Plenković položio vijenac u El Shattu u spomen na hrvatske izbjeglice

Premijer Andrej Plenković položio je u ponedjeljak vijenac na groblju El Shatt na poluotoku Sinaju u spomen na desetke tisuća hrvatskih izbjeglica, na početku svojeg višednevnog posjeta Egiptu. 

Reporterka HTV-a Tamara Marković javila se iz Egipta u Dnevnik te rekla kako je hrvatsko izaslanstvo položilo vijence na memorijalnom groblju gdje je pokopano više od 850 Hrvata. 

- Zanimljivo je da se usred Sinajske pustinje 1940-ih rodilo čak 500 hrvatske djece. Izbjeglice iz Dalmacije u El Shattu su živjele od 1944. do 1946. Iako postoje zapisi o nekima koji su se natrag u domovinu pokušavali vratiti i godinama kasnije, pa tako i dan-danas u Kairu imamo pretke nekadašnjih logoraša iz El Shatta. Vijenac je tamo položio i hrvatski premijer Andrej Plenković, a on će se sutra sastati s egipatskim državnim vrhom i sudjelovati i na poslovnom forumu, rekla je Marković.

Naglasila je kako je gospodarstvo u fokusu ovog državnog posjeta, pa tako ovdje dolaze i predstavnici Hrvatske gospodarske komore i čak 16 hrvatskih tvrtki.

- Neke od njih koje su na popisu su primjerice INA, Končar, DOK-ING, HS Produkt i drugi, a premijer Plenković najavio je potpisivanje memoranduma između Luke Rijeka i egipatskih partnera jer je u planu uspostava kargo linije između Hrvatske i Egipta i iz veleposlanstva su nam potvrdili da bi to uskoro trebalo zaživjeti i u praksi. Još jedna važna tema o kojoj će se razgovarati bit će stabilnost regije, tj. trenutna situacija u pojasu Gaze. Kao što znamo, 19. siječnja na snagu je stupilo primirje između Izraela i Hamasa, ali ono što zabrinjava egipatske vlasti su izjave novog američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju pojasa Gaze i raseljavanju Palestinaca u Egipat i Jordan. Egipatske vlasti su, naravno, čvrsto protiv toga, s time da treba reći i da kroz Egipat, tj. granični prolaz Rafah stiže i najviše humanitarne pomoći, zaključila je. 

Hrvatsku i Egipat oduvijek vežu dobri odnosi, od dijeljenja poslijeratnih ideja o smislu i svrsi nesvrstanosti, preko uvijek vrlo dobre gospodarske suradnje u kojoj su brojne hrvatske tvornice bile pokretač egipatskog gospodarstva, pa sve do novijeg doba samostalnosti naše zemlje i suradnje u rješavanju političkih kriza na susjednom Bliskom istoku. Najnoviji plan za mir u Gazi jedna od glavnih tema o kojima će se raspravljati.

Plenkovićeva prva postaja u ponedjeljak bila je groblje El Shatt na poluotoku Sinaju gdje je od 1944. do 1946. postojao kompleks izbjegličkih logora u kojima je živjelo tridesetak tisuća izbjeglica iz Dalmacije iz Drugog svjetskog rata koje je evakuirala britanska vojska.

Više od 850 hrvatskih izbjeglica ondje je pokopano. Hrvatska vlada obnovila je memorijalno groblje 2006. godine.

- To je važna stranica u odnosima između Hrvatske i Egipta, ali i memorije naših ljudi u Dalmaciji koji su u vihoru Drugog svjetskog rata došli ovdje. Pokazali su uvjetima, koji su praktički pustinjski, veliku čvrstinu, otpornost i odlučnost. I zato smo im danas došli iskazati poštovanje i pijetet, rekao je Plenković u ponedjeljak.

- Stvarno je dirljivo. Svi mi taj El Shatt zamišljamo jer smo čitali o tome, to je ostalo u kolektivnom pamćenju, ali zaista je nevjeorojatno doći na ovo mjesto i zamisliti u kakvim su uvjetima naši sunarodnjaci živjeli, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Nakon kapitulacije fašističke Italije u rujnu 1943. i njihova povlačenja slijedila je ofenziva nacističke Njemačke u Dalmaciji, zbog čega je velik broj stanovnika tog područja krenuo u bijeg, najprije u sigurnost otoka Visa, središta partizanskog otpora, a poslije, uz pomoć britanske mornarice, na nedavno oslobođen jug Italije.

U vrijeme dok su se saveznici još borili za oslobađanje ostatka Italije, nekoliko desetaka tisuća izbjeglica iz Makarskog primorja, Lastova, Pelješca, Korčule, Hvara, Brača, Visa, Splita, Trogira, Šibenika te sjeverne Dalmacije i Like prevezeno je u Egipat, na južnu stranu Sueskog kanala, u bivši kamp britanske vojske koji je "izgubio" funkciju nakon poraza sila osovine u Sjevernoj Africi.

U tom kampu, za koji izbjeglice u svojim svjedočanstvima prepričavaju da je bio smješten u potpuno ogoljenom okruženju, u pustinji bez imalo raslinja, životinja te praznog horizonta, do 1946. živjelo je više od 30 tisuća Hrvata, većinom žena, djece i staraca. Uz više od 800 umrlih, ondje ih je i 500 rođeno.

Plenković će se u nastavku posjeta u utorak susresti s egipatskim dužnosnicima i glavnim tajnikom Arapske lige, sudjelovati na Poslovnom forumu, a posjetit će i Aleksandriju u srijedu. 

Premijer je naglasio da je posjet prilika za jačanje gospodarskih veza dviju zemalja.

- Ovo je prilika da s egipatskim sugovornicima potpišemo sporazum. Jedan od njih je memorandum koji se odnosi na suradnju Luke Rijeka i egipatskih partnera. Tu je sporazum u kulturi, sporazum o investicijama. Želimo da se trenutačna gospodarska razmjena, koja iznosi oko 150 milijuna eura, poveća i to na način da omogućimo hrvatskim tvrtkama, njih će sutra biti skoro dvadesetak na poslovnom forumu, da se plasiraju i pozicioniraju na egipatskom tržištu, rekao je Plenković.

Hrvatski i egipatski dužnosnici razgovarat će i o stabilnosti u regiji.

- Ono što je najbitnije je plan Egipta da pomogne u obnovi Gaze. Aktualni egipatski premijer bio je i ministar graditeljstva, ministar stanovanja. Dakle, on osobno ima iskustvo i znanje kako pomoći u obnovi Gaze. Siguran sam da će to biti sutra jedna od glavnih tema, da razumijemo i regionalni pogled na rješavanje ovog velikog, drugog ključnog pitanja, uz rusku agresiju na Ukrajinu, rekao je Plenković.

Uz premijera su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, te hrvatsko gospodarsko izaslanstvo.