Političko Sarajevo odbacilo Dodikov prijedlog o hrvatskom entitetu

Čelnik vladajuće stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik svojim je prijedlogom da se u BiH uspostavi treći entitet s ciljem zaštite političkih prava Hrvata potaknuo lavinu kritika s bošnjačke strane, prenose bosanskohercegovački mediji u utorak. 

U Bosni i Hercegovini stalno političke tenzije, ovaj put zbog izjave bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Banjoj Luci o potrebi uspostave hrvatskog entiteta u BiH. Izjavio je to nakon sastanka s hrvatskim čelnicima predvođenima predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Iz Sarajeva se javio reporter HTV-a Ilko Barbarić i rekao da je visoko izaslanstvo HDZ-a Bosne i Hercegovine boravilo u Banjoj Luci gdje se sastalo s Miloradom Dodikom. Razgovaralo se o nastavku partnerske suradnje i na taj način su negirali neke glasine da je došlo do krize partnerstva između ovih dviju stranaka sve do idućih izbora u listopadu sljedeće godine.

- Odjeknula je u javnosti izjava Milorada Dodika kako BiH treba preurediti na način da se pored postojeća dva entiteta napravi praktički treći entitet, odnosno hrvatski entitet, da se Federacija BiH podijeli na muslimanski i hrvatski entitet. Obrazložio je to praktički tvrdnjom da Hrvati u BiH moraju imati svoju političku zaštitu, da imaju pravo birati svoje političke predstavnike. Poznato je da Hrvati ne mogu izabrati svog predstavnika u predstavništvo BiH. S druge strane, ima i nekih problema kada je u pitanju Dom naroda Federacije BiH, rekao je.

Nije trebalo dugo čekati na reakcije iz političkog Sarajeva.

- Ovdje u Sarajevu, prije svega, oštro su reagirali članovi trojke poznate, dakle te tri stranke koje čine vlast na razini države Bosne i Hercegovine u koaliciji s HDZ-om. Inače, oni su raskinuli tu koaliciju već početkom ove godine s Miloradom Dodikom. Jednoglasna je poruka političkog Sarajeva: neće biti hrvatskog entiteta, dodao je Barbarić.

Dodik je rekao da se hrvatski politički predstavnici, HNS i ostali, ne usuđuju javno tražiti jedan takav preustroj BiH kako bi se napokon i u potpunosti zaštitila politička i druga prava Hrvata u BiH.

- Dragan Čović je govorio kao i do sada o potrebi izmjene Izbornog zakona koji je i dio poznatih 14 prioriteta koje je Europska unija postavila Bosni i Hercegovini da ih ispuni kako bi napokon mogao početi taj ne samo pregovarački status, nego i ubrzaniji put u Europsku uniju. Isto tako, dodao je da i drugi narodi, odnosno i građani, kako uživaju ista prava, jednako tako moraju uživati i Hrvati i da, kako je naglasio, je i to da Prije svega, treba raditi na ubrzanju europskog puta, rekao je Barbarić.

Milorad Dodik već godinama zagovara preustroj BiH kroz uspostavu trećeg entiteta i tvrdi kako to želi i većina Hrvata i njihovih političkih predstavnika, ali se ne usude to otvoreno zagovarati.

U ponedjeljak je to ponovio nakon što se u Banjoj Luci sastao s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem.

- Vjerujemo da bi trajno rješenje bilo to da se Bosna i Hercegovina organizira tako što bi imala tri entiteta, kazao je Dodik u ime svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je okosnica vladajuće koalicije u RS, a dio je vlasti i na državnoj razini.

Kazao je kako bi Federacije BiH trebalo podijeliti na bošnjački i hrvatski entitet koji bi postao izbornim jedinicama pa se nitko ne bi mogao miješati u izborne odluke pripadnika jednog od dva konstitutivna naroda.

Čović koji je u Banju Luku stigao zajedno s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, treći entitet nije spominjao. Kazao je kako se HDZ BiH primarno zalaže za osiguranje jednakopravnosti hrvatskog naroda izmjenama izbornog zakona i želi vidjeti BiH kao stabilnu državu.

- Opredijeljeni smo za dogovor, kazao je Čović rekavši da partnerstvo HDZ BiH i SNSD ostaje na snazi sve do narednih izbora u listopadu 2026. godine.

Te su dvije stranke u formalnoj koaliciji na razni države, a čine je i SDP BiH, Narod i pravda (NiP) te Naša stranka (NS) čije je sjedište u Sarajevu.

Upravo iz te tri stranke odmah su uslijedile žestoke reakcije na Dodikove prijedloge.

Ministar vanjskih poslova BiH i čelnik NIP-a Elmedin Konaković ocijenio je to provokacijom čiji je cilj krizu iz RS, nastalu nakon što je osuđen i smijenjen s pozicije entitetskog predsjednika, sada prenijeti u Federaciju BiH.

- Treći entitet je realan kao i secesija o kojoj Dodik laže godinama. Desit će se - nikada, izjavio je Konaković.

Sličnu poruku za Dodika imao je i Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH i premijer Federacije.

- Dodatnih podjela Bosne i Hercegovine neće biti, kazao je, ustvrdivši kako je u Federaciji BiH moguće izgraditi sustav u kojemu ima mjesta za sve konstitutivne narode i građane za razliku od RS gdje je na svakodnevno na djelu diskriminacija.

Dodik uspio zadržati poluge vlasti

Sabina Ćudić koja je prošlog tjedna izabrana za novu predsjednicu Naše stranke bila je još oštrija prema Dodiku.

- Niste predsjednik, niste nadležni, vi ste politički umirovljenik koji pokušava umjesto održati puls proizvodeći neprijatelje i izmišljajući podjele, izjavila je Ćudić.

Njoj je čudna i neshvatljiva i Čovićeva odluka da potvrdi političko savezništvo s Dodikom nakon što je on pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti u tijelima vlasti te je stoga ostao bez mandata predsjednika RS.

Unatoč toj činjenici Dodik je zadržao kontrolu nad polugama vlasti u RS preko vlade koju je nametnuo dok na državnoj razini i dalje kontrolira dva ministra u Vijeću ministara bez čije se suglasnosti ne mogu donijeti nikakve odluke.

SNSD također ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH pa ta stranka u svakom trenutku napuštanjem sjednica može blokirati donošenje zakona koji im se ne dopadaju.

Ključni test Dodikova stvarnog političkog utjecaja među bosanskih Srbima bit će prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani za 23. studenoga. Dodik sada na tu poziciju pokušava instalirati svog dugogodišnjeg suradnika i bivšeg ministra policije Sinišu Karana dok je oporba za svog kandidata nominirala Branka Blanušu, profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci.

Komentirajući Dodikov prijedlog o uspostavi trećeg entiteta u BiH, Blanuša je kazao kako je to štetno i za RS jer bi se, kako tvrdi, promjenama načina donošenja odluka na državnoj razini smanjio utjecaj tog entiteta.

- Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo, svodili na trećinu? Za čiji interes, zapitao je Blanuša Dodika.