08:39 / 30.06.2021.

Autor: Hina/HRT

Stanišiću i Simatoviću po 12 godina zatvora

Stanišić i Simatović

Stanišić i Simatović

Foto: Piroschka van de Wouw / REUTERS

Bivši čelnici srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki osuđeni su na po 12 godina zatvora pred sudom u Den Haagu gdje su optuženi za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godine.  "Raspravno vijeće konstatira da su Jovica Stanišić i Franko Simatović krivi po točkama optužnice od 1. do 5. Razmotrivši sve relevantne čimbenike, vijeće izriče Jovici Stanišiću kaznu od 12 godina zatvora i Franku Simatoviću 12 godina zatvora", objavio je predsjedatelj sudskog vijeća MICT-a Burton Hall. Stanišiću i Simatoviću u izdržavanje kazne uračunat će se i vrijeme koje su proveli u pritvoru čekajući na predaju Mehanizmu, također i vrijeme tijekom prvog suđenja, žalbenog postupka, kao i ponovljenog suđenja.


Simatović i Stanišić osuđeni samo za Bosanski Šamac

Čelnici srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su u srijedu na po 12 godina zatvora zbog zločina u Bosanskom Šamcu, a sud u Den Haagu nije utvrdio njihovu odgovornost "za bilo koji drugi zločin".

Raspravno vijeće smatra Jovicu Stanišića i Franka Simatovića odgovornima za pomaganje i podržavanje zločina ubojstava, kao kršenja zakona ili običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te deportacija, prisilnog preseljenja i progona kao zločina protiv čovječnosti, počinjenih od srpskih snaga nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u travnju 1992.", stoji u presudi.

Potvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata

Raspravno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Vijeće je utvrdilo kako su oni znali za udruženi zločinački pothvat ali je rečeno da tužitelji nisu dokazali da su njih dvojica, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru.

Tročlano vijeće u objašnjenju presude ipak potvrđuje kako je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postojao udruženi zločinački pothvat kojemu je cilj bio nasilno i trajno ukloniti nesrpsko stanovništvo za koji su Stanišić i Simatović znali, no da nije pronađeno dovoljno dokaza ga su ga i pomagali.

video thumb


Zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Na sudu su se razmatrali zločini počinjeni u Hrvatskoj, u tzv. RSK, te u okupiranima Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, dok se u BiH radilo o Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu i područjima oko sela Trnovo.

U presudi stoji i kako je Stanišić bio u čestom kontaktu s Radovanom Karadžićem, no da nema dovoljno dokaza o prirodi i vrsti pomoći koje je davao čelniku bosanskih Srba ili drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u BiH. 

Proces međutim nije okončan današnjom presudom jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe. Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY),a završio MICT. Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT), nasljednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) izrekao je prvostupanjsku presudu u ponovljenom suđenju jer je prva, kojom su 2013. bili oslobođeni svih optužbi, ukinuta po žalbi tužitelja. Novi proces počeo je 2017.

Nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995. Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice teretile su za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Stanišić i Simatović, koji su bili na privremenoj slobodi u Srbiji, a vraćeni su 24. lipnja u pritvorsku jedinicu u Den Haagu bili su nazočni izricanju presude.

Tužiteljstvo je tražilo kazne doživotnog zatvora, a obrana da im se potvrdi oslobađajuća presuda.

Ovo je prva presuda kojom su neki od nekadašnjih obnašatelja vlasti u Srbiji proglašeni krivim za zlodjela u Hrvatskoj, ali njom proces još nije okončan jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe.

Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo ICTY a završio MICT.

U postupku koji s prvim pa ponovljenim suđenjem ukupno traje 18 godina i najdulji je u povijesti ICTY-a i njegova nasljednika MICT-a, nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995. 

Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica koje je bila podignuta na prvom suđenju ostala je važeća i na ponovljenom.

Sudionici UZP-a

U optužnici se navodi da su Jovica Stanišić i Franko Simatović, poznati i kao "Miloševićevi ljudi na terenu", bili suučesnici udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom" uz nasilno i trajno protjerivanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Stanišića i Simatovića uhitile su srbijanske vlasti tijekom operacije Sablja, nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003. 

Stanišić je prevezen u Den Haag 11. lipnja te godine, a Simatović 30. svibnja. Od tada ih je sud više puta puštao na privremenu slobodu u duljim vremenskim razdobljima. 

Prvo suđenje po navedenoj optužnici održano je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu. 

Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oriea donijelo je takvu odluku ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine iz optužnice jer nije dokazano da su ih planirali i naredili ni pomagali i podržavali.

U obrazloženju presude navedeno je da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca ili Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine nego na "podršku njihovim ratnim naporima". 

Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. uvažilo je žalbu tužitelja i poništilo prvostupanjsku presudu zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naložilo novo suđenje. 

Ponovljeni proces, prvi takav postupak pred nasljednikom haškog tribunala, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT), započeo je u srpnju 2017. iznošenjem uvodne riječi tužiteljstva. 


Tužiteljstvo: Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima

U završnim riječima u travnju ove godine Tužiteljstvo je za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013.

U završnoj riječi tužitelj Douglas Stringer rekao je da je i u ponovljenom postupku dokazano da su dvojica optuženih sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom", nasilnim i trajnim uklanjanjem nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Taj plan su ostvarivali preko jedinica Crvenih beretki, Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana i Škorpiona, koje su osnivali, naoružavali i financijski opskrbljivali. Radi se o jedinicama koje su počinile teške i neizbrisive zločine nad nesrbima u ratovima u Hrvatskoj i BiH.

Od Škabrnje kod Zadra do Trnova kod Sarajeva paravojne formacije, koje su osnovali i opskrbljivali optuženici, počinile su monstruozne zločine i zastupnici tužiteljstva to su nepobitno dokazali, rekao je Douglas Stringer.

"Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima koje su optuženi počinili", rekao je tužilac Daglas Stringer.

Zločini paravojnih formacija zbili su se pod okriljem Državne sigurnosti Srbije i one su zločinački djelovale po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uz njihovu pomoć DSB-a, naglasio je Stringer koji je u zaključku završne riječi istaknuo da je tužiteljstvo i u ponovljenom suđenju dokazalo da su Jovica Stanišić i Frenki Simatović krivi ili odgovorni za progone i zločine.

Zastupnici obrane dvojice optuženih su osporavali sve što su tužitelji naveli i u završnim riječima i u svom dokaznom postupku. 

Branitelji su naglašavali da paravojne formacije, od Arkanovaca do Crvenih beretki, nisu bile u sastavu SDB-a Srbije, prikazujući ih kao odmetnike ili pripadnike formacija Republike Srpske ili tzv. RSK.  

Po njima, pripadnici SDB-a Srbije u Hrvatskoj i BiH legitimno su prikupljali obavještajne podatke ili su zakonito štitili tamošnje Srbe i sprečavali prelijevanje rata u Srbiju.

Završnim riječima u travnju nisu nazočili ni Simatović niti Stanišić jer im je odobrena privremena sloboda u Srbiji. Oni su, kako je agenciji Beta potvrdila u ponedjeljak predstavnica Suda Helena Eggleston, po nalogu suda 24. lipnja vraćeni u sudski pritvor u Scheveningenu. 


Zadnji postupak MICT-a

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li državni dužnosnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Pošto Slobodan Milošević nije živ dočekao presudu, dosad u Den Haagu nijedan tadašnji obnašatelj vlasti u Srbiji nije proglašen krivim za ta zlodjela. Za to su osuđeni samo vojni zapovjednici. 

Presudu Stanišiću i Simatoviću izreći će vijeće pod predsjedanjem Bahamca Burtona Halla, u kojem su još suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje. 

Proces međutim neće biti okončan današnjom presudom jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe. 

Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) a završio Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT). 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!