Političari u BiH nisu se uspjeli dogovoriti o reformskim zakonima

Čelnici vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini nisu se u utorak uspjeli dogovoriti oko reformskih zakona koji bi toj zemlji otvorili pregovore o članstvu u Europskoj uniji, a kao posljednju mogućnost najavili su da će se stranačke radne skupine u sljedećih tjedan dana pokušati o tome usuglasiti.

U Mostaru su održani razgovori vladajuće koalicije Bosne i Hercegovine o ispunjavanju uvjeta za početak pregovora te zemlje o članstvu u Europskoj uniji.

- Nema dogovora, ali smo se ipak uspjeli dogovoriti da ćemo se dalje dogovarati - tako bi se mogla sažeti poruka današnjeg sastanka, javio je iz grada na Neretvi večeras u središnji HTV-ov Dnevnik Ilko Barbarić.

- Još uvijek su poprilično udaljena stajališta bh. čelnika kada su u pitanju najvažniji, ali zapravo i najminimalniji prioriteti kada je u pitanju mogućnost da se napokon ostvare pregovori, dodao je.

Pogledajte cijelo javljanje iz Mostara:

Europsko vijeće zasjeda 20. i 21. ožujka

Podsjetimo, prigodom nedavnoga posjeta Sarajevu "Tima Europa", koji čine predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković i nizozemski premijer Mark Rutte, istaknuto je da vlasti moraju izmijeniti četiri zakona kako bi Europska komisija bezuvjetno predložila otvaranje pregovora s BiH, o čemu odlučuje Europsko vijeće koje zasjeda 20. i 21. ožujka.

U parlamentu je usvojen Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, no vodeći bošnjački, hrvatski i srpski političari nisu se mogli usuglasiti o Izbornome zakonu, Zakonu o sudovima i Zakonu o sukobu interesa.

U osnovi nismo dogovorili ova tri zakona. Povjerenstva će nastaviti raditi na njima u pokušaju da se usuglasimo. Nakon toga bi ti zakoni išli u proceduru. Žao mi je što nismo napravili iskorak, rekao je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare nakon sastanka.

- Mi smo se se dogovorili da radimo na tri stvari. Jedno je Predsjedništvo i da eliminiramo mogućnost da bošnjački narod hrvatskom narodu bira člana Predsjedništva i tražimo zato rješenje. Bila je varijanta da mijenjamo ustav pa da ugradimo i sve presude suda u Strasbourgu u taj Izborni zakon. Pokušalo se - ne ide. I onda smo dali jedan kompromisni, ja bih rekao minijaturni prijedlog da u sadašnjem jednom članku dopunimo nešto kako bismo odvratili potrebu da Bošnjaci jednim masovnim izlaskom biraju dva člana Predsjedništva, rekao je Čović.

Rekao je kako postoje različita tumačenja oko toga što bi se trebale usuglasiti političke stranke, ali i da sve tri strane različito gledaju što su prijepori.

- Dat ćemo napora da se ipak napravi iskorak. Ja međutim mislim kako su ova tri zakona minimum koji trebamo završiti, dodao je Čović. Najavio je da će radne skupine u sljedećih sedam dana pokušati usuglasiti prijeporne detalje u zakonima.

Čelnik SDP-a BiH i federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je kako će se stranke nastaviti pokušavati dogovarati.

- Ostajemo predani traženju kompromisa, rekao je.

- Za nas je problem pitanja izbora članova Predsjedništva želja da to sadrži promjene ustava zbog činjenice da moramo ispuniti odluke suda u Strasbourgu. Ovo drugo manje-više kad su u pitanju CIK (Centralna izborna komisija, op. a.) i zaštita integriteta je otprilike poznato, rekao je također Nikšić.

Vodeći srpski političar u BiH Milorad Dodik je pak mišljenja kako BiH i s do sada donesenim zakonima zaslužuje europsku perspektivu.

- Mi tražimo od (Europskog) Vijeća da nam odredi datum za pregovore. Učinili smo dosta. Riješili smo Frontex, Zakon o sprječavanju terorističkih aktivnosti. Tragamo za tim da napravimo dogovor kako bi Europsko vijeće dalo šansu BiH za otvaranje pregovora, rekao je.

- Nama se čini da bi trebala biti prihvatljiva situacija u kojoj se hrvatskog člana Predsjedništva bira tako što će proći trijažu kroz tri, dva ili jedan kanton s većinskom hrvatskom strukturom i da dobijemo neki fer odnos u tom pogledu, rekao je također Dodik.

Dodik odbacio mogućnost Schmidtove intervencije

Usuglašavanje oko Izbornog zakona BiH zapelo je na pitanju biranja članova Predsjedništva BiH. Bošnjačke stranke inzistiraju da se mijenja ustav i provedu presuda Europskog suda za ljudska prava, dok hrvatska strana traži da se pronađe rješenje kako bi se prestalo s preglasavanjem toga naroda, što je slučaj s četverostrukim nametanjem Željka Komšića glasovima Bošnjaka.

Kad je u pitanju Zakon o sudovima, bošnjačke stranke inzistiraju da sjedište drugostupanjskog Žalbenog suda bude u Istočnom Sarajevu, a srpska strana traži da to bude Banja Luka.

Dodik je opetovano odbacio mogućnost intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon poručujući kako bi u tom slučaju srpska strana odustala od europskog puta.