Kako je potonula "Moskva"?

Nakon teških eksplozija, na neobjavljenoj lokaciji na Crnom moru potonuo je zapovjedni brod ruske crnomorske flote, krstarica Moskva. U Ukrajini se njegovo potonuće slavi kao novi veliki uspjeh domaće vojske koja je prva javila da ga je raketirala, dok rusko ministarstvo obrane tvrdi da je jedan od najvažnijih brodova ruske mornarice potonuo zbog eksplozije u skladištu streljiva.

Kasno sinoć rusko ministarstvo obrane potvrdilo je vijest: potonula je krstarica nazvana po glavnom gradu Rusije, zapovjedni brod njene crnomorske flote - jedan od samo tri takva od Baltika do Pacifika.

Potonuće se dogodilo oko 24 sata nakon što je brod dug 186 metara, s posadom od pet stotina mornara i časnika, pretrpio razorne eksplozije.

U povodu 50. dana ruske invazije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odao je počast braniteljima Ukrajine:

- Onima koji su zaustavili napredovanje beskrajnih kolona ruske opreme. Onima koji odbijaju konstantne napade u Donbasu. Koji herojski brane Mariupolj i pomažu cijeloj našoj državi da izdrži. Onima koji su zaustavili ofenzivu s juga i proslavili Čornobajivku. Koji su protjerali neprijatelja sa sjevera. Koji su pokazali da je ruska avijacija bespomoćna, iako je Rusija potrošila desetke milijardi dolara na razne sustave aviozaštite. Onima koji su pokazali da ruski brodovi mogu ploviti jedino na dno - poručio je.

Ukrajinska vojska tvrdi da je ona potopila ruski brod dvama ukrajinskim projektilima tipa Neptun, raketama novije domaće proizvodnje. Ukrajina je prva i objavila vijest, dok je ruska vojska nekoliko sati poslije izvijestila da je krstarica Moskva teško oštećena u eksplozijama streljiva koje je prouzročio požar.

A što je prouzročilo požar na zapovjednom brodu - ruska vojska nije objavila. Svjetski mediji nisu u mogućnosti provjeriti ni jednu od verzija. Od procjene se suzdržao i ured za obranu SAD-a.

- Da vam budem sasvim iskren, ne znamo sve. Ne možemo potvrditi ukrajinske izvještaje da je krstarica pogođena njihovim projektilima, ali ih ne možemo ni opovrgnuti. Jednostavno nemamo dovoljno dobru vidljivost da bismo mogli tvrditi što se točno dogodilo. Ono što vjerujemo jest to da se dogodila snažna eksplozija na navedenoj krstarici - izjavio je John Kirby, glasnogovornik Ureda za obranu SAD-a.

Mediji pokušavaju ocijeniti simboličnu i psihološku snagu ovog udarca za rusku mornaricu i vojsku u širem smislu. Koliko će se gubitak tako važnog broda osjetiti u operativnom smislu, Pentagon se suzdržao komentirati.

- Od početka invazije, u Crnom i Azovskom moru operira između 12 i 24 ruska broda. Dosad im je namjena bila uglavnom ograničena na dvije stvari: udare po Ukrajini krstarećim projektilima i na logistiku za ruske operacije na jugu Ukrajine. Dosad su poduzeli samo jedno amfibijsko iskrcavanje, i to na nebranjenoj plaži pokraj Berdjanska u Azovskom moru. Nijedno organizirano ratno djelovanje prema Odesi. Dakle, treba vidjeti kakve će točno posljedice imati gubitak ovog jednog broda - kaže Kirby.

Sjedinjene Države šalju Ukrajini novu pošiljku oružja i vojne opreme, ovaj put vrijednu 800 milijuna dolara. Uz protutenkovske projektile Javelin, u pošiljci je prvi put i teška artiljerija. U Ukrajinu će biti prebačena preko Poljske, za novu fazu rata u kojem Rusija, nakon povlačenja sa sjevera i promjena u vojnom stožeru, koncentrira snage za napade na istoku Ukrajine.

- Tijekom 50 dana totalne invazije Ruska Federacija pokazala je da joj je Donbas glavna meta uništenja. Ruske trupe uništavaju luhansku i donecku regiju kao da ne žele da ondje ostane ni kamen na kamenu, da ondje uopće bude ljudi. To pokazuje apsurd invazije koju provodi Ruska Federacija, i koliko je samoubilačka za sve što Rusija navodno 'štiti' - i za rusku kulturu, i za odnose s ovom nacijom - pa čak i za ruski jezik. Sve to Rusija pali svojim oružjem na najmanje nekoliko desetljeća, za nekoliko generacija ljudi - poručuje ukrajinski predsjednik Zelenski.

Zelenski je podsjetio da rat na istoku Ukrajine nije počeo 24. veljače, nego još 2014. i da je dosad samo na istoku zemlje u tom ratu poginulo 14 tisuća ljudi.

Pogledajte prilog Marka Stričevića: