12:55 / 25.09.2020.

Autor: Branimir Farkaš/Z.A./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Politika RH prema Kini usklađena s Bruxellesom - komentar Branimira Farkaša

-

-

Foto: - / -

Vanjskopolitički komentator Branimir Farkaš u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" komentirao je političku situaciju u Crnoj Gori, strateške pozicije svjetskih sila, globalizaciju, trgovinsku razmjeni između EU i Kine, te 75. obljetnicu UN-a.
Vanjskopolitički komentator Branimir Farkaš u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" komentirao je političku situaciju u Crnoj Gori, strateške pozicije svjetskih sila, globalizaciju, trgovinsku razmjeni između EU i Kine, te 75. obljetnici Ujedinjenih naroda.

Što se događa u Crnoj Gori?

Prije imenovanja mandatara u Crnoj Gori bila je mala kriza. Koalicija koja je dobila parlamentarne izbore u "foto finišu" uspjela se dogovoriti da imenuje Zdravka Krivokapića za mandatara.

Prije toga, na sastanku u pravoslavnom manastiru kod Amfilohija patrijarha srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, za koga kažu da je organizirao prosrpske i proruske stranke u veliku koaliciju kako bi svrgnuli Milu Đukanovića, okidač je bio Đukanovićev pokušaj da stvori autokefalnu pravoslavnu crnogorsku crkvu, što je dovelo do podjele unutar Crne Gore. Ipak su se uspjeli dogovoriti.

Zanimljivo je da je taj sastanak vodeće koalicije uoči prvog sastanka u parlamentu održan u manastiru. To evocira nesretne uspomene. Srpska pravoslavna crkva u ratovima na Balkanu i u Hrvatskoj, a ni drugdje, nije imala baš najsretniju mirotvornu ulogu.

Postajemo aktivna točka prelamanja strateških silnica

"Demokratski front", koji je dio prosrpske i proruske koalicije koju vodi Zdravko Krivokapić, bio je protiv njegovog izbora u oči same sjednice parlamenta. Doznalo se da postoji tajni dogovor između Dritana Abazovića koji je vođa albanske stranke unutar Crne Gore i Krivokapića, da neće imenovati predstavnike prosrpskih i proruskih stranaka na ključna mjesta u sigurnosnom sustavu Crne Gore: ministra obrane, šefa tajne službe i slično. 

To se nadovezuje na srednje umjerenu struju koju je Krivokapić zauzeo uči samih izbora kada je govorio da se neće mijenjati strateški kurs Crne Gore. Znamo da je Crna Gora ušla u NATO. Prema tome ovaj zahtjev da prosrpski i proruski političari ne budu imenovani u sigurnosne službe i sigurnosni sustav došao je od saveznika Crne Gore iz NATO-a, vjerojatno od SAD i drugih saveznika.

To što su oni popustili tom zahtjevu dovelo je do krize unutar koalicije.  Uspjeli su je prevladati kako ne bi doživjeli debakl na samoj uvodnoj sjednici parlamenta. To pokazuje da i dalje, nažalost, postajemo aktivna točka prelamanja strateških silnica.

Osim SAD-a i Rusije, na našem terenu tu su još prisutne Turska i Kina. Turska je članica NATO-a, ali nakon pokušaja puča protiv Erdogana, kada mu je Putin dao ključne informacije da opstane, preživi i više surađuje s Rusijom nego SAD-om, defacto je pred samim ratom s Grčkom koja je članica NATO-a. Činilo se da je Sredozemlje na neki način dio NATO-a, ali strateške silnice se stalno mijenjaju i igra nikad ne prestaje.

Kina ima globalne pretenzije

Nije fer izjava ni od samog Trumpa da je Kina kriva za koronakrizu, jer je na početku govorio da Covid nije ništa, tek malo jača gripa, bezopasan virus, a sada je to neka fatalna bolest koji su Kinezi uveli u SAD.

Kina je prisutna i kod nas, gradi Pelješki most, a kako gledati na Kinu sad u novim uvjetima? Tadašnji premijer Zoran Milanović nevoljko je sudjelovao i surađivao na sastancima "Kina + 16". Pratio sam ga na takvom jednom sastanku u Bukureštu. Tada je Kina dogovarala  sadašnju strategiju u regiji, ulaganje u velike infrastrukturne projekte, između ostalog i pumpanje vlastitog novca u veliki infrastrukturne projekte u istočnoeuropskom području kako bi realizirala svoj megaprojekt. Ima ih u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, drugdje u EU, svugdje su prisutni. Tako Kina želi širiti gospodarski rast i svoj politički utjecaj. Milanović je tada govorio kako Kinezi uvijek traže dolazak svojih radnika na projekte i širenje svoje prisutnosti i utjecaja.

Što se tiče Pelješkog mosta oni su dali najbolju cijenu. Uspješno odrađuju projekt što se i vidi. Hrvatska ne surađuje toliko otvoreno s Kinom kao Srbija koja je izvan EU ili kao Mađarska koja je unutar EU. Kina je dobila izgradnju Pelješkog mosta na europskom natječaju, ispunili su se uvjeti iz natječaja, dali su najbolju ponudu i ne znamo da je tu bilo ikakvih posebnih povlastica ili dogovora.

Dok je sadašnja vlada u Hrvatskoj i sadašnje vodstvo, naša politika prema Kini će uvijek biti usklađena s Bruxellesom. Činjenica je da Kina danas ima globalne pretenzije.

Ne postoji reciprocitet u trgovinskoj razmjeni EU i Kine?

To je debalans koji je nastao s otvaranjem Kine. Zapad je mislio je da će se s gospodarskim otvaranje krajem 90-ih Kina više uključiti  u globalni svjetski poredak, uopće demokraciju. Ono  što su teoretičari devedesetih godina zvali "krajem povijesti", mislili su  na "kraj povijesti ratovanja". Vidjeli smo da je to bila utopija i sukobi nisu prestajali. Zapravo su postali globalni poput borbi protiv terorizma. Sada su postali globalni i točkasti, pojavljuju se nepredvidivo, na različitim mjestima u svijetu.

Kineski predsjednik XI širenjem utjecaja u borbi je za globalnu dominaciju

Predsjednik Xi promijenio je paradigmu kineskog ekonomskog otvaranja. U jednom trenutku je zaustavio tržišne reforme i ono što su kineska poduzeća u tom trenutku naučila od zapadnih, u smislu tehnologije i načina upravljanja sustava rada. Ta znanja usmjerio je u državnu  ekonomiju pa sada država planski potiče i usmjerava te kompanije koje su naučile zapadni sustav funkcioniranja. Primjer je Huawei i ovo što se događa u trgovinskom ratu s Kinom.

To se na neki način uklapa u globalno priču. Umjesto globalizacije sada dolazi ideja samodostupnosti. Sam kineski predsjednik Xi napinje vojne mišiće, održava vojne pokuse u spornom Južnokineskom moru, gradi nosače zrakoplova i oprema vojsku, preuzima nadzor u Hong Kongu, ističe krize na Tajvanu. Agresivno gradi i širi poslove po svijetu, širi svoj utjecaj, a spreman je uskočiti možda u borbu za globalnu dominaciju.

Kako se u sve to uklapa 75. obljetnica Ujedinjenih naroda?

To je ključno pitanje, do sad smo puno razmatrali te strateško situacije. Svjetski poredak se mijenja, Trump je izašao iz globalne priče, ne želi više biti globalni policajac, kritizira UN, Svjetsku zdravstvenu organizaciju, NATO. Otvorio se prazan prostor, ima puno pretendenata, a najjači su Rusija i Kina koja je gospodarski jača od Rusije, zato je i Trumpova najveća meta u tom trgovinskom ratu.  
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!