Analiza: Tomahawci su predstava, a da je mogla - Rusija bi pobijedila

Donald Trump i Volodimir Zelenski razgovarali su o mirovnim pregovorima za Ukrajinu i pritiscima Moskve. Prijeti li Trump Zelenskom i daje li Putin lažna obećanja te je li Ukrajina spremna na mogućnost zamrzavanja rata ili ustupke Moskvi -  u Otvorenom su analizirali stručnjaci Goran Bandov, Đana Luša i Gordan Akrap.

Bandov: Primirje po liniji bojišnice – na stolu je model teritorijalnih ustupaka

Profesor međunarodnih odnosa Goran Bandov smatra da je iz sastanka moguće iščitati ključnu političku promjenu – prihvaćanje logike „granice prema stanju na terenu“.

– Ono što mi se čini bitnim jest da je prihvaćena retorika prema kojoj bi ono što je osvojeno vojnim putem moglo postati granica za primirje. To je značajan korak naprijed u razgovorima i mogućim budućim pregovorima, rekao je Bandov.

No upozorava da to nije put do trajnog mira: Moramo biti realni – ovo je samo mali pomak i još smo jako daleko od konkretnog dogovora. Primirje je možda bliže, ali pravedan i dugoročan mir još se ne nazire".

Luša: Putin nije rekao da želi okončati rat

Politologinja Đana Luša smatra da Trump pokušava koristiti istu političku strategiju kao u Gazi, ali to na Ukrajinu ne može biti primjenjivo.

– Imamo osjećaj da Trump pokušava replicirati ono što je postigao u Gazi, ali situacija je potpuno drugačija. Trump mijenja stavove ovisno o tome s kim razgovara. Nakon razgovora s Putinom preuzima ruske stavove, a kad razgovara sa Zelenskim – ton mu je umjereniji, rekla je Luša.

Podsjetila je da je Trump već ranije sugerirao Ukrajini odustajanje od dijela teritorija: "Govorio je o razmjeni teritorija i priznanju ruskih osvojenih oblasti. Spominjao je čak i priznavanje Krima. Nakon novog sastanka ponovno vidimo isti obrazac, približavanje stajalištima Moskve".

Naglasila je da Putin niti jednom rečenicom još do sad nije rekao da želi okončati rat u Ukrajini.

Akrap: Ovo nije Gaza – Rusija je stalna članica VS-a i agresor na suverenu državu

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap upozorio je da je pogrešno uspoređivati sukob Izraela i Hamasa sa situacijom u Ukrajini.

– Nikako se te dvije situacije ne mogu uspoređivati, iako Trump pokušava. Sukob Izraela i Hamasa je potpuno druga dinamika – Hamas je teroristička organizacija, priznana kao takva globalno i od koje se arapski svijet ograđuje. U Ukrajini imamo agresiju jedne suverene države na drugu suverenu državu. To nije isti slučaj, rekao je Akrap.

Trumpov nastup smatra pragmatičnim i vođenim interesima.

– Trump vodi SAD kao tvrtku – gleda kako izvući korist. Njegova retorika je prilagodljiva, ali iza nje se krije svjesnost da Kina raste kao sigurnosna prijetnja. Zato žuri završiti rat u Ukrajini – ne zato što želi mir, nego zato što se želi fokusirati na Kinu, istaknuo je.

'Tomahawci su predstava – prava borba vodi se u zraku'

Akrap smatra da dio javnosti precjenjuje značaj pojedinih oružanih sustava poput Tomahawk projektila.

– Govorimo o Tomahawk raketama. One su moćne, ali tko će njima upravljati? Ukrajinci još nisu došli na razinu potpune samostalnosti u rukovanju tim sustavima. To nije kao kalašnjikov koji prebacite iz ruke u ruku. To je visokoobučeni sustav, rekao je Akrap.

Istaknuo je da Ukrajina već ima domaće projektile dugog dometa. Ima krstareće projektile Neptune D, s dometom od 1000 kilometara – dovoljno za udare i do Moskve. Dakle, problem nije samo u projektilima.

- U pozadini se krije nešto drugo – Ukrajini nedostaje ključna komponenta u ratu: rakete zrak–zrak dugog dometa. Došli su F-16 i francuski zrakoplovi, ali raketni sustavi zrak–zrak koje Ukrajinci imaju su dometa 100 do 120 kilometara. Ruski sustavi imaju daleko veći domet. Tek ako Ukrajina dobije rakete dometa 250 kilometara i više – uspostavit će se ravnoteža, objasnio je.

Podsjetio je i na ukrajinske uspjehe u uništavanju ruskog zrakoplovstva:

– U operaciji „Paukova mreža” Ukrajinci su uništili 30% strateških bombardera i lovaca ruskog ratnog zrakoplovstva. Zbog toga su ih Rusi morali povući daleko od linije fronte. To je veliki udarac za Moskvu. Zato ne bih rekao da Putin može tako lako ucjenjivati Ukrajinu, zaključio je Akrap.

Bandov: 'Trump traži previše da bi dobio dovoljno'

– Trump je u razgovoru sa Zelenskim, dan nakon razgovora s Putinom, navodno govorio o Donbasu i mogućem teritorijalnom ustupanju Rusiji. To je simptomatično za njega i njegov stil – cijeli život pregovara i vodi poslove. On međunarodnu politiku shvaća kao trgovinu. Traži previše da bi dobio dovoljno, rekao je prof. Bandov.

Trumpov način nastupa opisao je kao agresivnu pregovaračku taktiku: "Vrlo je direktan, često traži više nego što očekuje dobiti kako bi na kraju izvukao kompromis. U diplomaciji se tradicionalno biraju riječi i ostavlja prostor za tumačenje. Kod Trumpa toga nema – on ide frontalno". 

Istaknuo je i da je uloga SAD-a ključna, ali da ne očekuje ozbiljan pritisak na Ukrajinu. Naglasio da je podrška Europske unije Ukrajini i dalje čvrsta. Podsjetio je da je i nakon sastanaka s europskim liderima Trump ublažio retoriku o Ukrajini.

– Nakon razgovora s Europljanima, Trump je promijenio ton i formulacije. To pokazuje da utjecaj europskih partnera postoji. Da, postoji mogućnost pritiska, ali to je dio načina na koji ova američka administracija pregovara. Više je to taktika nego realna politika, rekao je Bandov.

Akrap: Donbas nije samo teritorij – to je industrijsko i strateško srce Ukrajine

Prof. Gordan Akrap komentirao je rasprave o mogućem ustupanju Donbasa Rusiji kao dijelu mirovnog plana.

– Očito je netko pogrešno brifirao predsjednika Trumpa kad kaže da su Rusi zauzeli 70% Ukrajine. Radi se o 19 do 20 posto okupiranog teritorija. Donbas je industrijska regija, vrlo važna jer ima ozbiljnu proizvodnju i bogata nalazišta rijetkih metala i minerala, rekao je Akrap.

Naglasio je i simboličku, ali i geopolitičku važnost Donbasa: "Donbas čine dvije pokrajine – Donjeck i Luhansk. Zajedno sa Hersonom i Zaporižjem, oni su simbol Ukrajine, ali i meta ruske propagande. Često se čuje argument da se tamo govori ruski pa da to znači da su to "ruske" regije. To nije točno. Ruski je jezik bio dominantan zbog sovjetske politike, ali stanovništvo je većinski ukrajinsko.

Upozorio je da bi „zamrzavanje sukoba“ bilo opasno.

Luša: Trump želi brza rješenja, ključna snaga Zelenskom dolazi iz Europe

Politologinja Đana Luša nastavila je analizu naglašavajući da Trump mijenja pristup ovisno o trenutnoj političkoj koristi.: "Čas pritišće Zelenskog, čas mu laska, pa ga i vrijeđa. Ali ono što se može zaključiti – njemu se žuri. Vidjeli smo to i na primjeru Gaze, gdje je cilj bio samo dobiti pristanak obiju strana na prvu fazu sporazuma. Ostalo ga nije zanimalo".

– U Gazi je cilj bio razmjena talaca, humanitarni koridori i djelomično povlačenje izraelskih snaga. Ukrajina je druga priča. Putin ne priznaje suverenitet Ukrajine ni vladu u Kijevu. On ni danas ne želi sjesti za stol sa Zelenskim, poručila je.

Trumpov pregovarački tim, kaže, vodi politiku bez dubljeg razumijevanja regije: "U Washingtonu je ponovno uz Trumpa Steve Witkoff. On i Trump ne gledaju karte, njima je svejedno koliki je teritorij okupiran. Oni žele brz dogovor, ali cijena bi mogla biti ustupanje ključnog teritorija. A to otvara pitanje – kako će se Ukrajina braniti u budućnosti".

Dodala je da je Zelenski promijenio taktiku kako bi zadržao podršku Zapada te da sada više laska Trumpu i prilagođava mu se, jer zna da treba zadržati američku pomoć.

- Ali ključna snaga Zelenskom dolazi iz Europe – europski čelnici i dalje stoje uz Ukrajinu i daju mu političku sigurnost, rekla je.

Bandov: Budimpešta kao politička poruka

Prof. Goran Bandov komentirao je najave mogućeg summita Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Budimpešti. Naglasio je da se Budimpešta spominje prvenstveno kao politička poruka, a da bi Istanbul bio prirodnije mjesto za razgovor.

– Budimpešta se nameće više kao simboličan signal, prije svega prema Europskoj uniji. To je poruka i Viktora Orbána, ali i Trumpa i Putina, da žele pokazati mogućnost alternativnog diplomatskog puta. Turska se od početka rata nametnula kao jedan od ključnih posrednika. Istanbul je bio logičan izbor već prvih dana, rekao je i dodao kako „nitko razuman neće unaprijed pokopati ideju mira, bez obzira na to koliko je put do njega neizvjestan“.

Akrap: Rusija sve slabija, da je mogla pobijediti, učinila bi to

Prof. Akrap osvrnuo se na navode da je Trump upozorio Zelenskog da će, ako ne potpiše sporazum, „biti uništen“. Tvrdi da se Rusija postupno iscrpljuje - "sve je slabija – vojno, gospodarski i politički. To se vidi po svim strateškim pokazateljima".

– Ako bi Rusija zaista mogla uništiti Ukrajinu, već bi to učinila. Imali su tri različite strategije i nijedna nije uspjela. Prvi cilj bio je dekapitacija Zelenskog i instaliranje marionetske vlade u roku od tjedan dana. Kad to nije uspjelo, pokušali su okupirati cijelu Ukrajinu, potom samo istočnu obalu Dnjepra, a sada govore samo o Donbasu, Hersonu i Zaporižju. Svaki put su ciljevi manji, istaknuo je.

Osvrnuo se i na ulogu Mađarske i Viktora Orbána kazavši: "Orban nije Trumpov saveznik kako se ponekad misli. Kad je Trump pozvao EU da smanji uvoz ruske nafte, to je bio izravan udar na Orbánovu politiku. Budimpešta kao mjesto sastanka mogla bi otvoriti više pitanja nego što ih zatvara".

Vlahov iz Jeruzalema: Izrael ostaje u ratnom stanju

Američka delegacija sutra stiže u Jeruzalem, a grad je pod pojačanim mjerama sigurnosti. Petar Vlahov javlja da su ulice okićene izraelskim i američkim zastavama te da će se održati važan sastanak o očuvanju krhkog primirja s Hamasom.

Trumpova administracija već je rasporedila 200 američkih časnika duž zamišljene „žute linije“ razgraničenja u Gazi, uz podršku Njemačke, Francuske, Danske i Cipra. Hamas je pristao na dolazak vojnih snaga iz arapskih zemalja, uključujući Indoneziju.

Izraelski vojnici postavljaju betonski zid kako bi se označila granica, a premijer Benjamin Netanyahu poručio je da Izrael zadržava ratno stanje do daljnjega.

'Primirje je uspjeh, ključ mira na Bliskom istoku drže arapske države'

Profesorica Đana Luša ocijenila je da je postignuto primirje između Izraela i Hamasa važan korak, ali da dugoročni mir nije na vidiku. Istaknula je kako je do primirja došlo zbog Trumpova pritiska na Izrael, ali i da je Hamas, unatoč gubicima, i dalje prisutan.

– Hamas je oslabljen, ali nije uništen. Izrael odbacuje dvodržavno rješenje, Hamas ne odustaje od svojih ciljeva – zato je teško očekivati drugu ili treću fazu mira, zaključila je Luša.

Profesor Gordan Akrap upozorio je da se u pojasu Gaze ne bori samo Hamas, već i druge militantne skupine.

– Na tom području djeluju i Palestinski islamski džihad te brojne frakcije. Trump može govoriti o uništenju Hamasa, ali ključ mira drže arapske države. One moraju zaustaviti vjerski motivirano nasilje i radikalizam, rekao je.

Kazao je da Izrael ima vojnu moć, ali da dugoročni mir zahtijeva politički dijalog - te dodao: "Izrael može pobijediti oružjem, ali ne i diplomacijom. Zato je odgovornost i na arapskim državama". 

Profesor Goran Bandov smatra da američka delegacija u Izraelu može pomoći samo ograničeno. Poričio je kako je "pesimizam konstanta na tom prostoru još od Drugog svjetskog rata".

-  Možemo se veseliti povremenim pozitivnim signalima, poput humanitarnih koridora prema Gazi, ali to su samo trenuci. Od stvarnog mira i dvodržavnog rješenja još smo jako daleko, rekao je Bandov.