Plenković na SEECP-u: Jandransko-jonski plinovod strateška tema za RH

Hrvatskoj je projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda jedna od strateških tema, rekao je premijer Andrej Plenković nakon summita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Podgorici, naglasivši da je u regiji potrebno ulagati u energetsku i prometnu infrastrukturu. 

'Nužnost političkog dijaloga i regionalne suradnje'

- Ovaj summit je poslao poruku o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja i regionalne suradnje, ali i investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu, kao i ubrzanja onih članica koje to žele na putu prema Europskoj uniji i NATO-u, rekao je Andrej Plenković novinarima.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izdvojio je na otvaranju summita ostvarene pomake u protekloj godini - otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, davanje statusa kandidata Sarajevu, Kišinjevu, kao i odobravanje vizne liberalizacije Prištini.

- Regija mora pronaći konsenzus kako bi zajedničkim naporima krenula naprijed i ubrzala proces integracija, rekao je domaćin summita i dodao da članstvo u Uniji treba promatrati kao "trajnu ravnotežu međusobne odgovornosti i benefita". Novi predsjednik Crne Gore, izabran u travnju, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu gurnula sigurnosno pitanje na vrh regionalnih i europskih političkih agendi. 

Jandransko-jonski plinovod strateška tema za RH

Andrej Plenković je rekao da je na samitu govorio kolegama o ulozi Hrvatske kao energetskom čvorištu u Europi i preko LNG terminala na Krku, ali i Jonsko-jadranskog plinovoda.

Hrvatskoj je projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda jedna od strateških tema. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu, rekao je Plenković.

Jonsko-jadranski plinovod (IAP) bi se protezao od Hrvatske preko BiH te Crne Gore do Albanije. Ondje bi se spojio na Transjadranski plinovod (TAP) kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije pa se prenosi dalje do Italije.

Priključak IAP-a za BiH planiran je projektom Južne interkonekcije Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar o kojemu su hrvatska vlada i Vijeće ministara BiH razgovarali na zajedničkoj sjednici u Zagrebu prošlog tjedna. 

Iz Podgorice se za podnevni Dnevnik javila novinarka Sandra Lacković:

U Podgorici danas službeno završava crnogorsko jednogodišnje predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi. Među čelnicima zemalja regije koji su stigli u Podgoricu je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Cilj procesa suradnje u jugoistočnoj Europi je jačanje regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti.

Na završetku crnogorskog predsjedanja donesena je i deklaracija, čiji je nacrt Vlada RH usvojila na sjednici 21. lipnja. Deklaracija među ostalim pozdravlja intenzivirani politički dijalog između EU-a i država koje teže članstvu. Premijer Plenković sastao se s hrvatskom zajednicom i hrvatskim tvrtkama koje rade u Crnoj Gori. Očekuje se da bi trebao održati i sastanak s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.

Suradnja, stabilnost, sigurnost

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo. Nakon sastanka na vrhu, premijer će se sastati s predstavnicima hrvatske zajednice i hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. 2007. te od 2016. 2017. godine. Sastankom u Podgorici obilježit će se kraj crnogorskog predsjedanja, a kao završni događaj predviđeno je usvajanje deklaracije, čiji je Nacrt hrvatska Vlada prihvatila na sjednici 21. lipnja ove godine.

Intenziviranje političkog dijaloga

Sastankom u Podgorici obilježen je kraj crnogorskog predsjedanja i usvojena je Podgorička deklaracija. 

U deklaraciji se pozdravlja intenzivirani politički dijalog između Europske unije i država koje žele postati članice tog bloka, poziva na jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje, infrastrukturne povezanosti i energetske sigurnosti država regije te na promicanje zelene tranzicije i održivog razvoja.

Nakon Crne Gore, predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi od 1. srpnja 2023. preuzima Sjeverna Makedonija.