Senat podržao rezoluciju o ograničenju Trumpova prava na vojne akcije

Američki Senat podržao je rezoluciju kojom bi se ograničilo predsjedniku Donaldu Trumpu pravo na vojne akcije protiv Venezuele bez odobrenja Kongresa, nakon što je SAD izveo iznenadnu operaciju u kojoj su specijalne snage zarobile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura.

Rezolucija je izglasana glasovima 52 prema 47, pri čemu je pet republikanskih senatora glasalo s demokratskim zastupnicima, što označava rijetko suprotstavljanje politici Donalda Trumpa u Senatu.

Trump je ranije u intervjuu za New York Times objavljenom u četvrtak rekao da bi Sjedinjene Američke Države mogle godinama nadzirati Venezuelu i kontrolirati njene prihode od prodaje nafte. Kako bi mjera Senata postala zakon, najprije treba savladati mnoge prepreke.

Treba biti izglasana u Zastupničkom domu, kojim također upravljaju Trumpovi republikanci. A čak i ako ju usvoje oba doma Kongresa, oba će trebati i dvotrećinsku većinu kako bi poništili veto koji će Trump vjerojatno uložiti.

Ipak, ona predstavlja rijedak znak otpora republikanaca u Kongresu prema Trumpu u Bijeloj kući.

- Kako američki narod može gledati ovo i ne zgroziti se, ne osjećati bol i strah? Kada je Amerika u prošlosti pokušala ovako zamijeniti režime, to je dovelo do toga da američki narod plati cijenu u krvi, rekao je demokratski senator Chuck Schumer.

- Republikanci bi se trebali sramiti senatora koji su upravo glasovali s demokratima pokušavajući oduzeti naše ovlasti za borbu i obranu Sjedinjenih Američkih Država. To uvelike ugrožava američku samoobranu i nacionalnu sigurnost, ometajući ovlasti predsjednika kao zapovjednika vojske, ustvrdio je Trump.

Oslobađanje zatvorenika

U međuvremenu, predsjednik venezuelskog parlamenta Jorge Rodriguez je u četvrtak rekao da će značajan broj stranih i venezuelskih zatvorenika tijekom dana biti pušten na slobodu.

- Oslobađanja, koja je u više navrata tražila oporba u zemlji, predstavljaju gestu mira, kazao je Rodriguez, dodajući da je riječ o unilateralnom postupku koji nije dogovoren ni s kojom drugom stranom.

Lokalna skupina za ljudska prava Foro Penal procjenjuje da su u zemlji 863 politička zatvorenika, uključujući političare, aktiviste za ljudska prava, prosvjednike uhićene nakon osporenih izbora 2024. i novinare.