Otvoreno: Prijeti li daljnja eskalacija nereda u Los Angelesu?
Foto: HTV / HRT
Privođenje i deportacije ilegalnih migranata izazvale su kaos u Los Angelesu, a prosvjedi se šire diljem zemlje. Slanjem marinaca Bijela kuća dolijeva ulje na vatru. Prijeti li eskalacija?
izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman"
Foto: Otvoreno / HRT
Intervencija nacionalne garde u Los Angelesu
Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" smatra kako je intervencija Nacionalne garde u Los Angelesu bila nužna.
- Kad pogledate sve ono što su prosvjednici napali, nasilje na ulicama, pljačke, napadi na policiju i policijske ustanove, objekte državne institucije, odnosno federalnih ureda..., sasvim sigurno je savezna uprava imala dovoljno razloga i opravdanja zašto poslati Nacionalnu gardu da zaštiti savezne objekte, rekao je.
Istaknuo je i kako je pitanje koliko guverner i gradonačelnica Los Angelesa mogu upravljati u ovoj krizi.
- Oni su u siječnju ove godine pokazali da ne znaju upravljati krizama jer im je 230 km2 izgorjelo u požarima koji su harali Los Angelesom.
izv. prof. dr. sc. Đana Luša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Foto: Otvoreno / HRT
Politička situacija u Los Angelesu
Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra kako cijelu krizu treba staviti u malo širi kontekst.
- Činjenica je da je predsjednik Trump dobio izbore na snažnoj imigracijskoj politici, tj. na obećanju da će se suočiti s problemom imigracije, da će represivno djelovati. Najavio je i 3.000 deportacija dnevno i ovo je ustvari ispunjavanje izbornih obećanja i uvjeravanje svog glasačkog tijela da će ostati vjeran onome što je govorio u kampanji, rekla je.
Kao drugi element ističe Kaliforniju kao demokratsku državu, s guvernerom koji teži predsjedničkoj nominaciji, i koja je prema Luši idealna pozornica za Trumpovo pokazivanje političke sile.
- I treće je pitanje same zakonitosti ovakvog djelovanja. Mnogi propituju je li se trebalo djelovati na ovaj način, međutim, ako gledamo iz nekakve zakonske perspektive, predsjednik je imao na to pravo. Samo je pitanje je li ova reakcija bila primjerena za situaciju koja je bila prvi i drugi dan, istaknula je.
Nacionalna garda, podsjeća, angažirana je za zaštitu saveznih institucija, no ostaje dvojba je li predsjednik od početka reagirao previše agresivno kako bi potvrdio sliku lidera koji je "spreman zaštititi Amerikance".
izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Foto: Otvoreno / HRT
Ekonomska situacija u SAD-u pod Trumpovom vlašću
Iako su kaos i sukobi na ulicama Los Angelesa potaknuti antiimigracijskom politikom predsjednika Donalda Trumpa, ekonomski pokazatelji zasad još nisu glavni uzrok nereda, smatra politolog i ekonomski analitičar
Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.
- Ekonomski faktori zasad nisu kumovali ovim neredima. Ključan je pokušaj ispunjavanja predizbornih obećanja o deportacijama, ali sve se provodi stihijski, bez jasnog plana, rekao je Kotarski i upozorio na niz nekompetentnih i nekoordiniranih poteza agencija koje provode politiku na terenu.
Kao ilustraciju naveo je slučaj privremenog uhićenja šerifa pod sumnjom da je ilegalni imigrant, situaciju koju opisuje kao tragično-komičnu posljedicu sustavne zbrke.
Kotarski upozorava kako će pravi test tek uslijediti 9. srpnja, kada istječe 90-dnevni moratorij na carine koje je Trump uveo početkom travnja.
- Kao što se prije imali na kraljevskim dvorovima dvorske lude, pa su jedino one mogle monarsima govoriti istinu, što nije bilo popularno čuti. U slučaju Trumpa, to su obveznička i dionička tržišta. Trump je krenuo s vrlo velikom euforijom i financijska tržišta su zapravo tijekom inauguracije se kladila na to da će Trump isporučiti ono što je obećavao, deregulaciju, nisku cijenu energije, veliki tehnološki napredak. Međutim, ako mi gledamo period od inauguracije do danas, dolar je oslabio i dogodilo se ono što se gotovo nikad ne događa, dogodilo se samo jednom tijekom pandemije, da su istovremeno pala obveznička tržišta i dionička tržišta. Jer konkretno kad padaju dionička tržišta u krizama, kad ljudi nemaju povjerenja da se isplati investirati u određene kompanije, ljudi obično kupuju državni dug jer smatraju da je to najsigurnije moguće ulaganje. Da je to uvijek dobra zaštita u odnosu na ono što im prijeti. Međutim, sad ste imali prošli mjesec situaciju da su zapravo jedno i drugo tržište padali. Što to signalizira? To signalizira da domaći investitori, Amerikanci, ali i strani investitori, gube povjerenje u američke ekonomske politike i u američku ekonomiju, rekao je.
Kotarski upozorava na dva ključna problema koji bi mogli produbiti krizu u SAD-u: javni dug koji ima neodrživu putanju i rekordni fiskalni deficit, pri čemu država troši više na kamate nego na vojsku. Rješenje zahtijeva politički kapacitet za nepopularne mjere poput povećanja poreza i rezanja potrošnje, no takvog kapaciteta trenutačno nema zbog duboke političke polarizacije. Povjerenje građana u vladu je iznimno nisko – manje od 20% Amerikanaca vjeruje da vlast može riješiti njihove probleme.
Akrap je upozorio kako situacija u SAD-u brzo može izmaknuti kontroli ako se ne zaustavi eskalacija nasilja, paleža i sukoba koje su pratile prosvjede u Los Angelesu.
– Mirni prosvjedi su odlika svakog demokratskog društva, ali nasilje, paleži, pa čak i ubojstva koje smo vidjeli na ulicama Los Angelesa nisu prihvatljivi. Administracija predsjednika Trumpa očito je odlučila brzo djelovati kako bi spriječila daljnju radikalizaciju, poručio je Akrap.
Luša smatra da se Trump na ovaj radikalni potez odlučio kako bi skrenuo pažnju s nekakvih svojih drugih unutarnjih političkih gorućih pitanja, kao što je stanje u ekonomiji, i nedavna svađa s Muskom.
– Imamo i rat u Ukrajini i niz vanjskopolitičkih izazova, a Trump ovim potezima želi pokazati da je vjeran onome što je govorio u kampanji, istaknula je.
Tragedija u Grazu
Osvrnuli su se i na tragediju u Grazu.
Gordan Akrap je istaknuo kako treba spriječiti "američki scenarij" te zabraniti posjedovanje oružja onima koji na to nemaju pravo. Smatra i kako bi nezakonito nošenje vatrenog oružja trebalo tretirati kao pokušaj ubojstva i strogo kažnjavati.
Đana Luša ocijenila je tragediju u školi kao dio šireg problema eskalacije nasilja u regiji, istaknuvši da se sve više mladih suočava s mentalnim poteškoćama koje se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme.
Podsjetila je na slične slučajeve u Srbiji i SAD-u, gdje su počinitelji često bivši učenici. Upozorila je na štetne utjecaje društvenih mreža i sve veću dostupnost oružja.
Naglasila je potrebu za sustavnim rješenjima, uključujući rano prepoznavanje problema, psihološku podršku i savjetovanja.
Kristijan Kotarski upozorio je na globalnu socijalnu recesiju i porast usamljenosti među mladima, posebno među muškarcima.
- Mladi ljudi sve kasnije napuštaju roditeljske domove, sve manje ih ima nekakvu vezu - dečka, curu. U Americi je 2000. godine samo 2 posto mladih reklo da nemaju prijatelja, sad to je 12 posto, rekao je.
- Represija je u jednom trenutku potrebna, ali mi tim rješavamo samo posljedice. Moramo rješavati uzrok, moramo stvoriti smislenije, povezanije zajednice i smanjiti problem pandemije usamljenosti, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!