Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Ženevi da je njegov prvi sastanak s američkim kolegom Joeom Bidenom bio "konstruktivan" te su se dogovorili vratiti veleposlanike i provesti konzultacije o kibernetičkim napadima, prenose agencije.
- Nije bilo nikakva animoziteta, rekao je na konferenciji za novinare Putin o sastanku čelnih ljudi dviju sila koje imaju vrlo napete odnose.
- Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta. Mnogo je pitanja u kojima se naše procjene razlikuju, no dvije strane pokazale su želju da razumiju jedna drugu i pronađu način da približe stajališta, rekao je Putin.
Veleposlanike su dvije prijestolnice povukle ranije ove godine u jeku rasta napetosti.
Dvije zemlje međusobno se optužuju za kibernetičke napade.
- Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti, rekao je Putin.
Međutim, "najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora", ustvrdio je Putin kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.
O kontroli naoružanja
Ruski predsjednik rekao je da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START te dodao da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.
Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina. Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800. Putin je također kazao da je Rusija dostavila SAD-u iscrpne informacije o kibernetičkim napadima.
Putin: Washington se ne treba brinuti zbog ruske militarizacije Arktika
Ruski predsjednik rekao je da se Sjedinjene Države ne bi trebale brinuti zbog ruske militarizacije Arktika, strateške regije za koju Rusija gaji neskrivene ambicije.
- Zabrinutost američke snage zbog militarizacije (te regije) posve je neutemeljena. Naprotiv, uvjeren sam da moramo surađivati, rekao je Putin.
Rusija ne "čini ništa novo" u regiji već samo "popravlja uništenu infrastrukturu" nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Putin je arktičku regiju upisao u strateške prioritete i naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i eksploataciju rudnog bogatstva što je izazvalo napetosti s drugim zemljama u regiji.
Rusija kani "potpuno poštovati međunarodne pravne standarde" na Arktiku, rekao je Putin.
Otkako su klimatske promjene učinile Arktik dostupnijim i otvorile plovne putove pojačala se utrka za korištenjem prirodnih izvora u regiji napose između Sjedinjenih Država i Rusije, ali i Kine. Moskva je ojačala svoju vojnu nazočnost, otvaranjem i modernizacijom nekoliko napuštenih baza iz sovjetskog razdoblja i rasporedila je svoj proturaketni sustav S-400.
Rusija je zainteresirana za eksploataciju morskog puta na sjeveroistok duž Rusije koji je sve dostupniji jer zbog klimatskih promjena razdoblja u kojima je to područje okovano ledom postaju sve kraća.
- Spremni smo pomoći svim tvrtkama u razvoju morskog puta na sjever, rekao je Putin.
O Ukrajini
Na pitanje o ulasku Ukrajine u NATO izjavio je sljedeće:
- Mislim da ne trebamo o tome ništa više raspravljati.
O Navaljnom
- Znao je da krši zakon koji je na snazi u Rusiji, rekao je na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Joeom Bidenom, smjerajući na kršenje ranije uvjetne zatvorske presude po kojoj se trebao redovito javljati zatvorskim vlastima.
Aleksej Navaljni je u kolovozu u komi prevezen u bolnicu u Berlinu nakon trovanja u Rusiji za koje optužuje Kremlj. U Njemačkoj se liječio gotovo šest mjeseci a u siječnju, nakon povratka u Rusiju, uhićen je jer se nije javljao vlastima, što je bio dužan činiti.
Zbog toga mu je uvjetna kazna za prijevaru iz 2014. preinačena u kaznu strogog zatvora. Od tada je u zatvoru.
- Potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao se liječiti u inozemstvo, dodao je Putin: "Radio je što je htio".
- Učinio je to potpuno svjesno, zbog čega je uhićen, rekao je.
U vezi s Fondom za suzbijanje korupcije (FBK) Alekseja Navaljnog koji je nedavno zabranjen, proglašen "ekstremističkim" i neće moći sudjelovati na parlamentarnim izborima u rujnu, Putin je ocijenio da je "javno pozivao na masovne nerede, među ostalim i maloljetnike (...) i javno je davao upute kako izraditi Molotovljev koktel".
Odgovarajući na pitanje o proglašavanju neovisnih medija i nevladinih organizacija "stranim agentima" Putin je ocijenio da Sjedinjene Države podupiru ove organizacije smatrajući Rusiju "neprijateljem i protivnikom".
- Ako je Rusija neprijatelj, koje će organizacije SAD podupirati? One koje joj smetaju, rekao je.
Putin, koji redovito optužuje Washington da ima "dvostruka mjerila" u vezi s poštovanjem ljudskih prava, podsjetio je na sudbinu pristaša Donalda Trumpa koji su uhićeni u prigodi upada na Capitol u siječnju.
Spomenuo je i kamp za zatvorenike kojima se sudi za terorizam u Guantanamu: "Jesu li to ljudska prava?", upitao se.