Pullella: Mogli bismo dobiti umjerenog papu, koji će pridobiti obje strane

Philip Pullella, dugogodišnji dopisnik agencije Reuters iz Vatikana, u razgovoru za HRT govorio je o nasljeđu pape Franje, njegovoj osobnosti i vjerojatnim smjernicama izbora njegova nasljednika. 

'Papa nije želio patiti u javnosti'

Bivši dopisnik Reutersa iz Vatikana Philip Pullella rekao je kako ga je, kao i mnoge druge, vijest o smrti pape Franje duboko šokirala.

– Činilo se da vjernicima šalje poruke tijekom Svetoga tjedna, uključujući Uskrs, da se želi vratiti poslu. Iako su ta pojavljivanja bila kratka, bila su vrlo značajna, rekao je Pullella u Dnevniku HTV-a.

Posebno ga je, kaže, iznenadilo papino pojavljivanje na balkonu bazilike svetog Petra na sam Uskrs.

– To je bio potpun šok. Nitko nije očekivao da će sve završiti tako naglo, iako nije bilo realno očekivati da će opet biti energičan kao prije, rekao je.

Usporedio je to s dugim umiranjem pape Ivana Pavla II., koji je umirao u javnosti danima.

– Papa Franjo nije htio patiti u javnosti, rekao je Pullella, dodavši kako su ga posljednje godine života iscrpile, ali je i dalje ostao posvećen komunikaciji s vjernicima.

Kad je umro Franjo, prva je reakcija bila čuđenje, a tek onda tuga, dodao je.

'Naslijeđe koje neće izblijediti'

Pullella smatra da posljednji dani pape Franje nisu dodali ništa bitno njegovu naslijeđu.

– On je svoje naslijeđe već bio izgradio. Nije želio patiti u javnosti kao njegov prethodnik, bio je privatniji kad se radilo o zdravlju, rekao je, naglasivši kako je i bez toga njegov trag u povijesti Crkve itekako snažan.

Papa mira i tihe diplomacije

Govoreći o Franjinom političkom i diplomatskom djelovanju, Pullella je podsjetio na njegovu ulogu u postizanju mira u Kolumbiji.

– Papa je godinama radio na tome. Iako FARC-ovi borci nisu vjerovali u Boga, rekli su da vjeruju u čovjeka u bijelom, ispričao je.

Dodao je da je papa Franjo također igrao ključnu ulogu u obnovi diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a, a posebno je bio vezan i za Gazu.

– Svakodnevno je zvao katoličkog župnika u Gazi i pitao ga što se događa, koga treba pomoći, tko je u opasnosti. Bio je vrlo blizak narodu u toj regiji, rekao je Pullella.

Zašto nije posjetio Hrvatsku?

Upitan zašto papa Franjo nikad nije posjetio Hrvatsku, Pullella je objasnio: "On je bio papa periferije, odlazio je ondje gdje su kršćani bili manjina i gdje im je bilo teško. Hrvatska nije bila takav slučaj. Ipak, uvijek je rado primao hrvatske izaslanike i redovito govorio o Hrvatima u BiH", podsjećajući da su konstitutivni narod kojemu su ugrožena prava.

Što slijedi: mogući smjerovi Crkve

Osvrnuvši se na buduću konklavu, Pullella je rekao da je još prerano govoriti o smjeru kojim bi Crkva mogla krenuti.

– Tek nakon sprovoda počinju prave opće kongregacije na kojima će se razgovarati o tome kakvu osobu Crkva sada treba, objasnio je.

Napomenuo je da će vjerojatno biti tražen umjereni kandidat koji može dobiti potporu i konzervativnog i progresivnog krila Crkve.

– Iako Vatikan ne voli te pojmove, stvarnost je takva da se razlike postoje. Samo rijetki kandidati mogu pridobiti obje strane, zaključio je.