EU ne zaostaje u cijepljenju samo za Velikom Britanijom nego i SAD-om i Izraelom. Iz Europske komisije zato su morali odgovarati na optužbe pojedinih zemalja članica zbog sporosti.
I dok se diljem staroga kontinenta nastavlja provoditi cijepljenje, u Velikoj Britaniji novi problemi. Zbog rekordnog rasta broja novozaraženih britanska vlada odlučila je uvesti dosad najstrožu karantenu koja bi trebala trajati do sredine veljače. Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put potvrdilo je više od 60.000 novozaraženih u 24 sata.
U sljedećih mjesec i pol, engleski građani smiju napuštati domove samo ako moraju na posao, k liječniku ili u nabavu. Britanska vlada nada se da će do sredine veljače 13 milijuna građana primiti prvu dozu cjepiva i da će nakon toga zemlja slobodnije disati.
- Provodimo najveći program cijepljenja u našoj povijesti. Do sad smo cijepili više građana nego cijeli EU, a sad kad imamo i svoje britansko cjepivo koje su razvili Oxford i AstraZeneca, nastavljamo još brže, rekao je britanski premijer Boris Johnson.
EU ne zaostaje u cijepljenju samo za Velikom Britanijom nego i SAD-om i Izraelom. Iz Europske komisije zato su morali odgovarati na optužbe pojedinih zemalja članica zbog sporosti i neuspjeha u osiguravanju dovoljne količine cjepiva. Finska je, primjerice, umjesto očekivanih 300.000 doza u prosincu, dobila sedam puta manje.
- Potpisali smo ugovore s više proizvođača za 2 milijarde doza cjepiva, što je više nego dovoljno za cijepljenje svih europskih građana. Nije stvar u broju doza nego u proizvodnim kapacitetima. Komisija nije kupila gotova cjepiva, nego je investirala u više različitih kompanija kako bismo im osigurali novac za njihovo razvijanje. Nakon toga su države članice same mogle odlučiti koje cjepivo žele kupiti i koliko doza, rekao je glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer.
Da trebaju povećati proizvodnju, svjesni su i u Pfizer-Biontechu čije je cjepivo i teško distribuirati, a uz cijenu od 12 eura, šest je puta skuplje nego, primjerice, Oxfordsko za koje se ne zna kada će biti odobreno u EU-u.
Usto, nisu ni sve zemlje bile spremne početi cijepiti građane 27. prosinca. Nizozemska, primjerice, počinje ovaj tjedan. U Francuskoj se tijekom prvog tjedna cijepilo samo 500-tinjak građana, dok ih se istodobno u Njemačkoj cijepilo više od 200.000. Nakon kritika i Francuzi su ubacili u višu brzinu.
- Mogu reći da ćemo proširiti cijepljenje i na vatrogasce i pomoćnike u kućanstvu starije od 50 godina. Zašto? Zato što su u kontaktu s ranjivim skupinama ljudi i također rade s bolesnicima, objasnio je francuski ministar zdravstva Olivier Veran.
Iako se u Njemačkoj cijepilo najviše građana u EU-u, vlada Angele Markel suočava se s kritikama oporbe, saveznih pokrajina, ali i koalicijskog partnera SPD-a zbog sporosti. Traže odgovor zašto Njemačka i sama nije naručila dovoljno doza za vlastite potrebe.
- Ako odobrimo cjepiva svih proizvođača koja trenutačno razmatramo, onda će svih 450 milijuna europskih građana biti dobro opskrbljeno cjepivima. Od prvog smo dana jasno govorili da to neće biti slučaj već početkom siječnja, nego da će se taj proces provoditi korak po korak. Nadam se da smo sad na korak do odobrenja još jednog cjepiva, rekao je glasnogovornik njemačke Vlade Stefan Seibert.
I dok se odluka o Moderninu cjepivu u EU-u očekuje sutra, Izrael je postao treća zemlja koja ga je odobrila. S više od 10% cijepljenjih od ukupno 9 milijuna stanovnika, Izrael za sad najupješnije provodi akciju cijepljenja na svijetu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!