'Rat na Tajvanu koštao bi svjetsko gospodarstvo 10 bilijuna dolara'

Rat oko Tajvana imao bi cijenu u krvi i novcu toliko veliku da čak i oni najnezadovoljniji statusom quo imaju razloga ne riskirati, upozorava Bloomberg. Bloomberg Economics procjenjuje cijenu rata na 10 bilijuna dolara što čini 10% globalnog BDP-a.

Rastuća gospodarska i vojna moć Kine, jačanje osjećaja nacionalnog identiteta Tajvana i nestabilni odnosi između Pekinga i Washingtona znače da postoje preduvjeti za krizu. S obzirom na odnose između dvije strane tjesnaca na glasanju, izbori u Tajvanu 13. siječnja potencijalna su žarišna točka.

Malo stručnjaka vjeruje u neizbježnu kinesku invaziju, a kineska vojska ne gomila trupe na obali. Izvješća o korupciji u kineskoj vojsci bacaju sumnju na sposobnost predsjednika Xi Jinpinga da vodi uspješnu kampanju. Američki dužnosnici kažu da su se napetosti donekle smanjile na summitu u studenom između predsjednika Joea Bidena i Xija, koji je obećao mjere koje će "zagrijati srce" za privlačenje stranih ulagača.

Ipak, izbijanje rata u Ukrajini i Gazi podsjetnici su kako dugo tinjajuće napetosti mogu eruptirati u sukob. Svi, od investitora s Wall Streeta do vojnih planera i niza tvrtki koje se oslanjaju na tajvanske poluvodiče, već se kreću prema zaštiti od rizika.

Stručnjaci za nacionalnu sigurnost u Pentagonu, think tankovi u SAD-u i Japanu te globalne konzultantske tvrtke smišljaju scenarije od kineske pomorske "karantene" Tajvana, do zauzimanja tajvanskih otoka i kineske invazije punog opsega.

Jude Blanchette, stručnjakinja za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije, kaže da je interes multinacionalnih tvrtki koje savjetuje za tajvansku krizu "eksplodirao" nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

- Tema se pojavljuje u 95% razgovora, rekla je.

Ruska invazija na Ukrajinu i nestašica poluvodiča dok se svijet ponovno otvarao zbog pandemije Covida, pružaju mali uvid u to što je na kocki za globalno gospodarstvo. Utjecaj rata u Tajvanskom tjesnacu bio bi daleko veći.

Tajvan proizvodi većinu svjetskih naprednih logičkih poluvodiča, kao i mnogo čipova koji zaostaju. Globalno, 5,6% ukupne dodane vrijednosti dolazi iz sektora koji koriste čipove kao izravne inpute - gotovo šest bilijuna dolara.

Ukupna tržišna kapitalizacija za 20 najvećih kupaca diva čipova Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. iznosi oko 7,4 bilijuna dolara. Tajvanski tjesnac jedan je od najprometnijih plovnih puteva na svijetu.

Modeliranje cijene krize

Bloomberg Economics modelirao je dva scenarija: kineska invazija koja uvlači SAD u lokalni sukob i blokada koja odsijeca Tajvan od trgovine s ostatkom svijeta. Paket modela koristi se za procjenu utjecaja na BDP, uzimajući u obzir udar na opskrbu poluvodičima, prekid transporta u regiji, trgovinske sankcije i carine te utjecaj na financijska tržišta.

Za glavne protagoniste, druga velika gospodarstva i svijet u cjelini, najveći udarac dolazi od nedostupnosti poluvodiča.

Tvorničke linije za proizvodnju prijenosnih računala, tableta i pametnih telefona - gdje su tajvanski vrhunski čipovi nezamjenjivi "zlatni vijak" - bi zastale. Automobili i drugi sektori koji koriste jeftinije čipove također bi pretrpjeli značajan udarac.

Prepreke trgovini i značajan šok zbog smanjenja rizika na financijskim tržištima povećali bi troškove.

* Procjene modela pokazuju da bi tajvanski rat mogao imati veći utjecaj na globalni BDP nego drugi nedavni šokovi

* Napomena: rat između Izraela i Hamasa, blokada Tajvana i tajvanski rat su procjene Bloomberg Economicsa.

U slučaju rata 'tajvanska ekonomija desetkovana', a svjetska u padu od 10 posto

Ekonomija Tajvana bi bila desetkovana. Na temelju usporedivih nedavnih sukoba, Bloomberg Economics procjenjuje udarac od 40% na BDP. Stanovništvo i industrijska baza koncentrirana na obali povećala bi ljudsku i ekonomsku cijenu.

Uz isključenje odnosa s glavnim trgovinskim partnerima i bez pristupa naprednim poluvodičima, kineski BDP pretrpio bi udarac od 16,7%.

Za SAD, dalje od središta zbivanja, ali još uvijek s velikim ulogom - na primjer, zahvaljujući oslanjanju Applea na azijski lanac opskrbe elektronikom - BDP bi pao za 6,7%.

Za svijet u cjelini, BDP bi se smanjio za 10,2%, a Južna Koreja, Japan i druga istočnoazijska gospodarstva bila bi najviše pogođena.

Tajvanski izbori

Čak i ako ishod izbora u Tajvanu ne izazove neposrednu krizu, definirat će smjer odnosa između dvije strane tjesnaca.

Lai Ching-te — trenutno na funkciji potpredsjednika u administraciji Demokratske progresivne stranke — trudio se predstaviti kao kandidat za kontinuitet, bez planova da poremeti odnose s Pekingom.

U prošlosti je, međutim, opisao sebe kao "pragmatičnog radnika za tajvansku neovisnost". Za Peking, koji na otok gleda kao na dio svog teritorija, bilo kakvo formalno nastojanje za neovisnošću prešlo bi crvenu liniju. Na sastanku s Bidenom, Xi je izrazio duboku zabrinutost zbog mogućnosti pobjede Laija, prema riječima visokog dužnosnika administracije.

Kontrapunkt DPP-a, koji se slaže s procjenom u Washingtonu, jest da je ratobornost Pekinga problem - a ne želja Tajvana za daljnjom autonomijom.

Laievi protivnici - Hou Yu-ih iz Kuomintanga i Ko Wen-je iz Tajvanske narodne stranke - obojica obećavaju pragmatične korake za poboljšanje odnosa s divovskim susjedom Tajvana, bez žrtvovanja de facto neovisnosti otoka.

Status quo možda nije ničiji idealan ishod, ali za Taipei, Peking i Washington alternative su gore. To je razlog zašto bi dvosmislena autonomija Tajvana mogla ostati rezultat ravnoteže, čak i kad se uvjeti koji je čine takvom mijenjaju.