Uoči sutrašnjeg sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni, koji se ove godine održava u albanskom gradu Draču, predsjednik Zoran Milanović sastao sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
05.10.2025.
Zadnja izmjena 21:57
Autor: Kristina Pešić/P.F./Dnevnik/HRT
Uoči sutrašnjeg sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni, koji se ove godine održava u albanskom gradu Draču, predsjednik Zoran Milanović sastao sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar i albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Troje predsjednika razgovarali su o temama koje će biti u središtu rasprava u ponedjeljak - daljnjem napretku zemalja jugoistočne Europe prema Europskoj uniji, jačanju regionalne stabilnosti i suradnje te aktualnim globalnim izazovima koji utječu na sigurnost i razvoj regije.
Predsjednik Milanović je, zajedno sa slovenskom predsjednicom Pirc Musar, supredsjedatelj sastanka Brdo-Brijuni.
Na sastanku se očekuje prihvaćanje zajedničke izjave kojom bi se potvrdila predanost podršci europskim integracijama.
Iz Drača se u središnji Dnevnik HTV-a javila novinarka Kristina Pešić.
- Upravo je završio sastanak supredsjedatelja procesa Brdo-Brijuni, hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, njegove slovenske kolegice Nataše Pirc Musar i albanskog predsjednika. U Drač su stigli i predsjednici Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine, dakle lideri zemalja koje su u čekaonici Europske unije s različitim izazovima koji ih očekuju na njihovom putu do punopravnog članstva, kazala je Pešić.
Istaknula je kako je potpora građana u tim zemljama za članstvo u Europskoj uniji vrlo visoka, ali je izuzetak Srbija.
- U njoj, prema različitim istraživanjima, između 33% i 46% građana izražava svoju potporu ulasku u Europsku uniju. Na drugoj strani su Albanija i Kosovo gdje je ta potpora gotovo 90%, kazala je Pešić.
Podsjetila je kako je EU promijenila svoje mišljenje o svojoj perspektivi proširenja iz očitih geopolitičkih razloga te su odlučili ubrzati taj proces, pogotovo u odnosu na vrijeme prije početka rata u Ukrajini.
- Albanija i Crna Gora se spominju kao kandidati koji bi do 2030. godine čak mogle postati punopravne članice. Crna Gora je pritom otvorila 33 poglavlja, 6 je zatvorila, već je članica NATO-a, ima euro i stabilan BDP, rekla je Pešić.
Dodala je kako je i Albanija također doista napredovala na svom europskom putu, pogotovo kada je u pitanju reforma pravosuđa te da nije opterećena bilateralnim problemima za razliku od nekih drugih zemalja u regiji.
- Albanija je možda najbolji primjer te promijenjene politike Europske unije u novije vrijeme prema procesu proširenja. Albanija je 2014. godine dobila status kandidata, 2022. godine počela svoje pregovore, a samo u posljednjih godinu dana je uspjela otvoriti čak 28 poglavlja i do kraja ove godine će najvjerojatnije otvoriti svih 33 poglavlja, kazala je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora