Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara odobrili sporazum o Južnoj interkonekciji

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara te zemlje u utorak su po hitnom postupku odobrili prijedlog sporazuma s Hrvatskom o plinovodu Južna interkonekcija kako bi on mogao biti potpisan na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku.

Taj je dokument, uz izvješće o pregovorima koje su vodila izaslanstva Hrvatske i BiH, usvojen na izvanrednim telefonskim sjednicama državnog vrha i Vijeća ministara.

Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije na pravcu Zagvozd - Posušje, s pravcima Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar te odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te prema Čapljini.

Dodatni pravac plinovoda unutar BiH predviđen je između Kladnja i Tuzle.

Sporazum, uz ostalo, predviđa projektiranje, pripremu, izvođenje radova, izdavanje suglasnosti i dozvola te inspekcijski nadzor u skladu s propisima dviju država. Svaka ugovorna strana osigurava financiranje i izgradnju svojeg dijela plinovoda,a pitanja zajedničkih ulaganja bit će uređena posebnim ugovorom između investitora.

Bosanskohercegovačka strana obvezala se prije početka radova s hrvatskom stranom zaključiti posebni sporazum o minimalnom zakupu transportnog kapaciteta po godinama.

Plinovod bi u Hrvatskoj trebao izgraditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, koja je na glasu kao bliska administraciji Donalda Trumpa.

Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy trebala bi osigurati financijsku konstrukciju za realizaciju projekta, a zauzvrat bi dobila koncesiju na eksploataciju u razdoblju od najmanje 30 godina.

To je regulirano i izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.

Izgradnjom tog plinovoda BiH bi dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku i tako se oslobodila sadašnje potpune ovisnosti o plinu iz Rusije.

Mediji u BiH u utorak podsjećaju da je zanimljivo to što su u toj državi u rekordno kratkom vremenu uspjeli završiti važan i kompliciran postupak, tim više što BiH godinama ne može ispuniti ni najjednostavnije obveze na putu prema EU-u.

- Očevidno je da je brzina uklanjanja zapreka za Južnu interkonekciju motivirana pritiskom američke administracije koja je prvo ukinula sankcije dužnosnicima Republike Srpske, vjerojatno kako ne bi došlo do blokada na razini BiH od predstavnika iz RS-a, a onda dovela bošnjačke i hrvatske predstavnike za stol kako bi se uklonile zapreke za realizaciju projekta, piše Dnevni avaz.

List zaključuje da Trumpova administracija nema strpljenja za političke igre u BiH, pa su "presjekli i nacrtali" kako riješiti problem uz otvaranje puta američkom koncesionaru kad se već bošnjački i hrvatski političari nisu mogli sami dogovoriti koja bi domaća tvrtka gradila plinovod.