"Patka podrezanih krila": Što čeka Trumpa ako izgubi Kongres?

Američki predsjednik Donald Trump mogao bi se u preostale dvije godine mandata suočiti sa znatno ograničenom političkom moći ako demokrati preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa. Takva situacija često se opisuje izrazom "lame duck presidency", odnosno predsjedništvo "podrezanih" krila. No Trump se sa sličnim odnosom snaga već suočio tijekom prvog mandata, kada su demokrati protiv njega pokrenuli postupak opoziva.

Izraz lame duck, doslovno "šepava patka", u američkoj se politici tradicionalno koristi za dužnosnika kojemu se bliži kraj mandata ili više nema mogućnost reizbora. U širem značenju može opisivati i predsjednika kojemu je oslabljena politička moć zbog gubitka potpore u Kongresu.

Ako demokrati preuzmu oba doma Kongresa, Donald Trump će za donošenje novih zakona i osiguravanje proračunskih sredstava morati pregovarati s političkim protivnicima. Demokrati će istodobno moći pokretati parlamentarne istrage, zahtijevati dokumente i pozivati dužnosnike administracije na svjedočenja.

Kontrola nad Senatom omogućila bi im i blokiranje predsjednikovih imenovanja, uključujući ministre, savezne suce i druge visoke dužnosnike.

Clinton i Bush također su izgubili oba doma Kongresa

Na međuizborima 2018. demokrati su osvojili 41 dodatno mjesto i preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom, dok su republikanci zadržali većinu u Senatu.

Demokratska većina potom je pokrenula niz istraga protiv Trumpove administracije, a u prosincu 2019. Zastupnički dom izglasao je njegov opoziv zbog zlouporabe ovlasti i ometanja Kongresa.

Međutim, republikanska većina u Senatu oslobodila ga je optužbi u veljači 2020. Trump je tako ostao na dužnosti.

U siječnju 2021. Zastupnički dom ponovno je izglasao Trumpov opoziv, ovaj put zbog poticanja pobune nakon napada na američki Kapitol. Senat ga je ponovno oslobodio, iako je 57 senatora glasalo za osudu, deset manje od potrebne dvotrećinske većine.

Sličnu situaciju doživio je demokratski predsjednik Bill Clinton na međuizborima 1994., kada su republikanci prvi put nakon četiri desetljeća osvojili većinu u oba doma Kongresa.

Predvođeni Newtom Gingrichom, republikanci su pokušali provesti ambiciozne porezne i proračunske reforme, što je izazvalo sukobe s Bijelom kućom i dovelo do privremenih obustava rada savezne administracije.

Republikanski Zastupnički dom 1998. izglasao je i Clintonov opoziv zbog krivokletstva i ometanja pravde povezanih s aferom Monice Lewinsky. Međutim, Senat ga je 1999. oslobodio optužbi jer nije postignuta potrebna dvotrećinska većina.

George W. Bush suočio se sa sličnim gubitkom političke potpore nakon međuizbora 2006. Demokrati su tada preuzeli oba doma Kongresa, u velikoj mjeri zbog nezadovoljstva ratom u Iraku.

Time je oslabljena Bushova mogućnost provođenja unutarnjopolitičke agende, a demokratski Kongres pojačao je nadzor nad njegovom administracijom i vođenjem rata.

Kako se pokreće opoziv američkog predsjednika?

Američki Ustav omogućuje i pokretanje postupka opoziva, poznatog kao "impeachment", zbog izdaje, podmićivanja te drugih teških kaznenih djela i povreda dužnosti.

Postupak započinje u Zastupničkom domu, koji može provesti istragu i izglasati jednu ili više točaka optužbe protiv predsjednika.

Za izglasavanje opoziva dovoljna je obična većina glasova. Ako svih 435 zastupnika glasuje, potrebno je najmanje 218 glasova.

Međutim, izglasavanje opoziva ne znači automatski uklanjanje predsjednika s dužnosti.

Nakon odluke Zastupničkog doma postupak se seli u Senat, koji provodi suđenje. Kada se sudi aktualnom predsjedniku, postupkom predsjeda predsjednik Vrhovnog suda SAD-a.

Za osudu i uklanjanje predsjednika potrebna je dvotrećinska većina nazočnih senatora, odnosno 67 glasova ako svih 100 senatora sudjeluje u glasovanju.

To znači da demokrati, čak i ako osvoje većinu od 51 mjesta u Senatu, ne bi mogli samostalno smijeniti Trumpa. Za takvu odluku trebala bi im potpora najmanje 16 republikanskih senatora, pod pretpostavkom da su svi senatori nazočni i glasuju za ili protiv.

Nijedan američki predsjednik dosad nije uklonjen s dužnosti postupkom opoziva. Andrew Johnson, Bill Clinton i Donald Trump bili su opozvani u Zastupničkom domu, ali ih je Senat oslobodio optužbi. Richard Nixon podnio je ostavku 1974. prije mogućeg izglasavanja opoziva u Zastupničkom domu.

Može li Trump ipak nastaviti vladati?

Unatoč mogućem gubitku kongresne većine, Trump bi zadržao značajne predsjedničke ovlasti, uključujući pravo veta, donošenje izvršnih uredbi i upravljanje vanjskom politikom.

Ipak, izvršne uredbe ne mogu zamijeniti zakone, a za mnoge političke prioritete i dalje je potrebna suradnja Kongresa.

Novi saziv Kongresa preuzet će dužnost 3. siječnja 2027. Ako demokrati osvoje oba doma, preostale dvije godine Trumpova mandata mogle bi obilježiti parlamentarne istrage, političke blokade i intenzivni pregovori između Bijele kuće i demokratske većine.