Plenković: Suradnja sa SAD-om ključna za otpornu energetsku arhitekturu Europe

S obzirom na želju Europe da postane neovisna o ruskim energentima, suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama je od ključne važnosti za izgradnju otporne energetske arhitekture u Europi, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak Washingtonu.

- Američko-europsko partnerstvo što se tiče ukapljenog zemnog plina (LNG) je dokaz naših zajedničkih napora da stvorimo otporne opskrbne lance koji mogu izdržati buduće geopolitičke šokove, rekao je Plenković na Konferenciji u organizaciji LNG Allies na temu "Trgovina i sigurnost: Američko-europsko LNG partnerstvo".

Kao primjer je naveo LNG-terminal na Krku, "koji je postao krucijalan u širem kontekstu europske energetske sigurnosti".

- A 65 posto LNG-a koji je došao na naš terminal zapravo je pristigao iz Sjedinjenih Američkih Država, što vam daje ideju o tome koliko je važno energetsko partnerstvo između Hrvatske i vas uključenih u LNG, ustvrdio je.

Naglasio je da je Hrvatska, osim ulaganja plutajuću jedinicu za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU), namijenila 559 milijuna eura za izgradnju širih cijevi koje će u budućnosti moći prevoziti i vodik.

- Ambicija je Hrvatske dodatno naglasiti snagu svoje uloge kao energetskog čvorišta jer na otoku pored LNG-a imamo i terminal za sirovu naftu i Jadranski naftovod ... A također možemo dopremati dovoljno sirove nafte do rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, kazao je Plenković.

Dodao je da bi Hrvatska stoga mogla biti "zemlja transporta".

- A to je strateški važno kada gledamo kako smanjiti ovisnost o izvorima energije iz Rusije za zemlje srednje i istočne Europe koje, za razliku od Hrvatske, nemaju izlaz na more, dodao je.

Naglasio je da su brojke takve da "EU uvozi više od 90 posto svoje nafte, više od 80 posto svoga plina i 45 posto ugljena".

- Stoga smo daleko od toga da možemo reći da smo autonomni što se tiče energetskih izvora te je proširenje suradnje sa zemljama koje nas mogu opskrbiti energentima, naročitom plinom, od ogromne važnosti.

Plenković se u četvrtak u Washingtonu sastao i s trgovinskom predstavnikom SAD-a Jamiesonom Greerom.

Premijer je na društvenoj platformi X napisao da je s Greerom razgovarao "o daljnjem intenziviranju gospodarske razmjene Hrvatske i SAD-a, koja trenutno iznosi oko 1,6 milijardi eura, kao i najavi mogućeg uvođenja američkih carina".

- U tom pogledu važno je nastaviti dijalog između EU-a i SAD-a kako bi se postiglo kompromisno i obostrano prihvatljivo rješenje koje će zaštititi konkurentnost gospodarstva s obje strane Atlantika, dodao je Plenković.

Na sazivu Kongresnog kluba hrvatsko-američkog prijateljstva

Plenković je po dolasku u SAD sudjelovao na inauguraciji novog saziva Kongresnog kluba hrvatsko-američkog prijateljstva. Rekao je da će klub promicati suradnju na području vanjske politike, energetike, trgovine i transatlantskih veza.

Plenković je u Washingtonu kazao kako je ovo izvrsna prilika da se u fokus stavi odnos između Sjedinjenih Država i Hrvatske kao partnera i saveznika, posebno unutar Sjevernoatlantskog saveza, ali i da se naglasak stavi na bilateralne odnose i rastuću gospodarsku razmjenu.

- U prvom mandatu moje vlade, to je bilo između 2016. i 2020., odlučili smo izgraditi terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku. Ta odluka osim što se pokazala kao politički dalekovidna zbog energetske krize koja je uslijedila nakon ruske agresije na Ukrajinu i osigurala diversifikaciju opskrbe plinom Hrvatskoj, učinila nas je regionalnim središtem plina koji stiže u Hrvatsku, a dolazi iz Sjedinjenih Država. To je zasigurno promijenilo obujam naše energetske suradnje, što je vrlo važno, rekao je Plenković.

Kazao je i da je Hrvatska zemlja koja se dobro razvija istaknuvši da je već 16 godina članica NATO-a, a 12 godina članica Europske unije kao i da su bilateralni odnosi sa SAD-om osnaženi ukidanjem viznog režima te pristupanjem Global Entry programu.

Dodao je da se nada kako će Kongresni klub hrvatsko - američkog prijateljstva dati svoj doprinos još dinamičnijem razvoju odnosa između dvije zemlje. 

- Ukratko, radujemo se većem ulaganju iz Sjedinjenih Država u našu zemlju, kazao je Plenković.

- Želio bih zahvaliti našoj veleposlanici i cijelom timu ovdje što svakodnevno rade na poboljšanju odnosa između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, poručio je.

U posjeti Washingtonu Grlić Radman i Šušnjar

Nanette Barragán, demokratska kongresnica iz Kalifornije, čestitala je Plenkoviću na njegovu doprinosu za rast hrvatskog gospodarstva i jačanje međunarodnih veza s Europskom unijom. Kazala je i da ova konferencija igra vitalnu ulogu u produbljivanju odnosa SAD-a i Hrvatske.

- Od prošlog saziva Kongresa, poslali smo pismo Senatu u kojem pozivamo da ratificiraju ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, o čemu smo već imali priliku razgovarati. Nastavit ćemo se zalagati za ratifikaciju tog ugovora u ovom sazivu Kongresa i raditi na rješavanju problema koji to koče, rekla je Barragán.

Republikanski kongresnik iz savezne države Ohio Dave Joyce rekao je da Amerikanci podrijetlom iz Hrvatske nastavljaju davati svoj doprinos diljem SAD-a. 

- To se posebno odnosi na sjeveroistočni Ohio, gdje živi preko 15 tisuća Amerikanaca hrvatskog podrijetla, što je četvrta najveća koncentracija Hrvata u Sjedinjenim Državama.

Rad Hrvatskog kluba osigurat će da SAD i Hrvatska održe snažne bilateralne odnose. Od stjecanja neovisnosti, Hrvatska nam je postala ključni saveznik i dijelimo predanost demokratskim vrijednostima i vladavini prava. Pod predsjednikom Trumpom nastavit ćemo jačati naše veze, dalje jačati gospodarsku i kulturnu suradnju, kazao je.

- Za nas su odnosi sa SAD-om partnerski, saveznički u NATO-u, no treba naglasiti bilateralne odnose koji su ojačali gospodarsku suradnju koja je sada oko 1, 7 milijardi dolara. U prvom mandatu moje vlade odlučili smo izgraditi terminal za ukapljeni plin na Krku. To se pokazalo kao politički dalekovidna odluka zbog energetske krize koja je slijedila nakon ruske agresije na Ukrajinu i osigurala diversifikaciju opskrbe plinom Hrvatskoj i učinila nas regionalnim središtem plina koji stiže u Hrvatsku, a 65 posto dolazi iz Sjedinjenih Država. To je zasigurno promijenilo veličinu naše energetske suradnje, što je vrlo važno, dodaje Plenković.

Uz predsjednika Vlade u posjetu Washingtonu su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.