Plenković: Mir za Ukrajinu mora uključivati reintegraciju okupiranih područja

Dogovor o primirju u Ukrajini mora sadržavati reintegraciju okupiranih područja i svaka mirovna inicijativa treba uzeti u obzir da je Rusija u ratnoj ekonomiji, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Davosu.

- Ne možemo prihvatiti da se dogovor ili o primirju ili o mirovnom sporazumu pretvori u dogovor koji bi uvažio činjenicu da je Rusija nelegalno okupirala pa i anektirala dijelove teritorija Ukrajine. S takvim mirom neće biti zadovoljan nitko tko poštuje međunarodno pravo, sustav međunarodnih odnosa i temeljna načela poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, a Ukrajina to jest, rekao je Plenković novinarima u Davosu.

Plenković smatra da "treba paziti da se dogovor o primirju ne bi pretvorio u svojevrsni zamrznuti konflikt u kojem bi se na dugi rok ponovila situacija iz 2014. gdje su i Krim i Donjecka oblast i Luhanska oblast ostali pod kontrolom Rusije". Od početka invazije su pod kontrolu Rusije potpali još i Herson i Zaporižja.

Iz mirovnog dogovora ne smije se izostaviti reintegracija okupiranih područja, smatra premijer.

- To je ta ključna i temeljna poruka na kojoj inzistiramo, naglašava Plenković. 

Dodaje da svaka mirovna inicijativa treba uzeti u obzir to što je Rusija u ratnoj ekonomiji.

- Četrdeset posto proračuna ide za obranu i sigurnost. Devet posto BDP-a ide za izdvajanja za obranu, imaju neslućene kapacitete novačenja novih vojnika koji odlaze na ukrajinski teritorij plus potporu sjevernokorejskih vojnika. S te strane, u toj situaciji, svaka mirovna inicijativa treba uzeti u obzir ovu realnost, rekao je Plenković. 

Plenković: Treba započeti razgovore s Rusijom, Rusi mogu izdržati sankcije

Plenković je u srijedu navečer sudjelovao na zatvorenom događanju na temu digitalne transformacije i umjetne inteligencije, a u četvrtak ujutro na panelu "Ukrajinski doručak", na kojem je poručio da treba započeti razgovore s Rusijom o ratu u Ukrajini jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije.

- Ne vidim nikakvu dramatičnu stvar unutar (Rusije) da je 15, 16 ili 26 paketa sankcija išta promijenilo u njihovom načinu razmišljanja, a to se događalo i u prošlosti, poručio je Plenković.

Premijer je rekao da je potrebno započeti razgovore s Rusijom "jer Putin može biti strpljiv, a Rusi mogu izdržati režim sankcija".

Kazao je da unutar Rusije ne vidi nikakvu oporbu koja bi mogla ugroziti ruskog predsjednika te naglasio da Rusija izdvaja "devet posto svog BDP-a na obranu".

- Imaju mogućnost beskonačnog novačenja regruta, bilo domaćih raštrkanih na dva kontinenta, ili pojačani sjevernokorejskim koji vode rat u Ukrajini, dodao je.

Rekao je da se slaže da je potrebno ojačati Ukrajinu "koliko god možemo", a istovremeno se "držati naših načela":

- Ne dopustiti da kada god dođe do bilo kakvog sporazuma, to bude sporazum koji će zacementirati okupirane teritorije u neku vrstu zamrznutog sukoba i dati im (Rusima) izglede za novu priliku (da napadnu Ukrajinu), kazao je Plenković.

Istaknuo je da bi za pregovaračkim stolom trebala biti i Europa, no da bi Ukrajina trebala biti glavni akter.

- A ako pronađemo neku vrstu primirja, ono bi trebala uključivati postupnu, mirnu reintegraciju okupiranih teritorija, dodao je premijer.

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za posebne misije Richard Grenell na panelu je videovezom kazao da postoji velika frustracija Amerikanaca zbog "puno govora proteklih godina o dodatnom izdvajanju za vojsku i još rata".

- (Bivši američki predsjednik Joe) Biden i Putin nisu razgovarali više od tri i pol godine, mislimo da je to nečuveno. Američki narod smatra da je to nečuveno. Morali biste moći razgovarati s ljudima. Razgovor je taktika i nećete moći riješiti probleme mirnim putem osim ako zaista ne budete razgovarali. Mislim da postoji ogromna frustracija Amerikanaca što trošimo stotine milijardi dolara, a naši vođe ne razgovaraju međusobno.

Plenković mu je odgovorio da je Putin bio izoliran posljednjih "10 ili 11 godina".

- Postoji doslovno nekoliko vođa na vlasti na zapadu koji imaju neku vrstu stvarno osobnog kontakta s njim, veoma malo, ne više od pet rekao bih, a to je bitno. To znači da ne postoji povjerenje ni povijest vjerodostojnog odnosa, kazao je Plenković.

Važni iskoraci prema OECD-u

Plenković je održao čitav niz bilateralnih susreta, a tijekom popodneva naći će se i s predstavnicima kompanija Philip Morris i Huawei, te glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom kako bi razgovarali o napretku Hrvatske prema članstvu u toj organizaciji, što premijer očekuje u proljeće 2026.

- Mislim da smo napravili važne iskorake. Jedan od važnih reformskih koraka je bolje korporativno upravljanje onim trgovačkim društvima koja su u stopostotnom ili djelomičnom vlasništvu države i tu smo izašli s novim prijedlogom zakona koji je u javnom savjetovanju i koji će vlada uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje, rekao je Plenković.