Politolog Damir Grubiša: Europa je u egzistencijalnoj krizi

Gost "Razgovora s razlogom" bio je politolog, bivši profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i nekadašnji diplomat Damir Grubiša. Govorio je o tome zašto misli da živimo u globalnom kaosu i neizvjesnim vremenima. 

Stvara li se novi svjetski poredak? Što misli o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i je li na vidiku kraj rata u Ukrajini? Pojašnjava zašto misli da je EU u ozbiljnoj krizi i da nas vode trećerazredni lideri koji se ne znaju nositi sa svjetskim problemima. Bivši se diplomat osvrnuo i na stanje hrvatske vanjske politike kao i posljedice dosadašnjih stalnih prijepora između predsjednika Vlade i predsjednika Republike.

Pro. Grubiša ističe kako živimo u prilično neizvjesnim okolnostima, u kojima se svijet, počinje 'ubrzavati'. Razlog tomu je nova informatička tehnologija i nova sredstva komuniciranja. To nas zbunjuje jer vidimo i naličje toga, tko stoji iza toga. Sve to izaziva nesigurnost i strepnju od mogućih negativnih ishoda u budućnosti.

Trump će povećati razinu globalnog kaosa

Također smatra da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump povećati razinu globalnog kaosa.

- Upravo zato jer je počeo se baviti i efemernim stvarima, npr. donositi predsjednički dekret i uredbu o upotrebi slamčica. To je, mislim, ispod svakog nivoa jednog predsjednika republike i, uopće, izvršne vlasti. Osim toga, on se istrčao s masu neodgovornih izjava o Grenlandu, o Kanadi, o Panami. I to je izazvalo veliko, da tako kažemo, 'fermentiranje' i među saveznicima i među onima koji su prirodni protivnici Amerike, kaže Grubiša.

Takva situacija nas, naravno, sve zbunjuje.

- Još kad je prvi put izabran, onda je jedna skupina psihijatara, iz Američkog društva psihijatara i analitičara, freudijanskih, izdala jednu knjigu u kojoj je donijela svoje stručno mišljenje da se kod Trumpa radi o kompulzivnom, narcisoidnom egzibicionizmu.

Taj je egzibicionizam stvoren tako što je Trump imao apsolutnu moć u svojoj korporaciji i onda je tu logiku poduzeća pokušao preslikati na državu. On nastavlja s ukidanjem multilateralizma i sve svodi na bilateralne odnose, kaže Grubiša.

- Najveća je kriza pogodila UN, taj sustav UN-a, a i Europska unija se nalazi u krizi odlučivanja i u krizi daljnjeg puta proširenja, pa čak i egzistencije.

Pregovori su jedini način da se dostigne mir

Prof. Grubiša ističe kako se nada da će se europski čelnici trgnuti, a i svijet oko nas, i da će se vidjeti da ne mogu Putin i Trump sami rješavati problem bez Ukrajinaca i bez Europske unije, pa čak i UN-a.

- Činjenica jest da je teško razgovarati s autokratima kao što je Putin i kao što su svi oni drugi u drugim zemljama, ali je činjenica da je jedini put, jedini način da se dostigne mir jesu pregovori. Pregovori u kojima će svi biti uključeni i u kojima će se nastojati pronaći neke formule koje će zadovoljiti i jedne i druge, da svu budu u toj win-win, pobjedničkoj situaciji, kaže Grubiša.

Danas se ruši stari poredak, a pitanje je može li se na spomenutim osnovama stvoriti novi svjetski poredak. Može se, kaže Grubiša, stvoriti samo jedan ili nekoliko novih imperija koji će vladati svijetom.

- Činjenica jest da treba taj rat prekinuti. Svako prekidanje rada, uspostava tzv. prekida ili, ako hoćete, moratorija na rat predviđa rješenje koje polazi od statusa quo. A to je vrlo teško i bolno, jer je oko 20% teritorija Ukrajine sada pod kontrolom ruske vojske.

Prekid je vrlo teško postići, ali treba postići tako i da Rusija dobije garanciju sigurnosti, a to se odnosi na članstvo Ukrajine u NATO-u. Članstvo u EU nije sporno čak ni za Ruse.

- Ali činjenica je da se NATO malo oteo kontroli i Europske unije, tako da EU djeluje u funkciji NATO-a, umjesto da bude obrnuto. Sporazum između EU i NATO-a predviđa da NATO djeluje kao oružano krilo EU, ali onda kada to EU odluči, ne kada NATO nametne svoj stav EU. Rješenje je u Europi, u EU, u onome što smo započeli, a to je ujedinjenje Europe.

Jedinstvo Europske unije u krizi

Danas je jedinstvo EU u krizi. Bujaju različite ideje i ideologije te nacionalizam kroz populizam i suverenizam. Tako se ruši ideja o ujedinjenoj Europi. Program od 49 mjera, koje EU mora poduzeti da bi bila efikasna i ostala atraktivna svojim članicama, se ne realizira. EU je preplavljena ratovima, sankcijama, problemima energije i migranata. I ako se to ne pokuša rješavati, onda smo zaista u dubokoj krizi, kaže Grubiša.

- Međutim, ja vjerujem, da će, što kažu, ipak prevladati ne samo zdrav razum nego i samoobrambeni instinkt europskih građana i da će oni ipak uspjeti, na kraju, nakon mnogo peripetija, i možda i tragedija koje nas još uvijek čekaju, da će uspjeti to prevladati.

Vrativši se na Trumpa, Grubiša ističe njegovu retoriku kao eksplozivnu, ratnohuškačku i zbunjujuću. Nada se, kaže, da će američka demokracija pronaći način protiv takvog imperijalnog vladanja i da će se u američkom političkom sustavu uspostaviti kontrola i ravnoteža, gdje sad predsjednik kontrolira i Kongres i Senat i Vrhovni sud. Što se tiče Trumpova odnosa s Putinom, Grubiša kaže:

- Tu postoji jedna opasnost da se autokrati jako dobro razumiju međusobno. I tu je ona opasnost da stvar izgleda tako jednostavna ako se oni dogovore na račun trećega. Upravo zbog toga ti 'treći', a to su Ukrajinci u ovom slučaju, Palestinci u onom slučaju, EU čak kao 'treća'. Najdanput ona nestaje sa vidika svih mogućih političkih rješenja. Mora se ponovo baciti u taj vrtlog, taj tornado i nastojat izvesti čak i tog Trumpa na pravi put.

Demokracija se pretvorila u mediokraciju

Demokracija se danas, smatra Grubiša, pretvorila u mediokraciju. Imamo generaciju lidera… ili imaju velike propuste u svojem obrazovanju, ili imaju propuste u svojem životnom iskustvu…

- Tako da smo dobili jednu generaciju, da tako kažemo, lidera drugog i trećeg reda… koji ne znaju se nositi s rješavanjem svih tih svjetskih i europskih problema koji nas tište.

Ako radimo demokratsko društvo, liberalnu demokraciju, onda i oni koji sudjeluju u tom demokratskom procesu moraju se demokratizirati. To znači i da sve autoritarne stranke moraju djelovati demokratski.

- Liberalna demokracija znači sudjelovanje u reprezentativnim formama, u participativnim formama, deliberativnim formama. To znači da i na visokoj razini se vodi računa o svakom sudioniku tog deliberativnog procesa, što mi danas nemamo.

Naša vanjska politika je tiha diplomacija

Naša vanjska politika je, kaže Grubiša, tiha diplomacija. Ona se ne vidi zato što se mi uglavnom pridružujemo vanjskopolitičkim odlukama i smjerovima drugih zemalja.

- A još uvijek djelujemo na onoj propagandnoj razini, kao 90-tih, kad je trebalo objašnjavati što je Hrvatska, popularizirat Hrvatsku kroz javnu diplomaciju, i takve stvari, umjesto da djelujemo kao aktivni čimbenici.

Naša snaga je u snazi 'mozgova', kaže Grubiša, u snazi inicijativa koje možemo davati, neopterećeni raznim geopolitičkim igrama; inicijativama u okviru EU-a, UN-a, komisija i tijela za razoružanje, multilateralnih inicijativa, a osobito onih inicijativa koje nas vežu za Mediteran.

- Ja mislim da su ti šokovi koje sada doživljavamo pomalo kao neki elektrošokovi koji će nas ipak probuditi iz drijemeža i navesti da ipak nešto pokušamo napraviti, svako na svom planu. Kao što je rekao Voltaire: 'Svatko treba obrađivati svoj vrt'. Ali ne samo to. Mora dati i prilog da se i kontekst toga vrta promijeni, poboljša i da dade svakome perspektivu za normalan život i razvoj, zaključio prof. Grubiša.