Papa Franjo predvodio misu za nove kardinale

Papa Franjo predvodio je danas misno slavlje u Bazilici svetog Petra tijekom kojeg je imenovan 21 novi kardinal, no na papinoj bradi bila je vidljiva modrica koju Vatikan nije želio komentirati.

Franjo, koji će ovaj mjesec navršiti 88 godina, doimao se u dobroj formi, predvodeći misno slavlje na kojem je 21 crkveni dostojanstvenik iz 17 zemalja unaprijeđen u Kardinalski zbor, elitnu skupinu koja će jednog dana birati njegovog nasljednika.

Ljubičasti podljev mogao se vidjeti na desnoj strani papina lica, na donjem dijelu brade i povrh vrata. Vatikanski ured za medije rekao je da neće komentirati što se dogodilo, a izvori u Vatikanu koje prenosi francuska novinska agencija Afp, navode da je papa jučer ujutro pao dok je ustajao iz kreveta.

Franjo, koji je papa od 2013. godine, povremeno je proteklih godina imao zdravstvene poteškoće, a sada se koristi invalidskim kolicima da ublaži bol u koljenu i leđima.

Kardinali su osim pape najviši dužnosnici Katoličke Crkve koja broji 1.4 milijarde vjernika. Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali ispod 80 godina imaju zadatak ulaska u konklavu i biranja novog pape.

Franjo je sada instalirao oko 80 posto prelata koji će izabrati sljedećeg papu, povećavši vjerojatnost da će sljedeći papa dijeliti viziju Crkve koja je inkluzivnija i uključenija u širi svijet.

O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a iz Vatikana uživo izvijestila novinarka Anđela Jeličić Krajcar.

- Papi Franji je na srcu obnova crkve i jedan hod u budućnost koji će biti otvoren za svakog čovjeka. Od 140 kardinala koji trenutno imaju pravo glasa na konklavama, čak njih 80% imenovao je Papa Franjo. Moglo bi se reći da je ucrtao jedan pravac budućnosti koji će odgovarati njegovim prioritetima, rekla je.

Dodala je kako sam kardinalski zbor nije homogen.

- To su ljudi koji dolaze doista iz cijelog svijeta. Papa je posegnuo za periferijama, u svakom smislu riječi za geografskim periferijama, za periferijama u smislu teških životnih sredina. Odnosno, danas imamo crkvu koja ima kardinale koji odražavaju jedno bogatstvo katoličke crkve, istaknula je Jeličić Krajcar.

Navela je kako to više nije eurocentrična crkva, iako 58 kardinala s pravom glasa još uvijek je iz Europe, nego je crkva koja je sve više otvorena drugim zajednicama na drugim kontinentima.

- Dvadesetdva su kardinala iz Azije, po 18 kardinala imamo iz Afrike, Sjeverna i Južna Amerika po 16, odnosno plus 4 Srednja Amerika i tako dalje. Vidimo da je jedan drugačiji kardinalski zbor. Među njima su ljudi koji su i redovnici, 36 redovnika. Po prvi put kardinale imamo u zemljama koje su izrazito manjinske kršćanske zemlje. Primjerice, u Beogradu sada imamo kardinala, imamo kardinala u Alžiru, imamo kardinala u Iranu, naglasila je Jeličić Krajcar.

Naglasila je kako su to ljudi koji su izabrani u kardinalski zbor zbog svoje sposobnosti za ekumenski dijalog ili za međureligijski dijalog, posebno dijalog s Islamom koji je jako važan papi Franji.

- Imamo jednu drugačiju sliku crkve, periferije su to na prvom mjestu. Možemo istaknuti i činjenicu da je u kardinalski zbor ušao i nadbiskup iz Alžira, koji je kao zemlja obilježen jednom dugom poviješću mučeništva, kazala je Jeličić Krajcar.

Dodala je kako je u Rimu danas bilo puno događanja.

- Osim samog konzistorija, inaugurirane su i jaslice na trgu Svetog Petra. Održan je i jedan koncert posvećen siromasima u auli Pavla VI. Rim se užurbano priprema za 2025. za jubilejsku godinu koja bi trebala značiti jednu pravu obnovu vjere, obnovu nade u katoličkoj crkvi. Izbor novih kardinala, to bi trebao pomoći, rekla je Jeličić Krajcar..

Više geografske raznolikosti

Franjo, koji je iz Argentine i prvi papa iz jedne od Amerika, bio je usredotočen na jačanje geografske raznolikosti među kardinalima.

Barem 67 zemalja sada ima kardinale koji mogu glasati u konklavi, prema vatikanskim statistikama, u usporedbi s manje od 50 kad je Franjo izabran.

Najnovija imenovanja dolaze iz zemalja poput Perua, Argentine, Japana, Filipina, Alžira, Indije i Srbije.

U današnjoj homiliji, Franjo je rekao da novi kardinali "dolaze iz različitih pozadina i kultura", te ih je pozvao da budu "svjedoci bratstva, majstori zajedništva i graditelji jedinstva."

Nadbiskup Ignace Bessi Dogbo, jedan od novih kardinala, pohvalio je papina nastojanja da poveća geografsku raznolikost.

- Imati kardinale iz svih dijelova svijeta doista zrcali univerzalnost Crkve, rekao je Bessi Dogbo iz Abidjana u Obali Bjelokosti za Reuters.

Italija je i dalje zemlja s najviše kardinala, kojih je 17 ispod 80 godina. Četiri su imenovana danas, uključujući i nadbiskupa Torina, talijanskog poslovnog središta i Napulja, trećeg najvećeg grada u zemlji.

Među novim kardinalima, jedan služi kao nadbiskup Teheransko-isfahanske nadbiskupije u Iranu. Drugi je ukrajinski grkokatolik koji djeluje u Australiji.