07:52 / 08.12.2021.

Autor: M.M./U mreži Prvog/HRT

Barić: Manja je šansa vojnog sukoba, ali uvijek je moguća iznenadna eskalacija

Dvodnevni posjet premijera Plenkovića Ukrajini u fokus će staviti odnose Hrvatske i Ukrajine

Dvodnevni posjet premijera Plenkovića Ukrajini u fokus će staviti odnose Hrvatske i Ukrajine

Foto: U mreži Prvog / HRT

Dvodnevni posjet premijera Andreja Plenkovića Ukrajini u fokus će staviti odnose Hrvatske i Ukrajine. Posjet se događa u trenutku kada cijeli svijet pažljivo prati poteze Rusije prema Ukrajini, ali i poruke koje SAD i EU šalju Kremlju. Kakav se razvoj situacije može očekivati i kakve bi posljedice mogući scenariji mogli imati na međunarodne odnose? 

Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na jučerašnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena

Rekao je kako razgovor nije imao potencijal da dođe do klasičnih promjena u stajalištima ni jedne ni druge strane, te da to nije bila ni intencija.

- Intencija ruskog predsjednika bila je da dobije međunarodnu pažnju i da se nametnu neke nove teme - tema sigurnosti Rusije, a predsjednik Biden je htio umiriti potencijalne tenzije koje se događaju na granici i blizu granice s Ukrajinom. Obojica su upozorili što su sve spremni učiniti ako se nešto dogodi, ali sve je već poznato, rekao je te dodao: 

- Dobili smo dojam teatra, umjesto klasično razgovora za kojeg mislim da je nužan jer se radi o globalnim pitanjima, istaknuo je Bandov.

Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti rekao je kako smatra da u ovom trenutku neće biti napada, jer Rusija s jedne strane šalje poruku, a s druge strane tu su još neki činioci o kojima se ne govori. Ova konfrontacija odgovara ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom zbog njegove unutarnje političke situacije, ali i zapadu koji može reći - "upozorili smo sankcijama, Rusija će se povući", što je opasna igra. Manja je šansa vojnog sukoba, Rusija to ne želi, ali uvijek je moguća iznenadna eskalacija koja može dovesti do nepredviđenog rezultata i toga su sve strane svjesne.

Na pitanje 'crvene linije' koja se ne smije prijeći Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Ruskoj federaciji rekao je kako u skorijoj budućnosti nije moguće da crvena linija bude prijeđena.

- Crvena linija je članstvo Ukrajine u NATO savezu, a to trenutno nije moguće, ali ni u izglednoj budućnosti. Rusija traži zakonska jamstva da se NATO neće dalje proširivati na istok. Rusija to radi poučena iskustvom jer u prošlosti nekoliko puta je dobila obećanje da se NATO neće širiti na istok, a u strategiji Nacionalne sigurnosti Ruske federacije od 2010. svaki pokušaj širenja NATO pakta na istok, Rusija će tretirati kao ugrožavanje svoje nacionalne sigurnosti. Mislim da to nije na dnevnom redu zapada, ali vojna pomoć Ukrajini je. U Ukrajini se događa ono što je SAD htio kad je inicirao krizu 2013.-2014., da Ukrajina bude saveznica zapada i kupuje američko oružje, a crvena linija koju SAD postavlja da Rusija ne smije napasti Ukrajinu, rekao je.

Na upit o odnosu EU-a i Rusije, Kovačević je rekao da EU nije jasno definiran subjekt međunarodnih odnosa, te da će vanjska politika EU-a i dalje ovisiti o vanjsko političkim interesima pojedinih članica.

- Što se tiče gospodarske suradnje, na kocku je ponovno stavljeno stavljanje u pogon plinovoda Sjeverni tok 2. To je jedna od 'crvenih linija' koje je SAD naglasio i Biden je naglasio da se s njemačkom stranom dogovorio da će u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu realizacija tog projekta biti prekinuta. Mislim da to pouzdano znači da neće doći do ruske invazije na Ukrajinu i da je to prethodno sve dogovoreno, rekao je.

Istaknuo je i kako se ne govori o nužnosti da dvije pokrajine - Donjeck i Lugansk nisu integrirane u ustavno pravni poredak Ukrajine.

- SAD pristaje na sadašnje stanje, eventualno neće dopustiti da Rusija izravno intervenira ukoliko ukrajinske snage pokušaju vojnim putem osloboditi te dvije istočne pokrajine, rekao je.

Dodao je i da kad se govori o namjerama Ukrajine da se u ruskom tisku govori o hrvatskom rješenju, te da u vidu imaju Bljesak i Oluju.

- A naš premijer kad ide u Ukrajinu i govori o hrvatskom rješenju on govori o Erdutskom sporazumu i mirnoj reintegraciji, što u postojećim okolnostima je nemoguće jer Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti, rekao je Kovačević.

Bandov je rekao kako smatra da je ključno pitanje mirne reintegracija tog područja.

- Je li ona poželjna jeste, a je li moguća u ovom trenutku, moramo zamijetiti jednu varijablu. Za vrijeme hrvatske mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Srbija je bila ta koja je bila na koljenima i na neki način bila je suglasna s tim procesom jer se u suprotnosti suočavala s 200.000 novih ljudi u svom području više-manje socijalnih slučajeva jer ih ne bi mogla odmah zaposliti, koje ona u tom momentu nije mogla inkorporirat. Mi suglasnost Rusije za mirnu reintegraciju nemamo, čak dapače imamo sva kretanja u tom području koja ukazuju da Rusija na neki način želi dugoročno integrirati u svoju sferu interesa. S jedne strane ljudi koji žive na tom području uzimaju rusko državljanstvo i to ide po ubrzanom procesu, a s druge strane gospodarstvo tog dijela koje je najatraktivnije je pitanje rudnika preuzimaju ruski oligarsi. Tako će ih inkorporirati u svoj sustav, neće teritorijalno, ali u svakom drugom smislu hoće, što pokazuje da mirna reintegracija, što se tiče Rusije, nije opcija u nekom doglednom periodu. Hrvatska je s mirnom reintegracijom pobijedila rat, mi smo pokazali da mir nema alternativu i to je ono što bi bilo dobro da Hrvatska puno više izvozi po svijetu. Ovaj primjer Ukrajine je idealan, samo nam fali varijabla - suglasnost Rusije, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!