"SAD i EU više ne dijele vrijednosti, morat ćemo postupati transakcijski"

Scene iz Bijele kuće graničile su sa zlostavljanjem gosta, a s Donaldom Trumpom očito više ne dijelimo iste vrijednosti, rekao je u "Intervjuu tjedna" SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. Ustvrdio je da ćemo se u postizanju dogovora s SAD-om morati ponašati transakcijski.

SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula osvrnuo se na jučerašnju svađu Donalda Trumpa, J. D. Vancea i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.

- To su bile izrazito ružne scene koje graniče sa zlostavljanjem gosta. Nitko nije mogao očekivati da će se razlike, koje očigledno postoje, na taj način manifestirati u najvažnijem nekretninskom objektu na svijetu, a to je Bijela kuća, rekao je.

Nitko nije očekivao, ustvrdio je, da će se te razlike umanjiti uoči potpisivanja sporazuma o mineralima, ali doista očito je da je cijela stvar bila zamišljena tako da se, prije svega, američkoj javnosti koja podupire Trumpovu administraciju pokaže što se može očekivati od SAD-a u komunikaciji, ne samo s Ukrajinom nego i cijelim svijetom.

- Trump je sada daleko spremniji i odlučniji da realizira ono što je najavljivao u kampanji. Čini mi se da je jedna od najmarkantnijih žrtava tog postupanja i nametanja prava jačega, ujedno i najfragilnija - Ukrajina, kazao je.

- Ovo je još jedan "wake-up call" za one koji su gajili neke iluzije da se s Donaldom Trumpom može razgovarati kao i sa svakim drugim američkim predsjednikom. Očito s njim ne dijelimo vrijednosti. Vjerojatno ćemo umjesto razmjene vrijednosti morati voditi više računa o transakcijskom postupanju, poručio je.

Naglasio je kako za EU najvažnija područja ostaju obrana, energetika i gospodarstvo.

"Sporazum o mineralima nalikovao vojnoj okupaciji, možda je dobro da nije potpisan"

Picula je poručio kako je možda i dobro da SAD i Ukrajina nisu potpisali sporazum o mineralima.

- Možda je dobro što jučer nije potpisan sporazum o mineralima jer je prva varijanta tog sporazuma nalikovala ne na vojnu okupaciju te zemlje. Sporazum je predstavljao potpunu američku kontrolu nad cijelom ukrajinskom infrastrukturom, rekao je.

- Postoji u međunarodnim odnosima pravilo koje smo često i mi morali uzeti u obzir, a to je "pacta sunt servanda". Mislim da Trump ne želi poštovati obveze koje je uspostavio njegov prethodnik, nastavio je.

- Svi oni koji se spremaju za razgovor s Trumpom znaju sada što ih čeka. Trump se sjajno uklapa u tri megatrenda u svijetu u zadnje vrijeme. U svijetu je sve više sukoba, sve manje suradnje. S druge strane, vidimo da se politička scena sve više komada, sve je fragmentiranija, a treći je faktor ubrzavanje svih kriza koje su tinjale zadnjih godina, dodao je.

Ustvrdio je kako se suočavamo s prevratnim vremenima u kojima će se u kratkom roku promijeniti ukupni globalni odnosi.

- Ulazimo u globalnu krizu koja će se reflektirati na neke lokalne sukobe koji će dobiti na intenzitetu i jačini, nadodao je.

"Veliki nered pod nebeskom kapom prelit će se i u Kinu

Komentirao je i reakcije koje su stigle iz Moskve i Pekinga.

- Ruske reakcije su ekstatične. Raduju se nečemu što je do jučer bilo nezamislivo da će se događati u Bijeloj kući i s velikom radošću očekuju različite disolucijske procese, rekao je.

Kada je riječ o reakciji Kine, Picula je oprezniji te je naglasio kako Kini treba stabilnost u svijetu koji je sve nestabilniji.

- Kina ne vidi neki osobni profit. Dapače, može očekivati da će se taj veliki nered pod nebeskom kapom preliti i u samu Kinu koja se suočava sa sve više problema, zaključio je Picula.

"Treba prestati s politikom stabilokracije na zapadnom Balkanu"

Picula je kritizirao politiku stabilokracije prema zapadnom Balkanu, ističući da je EU često davao prioritet stabilnosti pred jačanjem demokratskih institucija.

- Europska unija bila je vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmjeravajući goleme količine sredstava (...), ali vrlo malo sredstava izdvojili smo za jačanje demokratskih institucija, rekao je Picula, dodajući da je često nazivao tvorce takve politike "svećenstvom stabilokracije".

Picula, zastupnik SDP-a/S&D-a u Europskom parlamentu, stabilokraciju je opisao kao pristup EU-a koji je prioritet davao stabilnosti regije uz velikodušnu financijsku podršku, dok je jačanje demokratskih institucija bilo manje u fokusu.

On je kritizirao politiku temeljenu na uvjerenju, sličnom onome što je Angela Merkel primjenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmjena sami po sebi dovesti do demokratizacije.

- Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na zapadnom Balkanu, dodao je hrvatski eurozastupnik, ističući da s takvom politikom treba prestati i uvesti strožu uvjetovanost.

- Morate imati sugovornike koji će respektirati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat, zaključio je Picula.

Nakon trodnevnog posjeta Srbiji, gdje je kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, gospodarskog života i think tankova, Picula je istaknuo da nitko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti trenutnu krizu u Srbiji.

Riječ je o "jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima", kazao je Picula.

- Promjena se očito nije mogla dogoditi institucionalnim putem, istaknuo je.

"Prosvjedi traže novu vrstu emancipacije"

Prema Piculinim riječima, studentski prosvjedi koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.

- Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verificirali kroz standardnu demokratsku proceduru, kazao je te istaknuo da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.

Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je naglasio kako je Vučićeva multivektorska vanjska politika balansiranja između EU-a, Rusije i Kine, uvelike naslijeđena od Borisa Tadića.

- Poremećeni odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU-a, da bi se državni vrh poslije od toga distancirao.