Pregovori u Abu Dhabiju: Mali izgledi za završetak rata u Ukrajini

Uoči novog sastanka predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju ponovno se otvara pitanje mogućeg završetka rata u Ukrajini. Hoće li pregovori donijeti konkretan pomak prema mirovnom sporazumu ili će se nastaviti diplomatska neizvjesnost? Dodatnu pozornost privlači i pitanje mogućeg zaokreta američke politike prema Ukrajini nakon poraza republikanaca na međuizborima.

O izgledima za postizanje mirovnog sporazuma, mogućim ishodima pregovora u Abu Dhabiju te budućnosti američke politike prema Ukrajini u emisiji "U mreži Prvog" govorili su politički analitičar Božo Kovačević, vojni analitičar Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica i Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu.

Kamenjecki: Ukrajina nije spremna na teritorijalne ustupke

Kamenjecki je upozorio na teške životne uvjete u Kijevu, istaknuvši da sustavni ruski napadi na energetsku infrastrukturu već godinama otežavaju opskrbu električnom energijom.

- Trenutačno smo u Kijevu bez struje. No to nije nov problem jer Rusija sustavno napada energetsku infrastrukturu još od jeseni 2022. godine. To je način na koji vodi rat, rekao je Kamenjecki.

Razmjere razaranja u pojedinim dijelovima ukrajinske prijestolnice usporedio je sa stradanjem Vukovara tijekom Domovinskog rata.

- Ako možete zamisliti kako je izgledao Vukovar krajem 1991., svega 900 metara od hrvatskog veleposlanstva imate takav dio Kijeva, istaknuo je.

Govoreći o rezultatima američkih međuizbora i mogućim promjenama politike Washingtona, Kamenjecki je naglasio da Ukrajina ostaje skeptična prema najavama iz američke administracije, osobito kada je riječ o teritorijalnim ustupcima.

- Glavno je pitanje može li se prihvatiti promjena granica Ukrajine u korist druge države, postignuta oružanim putem. Ukrajina na to nije spremna, ni uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država ni bez takve pomoći, poručio je.

Kovačević: Nije realno očekivati primirje

 Kovačević smatra da od najavljenog trilateralnog sastanka SAD-a, Ukrajine i Rusije u Abu Dhabiju ne treba očekivati značajniji pomak prema završetku rata.

- Može se očekivati eventualno neki dogovor o razmjeni poginulih i zarobljenika. Mislim da nije realno očekivati primirje jer ruskoj strani to trenutačno ne odgovara, istaknuo je Kovačević.

Naglasio je da će Rusija vjerojatno ponovno inzistirati na svojim dosadašnjim stajalištima, prema kojima je invazija na Ukrajinu bila odgovor na narušenu europsku sigurnosnu arhitekturu i širenje NATO-a.

- Njihova osnovna teza je da je poremećena arhitektura europske sigurnosti i da su agresiju na Ukrajinu poduzeli kao preventivni rat s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja NATO saveza, rekao je.

Kovačević je kritizirao i dosadašnji američki pristup pregovorima, ocijenivši ga neadekvatnim zbog nedovoljnog uključivanja stručnih institucija i oslanjanja predsjednika Donalda Trumpa na uzak krug bliskih osoba.

- Bez angažmana stručnjaka State Departmenta i osobito Pentagona, koji su kompetentni razgovarati o mogućim sporazumima o nadzoru konvencionalnog i nuklearnog naoružanja te europskoj sigurnosti, neće biti moguće ostvariti napredak u pregovorima, apostrofirao je.

Ogorec: Zima će usporiti borbe, ali napadi će se nastaviti

 Ogorec smatra da će pogoršanje vremenskih uvjeta i dolazak zime dovesti do usporavanja borbenih djelovanja u Ukrajini.

- Za sada možemo očekivati zastoj u borbenim djelovanjima, odnosno zastoj u napredovanju. Sada je došlo vrijeme blata i velikih oborina, istaknuo je Ogorec.

Objasnio je da razmočeno tlo znatno otežava uporabu vojne tehnike.

- U ovo je vrijeme tlo obično jako razmočeno. Na takvom se terenu vojna tehnika teško može upotrebljavati. Drugim riječima, sada slijedi razdoblje smanjenog intenziteta borbenih djelovanja, pojasnio je.

Ipak, unatoč očekivanom zastoju na bojištu, Ogorec upozorava da se napadi na ciljeve udaljene od prve crte neće zaustaviti.

- Nastavit će se gađanja ciljeva po dubini i vjerojatno kritične infrastrukture. Rusi će i dalje napadati kritičnu infrastrukturu, a Ukrajinci će uzvratiti koliko budu mogli, zaključio je.

"Stavovi Kijeva i Moskve ostaju udaljeni"

Kamenjecki ne očekuje značajniji napredak na predstojećem trilateralnom sastanku SAD-a, Ukrajine i Rusije u Abu Dhabiju.

Naglasio je da američki predsjednik Donald Trump može iznositi svoje prijedloge o budućnosti Ukrajine, ali da konačnu odluku donosi Kijev.

- Trump ima pravo na svoje mišljenje, ali ne odlučuje o tome hoće li ga Ukrajina prihvatiti. Od ovih pregovora ne očekujemo nikakav značajniji napredak. Osim mogućeg dogovora o tehničkim pitanjima, ne treba očekivati mnogo, rekao je Kamenjecki.

Upozorio je i na različita polazišta dviju zaraćenih strana, istaknuvši da Ukrajina zagovara zaustavljanje sukoba, dok Rusija inzistira na priznavanju teritorijalnih promjena.

- Najvažnija stvar o kojoj bi trebalo govoriti jest obustava ovog rata, njegovo zamrzavanje. To je naša pozicija, a ruska je potpisivanje ugovora kojim bi Ukrajina prihvatila teritorijalne promjene. To sigurno neće biti razmotreno, poručio je.

"Rusija želi dogovor sa SAD-om, Europu isključuje"

Kovačević smatra da Trump najavama šireg sporazuma nastoji ostvariti vanjskopolitički uspjeh, ali i da je postao svjestan kako Rusija rat u Ukrajini povezuje sa širim pitanjem europske sigurnosne arhitekture.

- Jasno je da predsjednik Trump želi postići određeni vanjskopolitički uspjeh. Čini se da je napokon shvatio kako Rusija svoju agresiju na Ukrajinu predstavlja kao reakciju na odluku Zapada da europsku sigurnosnu arhitekturu gradi bez konzultacija s Moskvom, rekao je Kovačević.

Govoreći o ulozi Europe u mogućim pregovorima, Kovačević je istaknuo da Moskva europske predstavnike više ne smatra vjerodostojnim sugovornicima, osobito zbog odnosa prema sporazumu iz Minska.

- Rusija je Europu isključila iz kruga mogućih pregovarača jer se ruska strana osjeća prevarenom, osobito načinom na koji se Europljani odnose prema sporazumu iz Minska 2. Nakon toga Rusija Europljane ne tretira kao vjerodostojne sugovornike, objasnio je.

Prema njegovoj ocjeni, ruski je cilj postići širi sigurnosni dogovor izravno sa Sjedinjenim Državama, pri čemu bi Ukrajina mogla biti prisiljena prihvatiti nepovoljan ishod.

- Ono što Rusija želi jest s Amerikancima dogovoriti novu sigurnosnu arhitekturu Europe, a Ukrajina je tu, kako se nekad govorilo, moneta za potkusurivanje ili, najjednostavnije, žrtva. Čini se da je američka strana, pod upravom predsjednika Trumpa, spremna pokušati primorati Ukrajinu da tu žrtvu prihvati, upozorio je Kovačević. 

Američki međuizbori i budućnost vojne pomoći Ukrajini

 Ogorec smatra da rezultati američkih međuizbora neće odmah dovesti do promjene politike Washingtona prema Ukrajini jer predsjednik Donald Trump i dalje ima ključnu ulogu u donošenju vanjskopolitičkih i vojnih odluka.

- Još uvijek je praktički vanjska politika u rukama predsjednika Trumpa. Američki predsjednik ima izuzetno velike ovlasti, pogotovo u vanjskopolitičkom odlučivanju. On je isto tako i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, pa je pitanje vojne pomoći također u njegovoj nadležnosti, istaknuo je Ogorec.

Upozorio je da će trebati pričekati konstituiranje novog saziva američkog Kongresa, tijekom čega se političke okolnosti mogu dodatno promijeniti.

- Što se tiče samog Kongresa i Senata, trebamo pričekati da se konstituiraju. To su dva mjeseca dok ne počnu funkcionirati kao tijelo, a u ta dva mjeseca puno toga može se promijeniti, pojasnio je.

Unatoč izbornim rezultatima, Ogorec ne očekuje značajniji zaokret američke politike prema Rusiji i Ukrajini u skorijem razdoblju. Smatra da bi politički sukobi u Washingtonu mogli dodatno otežati položaj Kijeva.

- Iskreno, ne očekujem da će se promijeniti politika predsjednika Trumpa prema Ukrajini i Rusiji u dogledno vrijeme. Može biti samo još više inata prema Kongresu i Senatu, tako da mislim da su pred Ukrajinom teški dani, kazao je.

Hibridne prijetnje Europi i neizvjesnost u Trumpovoj administraciji

Govoreći o hibridnom djelovanju u Europi, vojni analitičar Marinko Ogorec upozorio je da je počinitelje takvih napada iznimno teško identificirati. Smatra vjerojatnim da Rusija stoji iza dijela tih aktivnosti. Naglašava da se svi sigurnosni problemi u Europi ne mogu pripisati Moskvi.

- Hibridnog djelovanja ima. Da Rusija stoji iza jednog značajnog dijela, vjerojatno da. Opet kažem, mi to ne možemo dokazati i vrlo teško ćemo dokazati. Ali isto tako, Europa ima vrlo ozbiljnih problema koji nemaju veze s Rusijom, zaključio je.

Kamenjecki je također istaknuo da nema konkretnih dokaza o ruskoj odgovornosti za lažne dojave o bombama u europskim zračnim lukama, ali je upozorio na otvoreno neprijateljski odnos Moskve prema europskim državama.

- Dokazati i uhvatiti ruske časnike još nitko nije uspio. Ali europske države Rusija je proglasila neprijateljima, a rusko vodstvo razmišlja o tome koliko njihovim raketama treba da stignu do Londona, Pariza ili Amsterdama, zaključio je.

Zaključno se osvrnuvši se na političke prilike u SAD-u nakon međuizbora, Božo Kovačević je ocijenio da bi moglo doći do novih kadrovskih promjena u Trumpovoj administraciji, pri čemu je ministra obrane Petea Hegsetha izdvojio kao najizglednijeg kandidata za smjenu. Smatra da će Trump i ubuduće prednost davati osobnoj lojalnosti suradnika pred njihovom stručnošću.

- Meni se čini da je Hegseth najizgledniji kandidat za smjenu, premda je to demantirano. Predsjednik Trump žrtvuje ljude kao krivce za vlastite politike ili ih miče ako osjeti da nisu bezrezervno spremni provoditi njegove naredbe. Okružit će se ljudima od osobnog povjerenja, što znači da možemo očekivati daljnju degradaciju stručnosti onih koji provode američku vanjsku politiku, zaključio je Kovačević.