13:53 / 13.04.2022.

Autor: Rat u Ukrajini/IMS/HRT

Politologinja Polović o ruskoj invaziji: Sukob se može proširiti i prema Baltiku

Politologinja dr.sc. Jadranka Polović

Politologinja dr.sc. Jadranka Polović

Foto: "Rat u Ukrajini" / HRT

Krvoproliće u Ukrajini ne prestaje. Svjedočimo strašnim slikama iz ukrajinskih gradova – izgubljene su tisuće života, gradovi su sravnjeni sa zemljom. Ruska invazija prekretnica je za budućnost Europe. Mirovni pregovori s Ukrajinom ušli su u slijepu ulicu, jučer je to izjavio Vladimir Putin u svom prvom obraćanju o ratu nakon tjedan dana. Prema svim predviđanjima, rat prelazi u novu, još brutalniju fazu. Rusija preslaguje svoje vojne snage i sprema se za veliki napad. 

"Sukob se može proširiti i prema Baltiku"

- Putinov cilj nije jasan od početka ovih sukoba. U svakom slučaju, želio je ovladati dijelovima Ukrajine, ali moguće je da možda želi kontrolirati i veći dio, što znači da se sukob može proširiti i prema Baltiku. Nadam se da neće doći do zapadnog Balkana, ali u svakom slučaju je istočna Europa u središtu tih previranja. Ovo je sukob s potencijalom svjetskog rata, i na neki način smo se vratili toj staroj geopolitici s početka 20. stoljeća. Već znamo da Rusija bez kontrole većeg dijela istočne Europe ne može biti inferijalna država, kazala je politologinja dr.sc. Jadranka Polović, docentica na sveučilištu Libertas u HTV-ovoj emisiji "Rat u Ukrajini".

- U ovom ratu, dodaje, zapravo ne postoji jedan pobjednik, nego win-win situacija.

"Nadam se da nećemo otići u nuklearni konflikt"

- Svaki rat završava mirovnim pregovorima, sigurno će i ovaj. Iskreno se nadam da nećemo otići u nuklearni konflikt koji bi značio kraj civilizacije kakvu poznajemo. Mora biti pregovorima, ali u njima će se morati voditi računa i o poziciji, ne samo Ukrajine i Zapada, nego i Rusije. Na kraju će biti više pobjednika u tom ratu, naglasila je. 

U 20. stoljeću je stvoren jedan multilateralni poredak, smatra, i bilo je puno prostora unutar međunarodnih organizacija da se stvari dovedu u red. No, maksimalistički ciljevi koji su postavljeni onemogućili su djelovanje diplomacije.

- Mislim da je prijedlog o neutralnosti Ukrajine bila bolja opcija nego sadašnja situacija koja vodi komadanju ukrajinskog teritorija te iseljavanju i gubitku stanovništva, i na neki način sakaćenju Ukrajine kao jedne cjelovite države iznimno bogate resursima.

- To je sudbina koju je proživio Irak, Libija, Sirija – to su sve zemlje bogate resursima i oko kojih se vode bitke, istaknula je Polović.

"Zelenski se nalazi u iznimno teškoj situaciji"

Što se tiče ukrajinskog predsjednika Zelenskog, napominje kako se sada nalazi u iznimno teškoj situaciji.

- Mislim da sam snosi odgovornost za stanje u kojem je trenutno Ukrajina, za masovno iseljavanje i gubitak teritorija. Mislim da bi ta stradanja trebala biti okončana, ne samo zbog Ukrajine nego i mogućnosti širenja sukoba. Vidimo da su neutralne zemlje Baltika vrlo uznemirene i najavile su ulazak u NATO. Situacija postaje vrlo ozbiljna i implicira da bi se zemlje NATO-a mogle na kraju uključiti u sukob, poručila je.

Dodala je kako Rusija zapravo nema ništa protiv ulaska Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana u Europsku Uniju, ali je protiv približavanja NATO-a njezinim granicama.

- Mislim da se američka politika na neki način oslanja na zemlje istočne Europe, koje se zbog iskustva življenja u Sovjetskom Savezu panično boje ponovne reakcije Rusije, no mislim da bi bilo bolje da i zemlje poput Poljske ili Baltičkih zemalja pribjegnu diplomaciji kako bi se cijela situacija smirila i Europa doživjela oporavak, rekla je. 

"Tijesna pobjeda Macrona"

Slijedi drugi krug francuskih predsjedničkih izbora – Polović je kazala kako je desna protukandidatkinja građanima sebe ponudila kao osobu sposobnu ujediniti Francusku i prevladati podjele u francuskom društvu.

- Ankete govore kako će ovo biti vrlo tijesna pobjeda Macrona, ali svakakva iznenađenja nas mogu čekati. Pobjeda protukandidatkinje će se svakako odraziti na odnose u okviru NATO-a. I općenito odnosi unutar Europske Unije mogu doživjeti jednu duboku podjelu, naglasila je. 

U slučaju Srbije i Mađarske, kaže kako obje zemlje žele biti dio Europske Unije, kao što se i francuska protukandidatkinja zalaže za ostanak Francuske u Europskoj Uniji. Ni Hrvatska nema drugi izbor, kaže, nego ostati dio EU.

- Europska Unija je naša država i ima razvijene vrijednosti, i sigurno je jedan od najudobnijih mjesta za život na zemaljskoj kugli. To bismo trebali cijeniti. Međutim, mislim da su briselske elite odustale od koncepta države blagostanja koja je bila najprimamljiviji dio EU i učinila je ovoliko snažnom, kazala je. 

"Posljedice rata prelomit će se na sve zemlje Europske Unije"

Ruski utjecaj na području Srbije vrlo je snažan, ističe, ali i na području Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine.

- Ruski utjecaj se prelama kroz energetiku, područje nekretnina, medije i financije. Možemo reći da je utjecaj ekonomski, ali i politički jer vidimo da se Rusi miješaju i u izbore. Financiraju i određene nevladine i vjerske organizacije. No, zapadni Balkan je okružen članicama NATO-a i Rusija teško može izravno intervenirati u regiju, ali moguće je da drugi akteri pokažu svoju moć – Kina nikada nije bila prisutna na ovim prostorima, a sada je ovu situaciju iskoristila za demonstraciju vlastite moći, istaknula je.

Posljedice rata u Ukrajini, smatra, prelomit će se na sve zemlje Europske Unije – posebice srednje Europe.

- Bojim se da će doći do snižavanja cijene rada, a to može potaknuti nove socijalne nestabilnosti na području Europe, zaključila je. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!