova, rekao je Šimonović.

O prijedlogu Rusije da koridori idu prema njoj i Bjelorusiji  rekao je kako je cijelo ponašanje Rusije zabrinjavajuće.

- Nastavljeni su napadi na ona područja iz kojih je trebala biti i obavljena evakuacija, a ovo je još jedan dodatni faktor koji zabrinjava. Oni koji žele u Rusiju trebali bi imati mogućnost ići u Rusiju, no većina iz ovog područja želi ići u sigurne dijelove Ukrajine, odnosno izvan Ukrajine tražiti sigurnost u drugim zemljama, uključujući i europske države, među kojima i Hrvatsku, istaknuo je.

Rekao je kako Rusiju na sjednici VS-a dočekala atmosfera suočavanja s posljedicama svojeg ponašanja. 

- Odnos se očituje u raznim međunarodnim tijelima, da se napuštaju dvorane, a sastanci započinju referencama o zabrinutosti zbog agresije i stradavanju civila te sa zahtjevom da to prestane, dodao je.

Vinković: Na ročištu je bilo nevjerojatno slušati rusku propagandu o Ukrajini

Tihomir Vinković
, vanjskopolitički komentator HRT-a, govorio je o današnjem ročištu na kojem je Ukrajina na međunarodnim sudom pravde u Haagu pokrenula tužbu protiv Rusije te tražila prekid invazije. 

- Predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je što žali što se Rusija nije pojavila. Ukrajinski predstavnici su rekli zbog čega su podnijeli zahtjev, a to je zloporaba konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Rusija ju je zloporabila kao izgovor da bi pokrenula agresiju koju oni nazivaju specijalnom operacijom. Ukrajinski predstavnici iznijeli su rusku propagandu koju je nevjerojatno bilo slušati, kako se akcija pripremala. Od toga kako se vrši genocid nad ljudima koji govore ruski jezik u Ukrajini do toga da su dvije odmetnute oblasti Doneck i Lugansk izložene genocidu i da ruska vojska zbog toga mora djelovati. Potom su Ukrajinci govorili o tome da se događa upravo suprotno, da se granatiraju ukrajinski gradovi bez obzira tko živi u njima. Tvrde da se genocid događa nad Ukrajincima, objasnio je Vinković.

Dodao je kako će istraga pred međunarodnim stalnim sudom za ratne zločine će dugo potrajati, ali odluka koju su Ukrajinci zatražili pred sudom pravde da Rusija prekine neprijateljstva i povuče se, kako je rekla sutkinja Donoghue, bit će donesena što je prije moguće.

Pinter: Odluka bi trebala biti brza jer ljudi ginu

Odvjetnica Nika Pinter o činjenici da se Rusija nije pojavila na ročištu rekla kako to ne može utjecati na odluku.

- Ako je stranka na sudu, Ukrajina, zatražila da se donese odluka bez obzira na nepojavljivanje druge strane, onda će sud donijeti privremenu mjeru, ne presudu jer se ona ne može donijeti na temelju jedne prijave. Privremena mjera mogla bi značiti da sud ako utvrdi da se radi o agresiji može donijeti mjeru da napadi trebaju napadi prestati. To jesu pravorijeci koji su nepobitni, ali nema sankcija ako se to ne provede, navela je.

Smatra da bi brza odluka trebala biti za dan-dva jer ljudi ginu i užasi se događaju.

- Međutim brzo je po njima, koliko sam ja shvatila, za dva-tri tjedna i pitanje je što će biti do tada u Ukrajini, dodala je.

Škare Ožbolt: Ratni zločini teško dokazivi bez međunarodnih promatrača

Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt rekla je kako će biti problematično što u Ukrajini nema međunarodnih promatrača.

- Pravni putem se na Međunarodnom sudu pravde ukazuje se na to što se događa u Ukrajini. Rusija se nije pojavila i pokazuje da ga ne želi poštivati. To će sigurno imati reperkusija. Sama činjenica, kada govorimo o Međunarodnom kaznenom sudu, i prijavi za moguće potencijalne ratne zločine, tu će biti jako teško dokazati ratne zločine iz raznih razloga, a jedan od njih su i međunarodni promatrači kojih u ovom sukobu nema, istaknula je Škare Ožbolt.

- Sjetimo se naših situacija iz rata, imali smo "pink zones", ružičaste zone na kojima su se štitili civili id napada i uništenja. Toga ovdje nema. Pregovarati treba, to je bolje od bilo kakvog oružja. Osobno nisam očekivala velike rezultate od pregovora, ali bitno je da su krenuli, krenulo se od nižih razina dužnosnika i ide se prema višima, sad se najavljuju ministri vanjskih poslova. Otvara se tračak nade da će se sukob na neki način usporiti, dodala je.

video thumb

Bandov o pregovorima: Gotovo sam siguran da će Krim do kraja ostati na stolu

Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu o ruskim zahtjevima za prekid vatre rekao je kako mu se čini strašno interesantnim da je Krim na stolu.

- To znači da je Rusija svjesna da Krim nije njezin nego o tome zapravo želi na neki način dobiti potvrdu od Ukrajine kao ratni plijen. Broj dva je pitanje neutralnosti, o koji se puno priča. Ona ne znači ništa, nju morate jako puno izdefinirati, a sama riječ neutralnost može značiti tisuću stvari. U prijevodu, ključno je pitanje tko će štititi tu neutralnost. Meni je teško vjerovati da kada Rusi kažu neutralnost misle išta drugo osim da oni štite neutralnost, a to je nešto na što Ukrajina teško može pristati. Kada Ukrajinci kažu da su spremni za neutralnost ona razgovara o neutralnosti koju bi štitili NATO ili Amerika. Tu su dva pitanja, žele li NATO i Amerika štititi tu neutralnost te drugo ima li ikakve šanse da Rusija prihvati takvu neutralnost koju bi štitili NATO ili Amerika, objasnio je Bandov.

Smatra da Ukrajina nije sama u pregovorima s Rusijom.

- Ukrajina dobiva snažnu podršku EU-a i SAD-a, humanitarnu, tehničku i vojnu. Kad govorimo o klasičnim pregovorima Ukrajina-Rusija oni su doslovce kako bi se utvrdili humanitarni koridori. Prvi krug pregovora su bili maksimalno udaljeni, Rusija je tražila kapitulaciju. Danas to više ne spominje. Rusija značajno reterira, što je dobro jer su prvi zahtjevi bili apsurdni. Rusi su danas na pregovore donijeli pripremljene papire što bi Ukrajinci trebali potpisati. Ukrajinci su uzeli papire i rekli da će ih pročitati i vidjeti što to znači, istaknuo je Bandov.

Oko priznanja separatističkih regija Lugansk i Doneck rekao je kako je ključno pitanje što se tu točno priznaje.

- Priznaje li se u okviru kada su bile separatističke regije ili se priznaje što su ono željele biti, a to je tri puta veći teritorij koji je bio ukrajinski teritorij, odnosno cijelo područje Donbasa. Zahtjevi su nedefinirani, ali ono što sam gotovo siguran je da će Krim ostati do kraja u pregovorima kao zahtjev Rusije i da će Rusija inzistirati na Krimu, a ostalo ćemo vidjeti kako će funkcionirati, naglasio je Bandov.

Šimonović o tužbi Ukrajine

Šimonović je govorio o tužbi Ukrajine na Međunarodnom sudu pravde te objasnio zašto je slučaj Ukrajine jedinstveni pravni slučaj.

- Trenutačno tri suda vode postupke u vezi s ruskom agresijom u Ukrajini. Predlaže se osnivanje jednog novog, četvrtog suda i odlučeno je da se osnivaju još dodatno, u odnosu na to, dva neovisna istražna povjerenstva. Sud o kojem danas uglavnom govorimo je Međunarodni sud pravde u Haagu, koji je danas imao ročište. Ukrajina je zatražila privremene mjere koje se odnose na prekid ruskih ratnih djelovanja koja ugrožavaju ukrajinsko stanovništvo te da se ubuduće suzdrži od takvih djelovanja. To je zahtjev, kazao je Šimonović i potom objasnio kakve to veze ima s konvencijom o genocidu.

- Ukrajinci navode kako je ruska agresija opravdana navodnim strahom da se protiv stanovnika koji govore ruski jezik u Ukrajini, provodi genocid. Dakle u svojoj osnovnoj tužbi Ukrajina traži da se utvrdi da se ne provodi ni u Donbasu niti u cijeloj Ukrajini, genocid o kojem govori i predsjednik Putin, kao opravdanje za agresiju. Mislim da će odluka u ovom posebnom slučaju, kad se radi o privremenim mjerama, biti donesena vrlo brzo. Mislim da se ne radi o tjednima, nego mislim da se radi o danima. Mislim da će sud odgoditi odluku o tome ima li zapravo nadležnost ili nema za ovaj slučaj, zato što je to jedan jedinstveni pravni slučaj. Do sada smo imali tri slučaja tužbe pred Međunarodnim sudom pravde za genocid. Ovo je prvi slučaj gdje se traži negativno utvrđenje, ne da se čini genocid, nego da se ne čini genocid. Dakle, rasprava o tome mislim da će biti odgođena za kasniji datum, ali da će odluka o privremenim mjerama biti donesena ranije, rekao je Šimonović.

- Glavno uporište za takvu odluku bit će izvješća UN-ove misije za izvještavanje o ljudskim pravima u Ukrajini koju sam ja pomogao utemeljiti 2014. godine i koja konstantno djeluje u Ukrajini. Prvo je izvještavala svaki mjesec, a sada izvještava svakih šest mjeseci, i ni u jednom od tih izvješća nije se govorilo o mogućem genocidu, dodao je.

Pintar: Sud je za Domovinski rat zaključio da se nije radilo o uništenju Hrvata kao zaštićene grupe

Dvije su presude za genocid, jedna za Srebrenicu i druga u Ruandi, a Hrvatska nije dobila presudu za genocid u Vukovaru. Pintar je govorila što je pravnom smislu presudno da bi se došlo do presude o genocidu.

- Ono što je osnovno kod presude o genocidu je specifična namjera za činjenje genocida prema konvenciji. Presuda po tužbi Hrvatske protiv Jugoslavije pa Srbije nije utvrdila genocid, nije utvrdila specifičnu namjeru. Kad čitate presudu Međunarodnog suda pravde vidite da su de facto na jednom mjestu sistematizirani i prikazani svi zločini koji su na podruju Hrvatske počinjeni za vrijeme Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku. Sud je utvrdio da nije postojala specifična namjera za ubijanje određene zaštićene grupe , u konkretnom slučaju Hrvata. Prema konvenciji o sprječavanju genocida mora postojati specifična grupa na koju je usmjerena aktivnost. Sud je dakle zaključio da cilj nije bio eliminacija Hrvata nego da se radilo o sukobu s drugom stranom, dakle da se radilo o ratnim zločinima, a ne o specifičnoj namjeri uništenja Hrvata kao zaštićene grupe, objasnila je odvjetnica Pintar.

Vinković: Već postoji dovoljno dokaza, proces dugotrajan

Vinković je istaknuo kako se nada da je ukrajinska strana ovo što je izložila pred Međunarodnim sudom pravde predala glavnom tužitelju u tom slučaju.

- Između ostalog, naveli su da Rusija ne samo da je zlorabila konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju genocidu nego da postoji zločinačka namjera koju su propagandom širili mržnju prema Ukrajincima. Sam čin zločina postoji neselektivnim granatiranjem civilnih ciljeva. Nadam se da su to predali i istražitelji koji to trebaju istražiti dobili su od ukrajinske strane pravo na istragu. Već postoji dovoljno dokaza, upoznati su sa stanjem što se događa u Ukrajini, tako da bi istražitelji u ovom trenutku mogli steći sliku što treba konkretno istražiti. To je jedan jako dugotrajan proces i pitanje je hoće li uopće podići tužbu, oni su sada dobili pravo na postupak istrage, rekao je Vinković.

Škare Ožbolt: Sudovi ne zaustavljaju agresiju

Škare Ožbolt je podsjetila da međunarodni sudovi nisu u Domovinskom ratu zaustavili agresiju na Hrvatsku.

- Najvjerojatnije je da će se i ovdje ad hoc sud za Ukrajinu, ali je činjenica da se time ne zaustavlja agresija. Imate rušenje TV tornjeva, ubijanje civila - to su elementi ratnog zločina, Ali ova situacija pokazuje da mehanizmi otvaranja slučaja pred međunarodnim sudovima nisu dovoljni da bi se zaustavio ovaj sukob, istaknula je.

Pintar je rekla kako je Ukrajincima ključno prikupiti što više dokaza radi utvrđivanja činjenica. 

- Nažalost, svjedoci smo gledajući televiziju da neće biti teško prikupiti dokaze da je bilo razaranja. Međutim iza toga treba vidjeti je li to kolateralna šteta, je li to bilo kraj nekog vojnog cilja ili je bilo namjerno gađanje. Neće to biti jednostavno. Grozno je kad gledamo te strahote, te gradove koji više nisu gradovi, te rijeke izbjeglice, kazala je Pintar te dodala kako za kaznenu odgovornost puno toga treba dokazati te da će to dugo trajati.

Bandov: Ukrajini status kandidata, ali dug je put do punopravnog članstva

Bandov je govoreći o ukrajinskom zahtjevu primanja u članstvo EU-a te koliko je realno da se dogodi brzo primanje rekao kako mu se čini da je za status kandidata volja u zemljama EU-a dosta izražena.

- Status kandidata je više simboličan, to je simbolični moment koji treba snagu građanima Ukrajine, kao i građanima Moldavije i Gruzije koje su također u tom paketu i izrazile želju za ulazak, i mislim da bi taj status mogli dobiti. No taj status je jako, jako daleko od punopravnog članstva. Države, odnosno građani tih država koji žele ući vrlo često nisu svjesni da nisu spremni za ulazak i da to za njih nije zapravo dobro. Ono što je bitno u ovom trenutku su konkretna pomoć, humanitarna pomoć, tehnička i vojna pomoć. To je ono što u ovom trenutku Ukrajini treba, naveo je Bandov.

Šimonović: Dugotrajna prijetnja Moldaviji

Šimonović je rekao da što se tiče nastavka eventualne agresije na Moldaviju misli da u ovom trenutku nije vjerojatna.

- No prijeteći pravac pružanja vojnih djelovanja Rusije koji ide prema granici Moldavije. Dakle, nakon što je osvojen Herson, koji je obalni grad, nastavak borbenih djelovanja prema Mikolaivu i Odesi prijeti prema eventualnom nastavku napretka ruskih snaga prema Pridnjestrovlju, dijelu Moldavije koje je okupirano od proruskih snaga. Ne očekujem da će do toga u ovom trenutku doći, ali prijetnja, makar i dugoročna, postoji, objasnio je Šimonović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!