Odlučni odgovori Trumpu: Suverene granice nisu na prodaju

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ponovno je podignuo buru. Na drugoj konferenciji za novinare nakon pobjede na izborima nije isključio mogućnost upotrebe vojne ili ekonomske sile za svoje geopolitičke ciljeve - preuzimanje Panamskog kanala i Grenlanda.

Izabrani američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao buru na međunarodnoj sceni prijedlogom da SAD kupi Grenland, autonomno područje pod danskom upravom. Trump tvrdi kako je to od strateške važnosti za američku sigurnost i gospodarstvo, posebice zbog vojnih baza te resursa nafte, plina i rijetkih metala potrebnih za suvremenu industriju.

Trump je na Grenland poslao sina Donalda Jr.-a, koji je izjavio da posjet nema politički karakter, nego da je riječ o turističkom obilasku.

Stanovnici Grenlanda i Danske kategorično odbacuju ideju o prodaji.

Reakcije Danske

Danska premijerka Mette Frederiksen bila je jasna: "Grenland nije na prodaju. SAD je naš najbliži saveznik, no prodaja Grenlanda nije u interesu naše zemlje."

Uz to, Danska je odlučila povećati izdvajanja za obranu, dodatno naglašavajući svoj suverenitet.

Građani Kopenhagena, poput Briana Kristensena, na prijetnje gledaju s dozom mirnoće: "Treba ostati snažan i ignorirati takve riječi."

S druge strane, stanovnica Kopenhagena Birgitte Jakobsen kaže da ne razumije što se događa jer nije uobičajeno prijetiti savezničkim zemljama.

Grenlandski odgovor

Na pola puta između Moskve i New Yorka, Grenland je najsjevernija američka vojna baza, opremljena sustavom upozoravanja na projektile. Uz nalazišta nafte i plina, tu su i rijetki metali potrebni za proizvodnju električnih automobila, vjetroturbina i vojne opreme, što bi u rukama Washingtona bio nemali adut u trgovinskom ratu s Pekingom. Trump je želio kupiti Grenland i tijekom prvog mandata. 

Trumpovi komentari dolaze i u trenutku kada grenlandska vlada predvođena Inuitima pojačava svoje zahtjeve za nezavisnost od Danske, koja Grenland financira s 550 milijuna eura na godinu.

- Grenland pripada Grenlanđanima. Ovo su ozbiljne izjave, no mi ćemo ostati dosljedni, naglasio je premijer Grenlanda Mute B. Egede.

Grenland, koji Danska financira s 550 milijuna eura godišnje, sve više inzistira na svojoj nezavisnosti, dok Europska komisija izbjegava konkretne komentare na Trumpove izjave.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je kako ne misli da će Sjedinjene Države napasti Grenland.

- Jesmo li ušli u razdoblje u kojem ponovno opstaju najsnažniji? Jesmo. No trebamo li dopustiti da nas obuzme zabrinutost? Naravno da ne, rekao je. 

Panama i prijetnje suverenitetu

Trump se dotaknuo i Panamskog kanala, tvrdeći da je njegova kontrola ključna za SAD.

- Panamski kanal od vitalne je važnosti za našu zemlju. Njime upravlja Kina, što je zloupotreba Paname, rekao je.

- O suverenitetu našeg kanala ne može se pregovarati. Jedine ruke koje kontroliraju kanal su panamske i tako će i ostati. Jamčimo međunarodnoj zajednici da nećemo sudjelovati ni u kakvom sukobu, rekao je ministar vanjskih poslova Javier Martínez-Acha na konferenciji za novinare i naglasio da Panamski kanal služi čovječanstvu i svjetskoj trgovini te da je to jedna od vrijednosti koju Panamci daju svijetu.

Šire pretenzije i NATO

Trumpove pretenzije nisu stale na Grenlandu i Panami. Predložio je uključivanje Kanade kao 51. američke savezne države, kako bi, među ostalim, smanjio trgovinski deficit. Od saveznika iz NATO-a zatražio je povećanje izdvajanja za obranu na 5% BDP-a.

S obzirom na nejasnoće oko ozbiljnosti Trumpovih prijetnji, analitičari se pitaju jesu li to samo političke provokacije ili ozbiljna strategija za proširenje američkog teritorija i osiguranje ekonomskih interesa.

Trump se nije ogradio ni od posezanja za silom

Trump je u prosincu rekao da su naknade za tranzit Panamskim kanalom krajnje nepravedne i pozvao da se kontrola plovnog puta vrati Sjedinjenim Državama ako se njime ne bude upravljalo na pravedan način.

Republikanac, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, rekao je novinarima u utorak na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da ne isključuje poduzimanje vojne akcije za preuzimanje kontrole nad Panamskim kanalom.

Na pitanje novinara može li uvjeriti svijet da neće posezati za vojnom ili ekonomskom silom, Trump je odgovorio: "Ne."

- Neću se na to sada obvezati. Možda, možda će se morati nešto učiniti, dodao je budući predsjednik.

- Panamski kanal vitalan je za našu zemlju. Njime upravlja Kina, požalio se Trump.

Panamski kanal jedna je od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta, a SAD ga je izgradio početkom 20. stoljeća. Američka administracija postupno ga je prepustila Panami.

Smatra se da su naknade koje naplaćuje Panama u skladu s tržišnim stopama jer se temelje na veličini i težini brodova koji prolaze Panamskim kanalom. 

- Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti. Ljudi o tome već dugo govore, mnogo prije nego što sam se kandidirao. Ondje imate otprilike 45.000 ljudi. Čak ne znaju ima li Danska uopće pravo na njega. Ali ako ima, trebala bi ga predati jer nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta. Pogledajte, čak vam ne trebaju ni dalekozori, pogledajte van, posvuda imate kineske i ruske brodove. To nećemo dopustiti, rekao je.

Blinken protiv Trumpovih ideja, Meksiko odgovara preimenovanjem Amerike 

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Trumpova ideja da Grenland postane dio Sjedinjenih Država nije dobra.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum predložila je da bi se Sjeverna Amerika, uključujući i Sjedinjene Države, mogla preimenovati u "Meksičku Ameriku" - povijesno ime korišteno u ranim kartama regije, kao odgovor na najavu Trumpa da će Meksički zaljev preimenovati u "Zaljev Amerike".

Bivši meksički ministar kulture Jose Alfonso Suarez del Real rekao je da je ime Meksičkog zaljeva međunarodno priznato i korišteno kao maritimna navigacijska referenca stotinama godina unatrag.

Trump je govorio o preimenovanju zaljeva koji se proteže od Floride do meksičkog Cancuna u utorak na konferenciji za novinare tijekom koje je predstavio široku ekspanzionističku agendu, uključujući i mogućnost preuzimanja kontrole nad Panamskim kanalom i Grenlandom.