Čelnici G7 ponovno traže rusko povlačenje iz Ukrajine

Čelnici skupine G7 na summitu u Hirošimi ponovno su pozvali Rusiju da povuče sve svoje postrojbe iz Ukrajine. "Rusija je započela ovaj rat i može ga završiti", stoji u izjavi koju su danas prihvatili u gradu na koji je bačena prva nuklearna bomba 1945. Time se Rusiju upozorava da je i sama prijetnja nuklearnim oružjem neprihvatljiva.

Iako nije službeno potvrđeno u Hirošimi bi se tijekom vikenda trebao pojaviti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je zrakoplovom francuske vlade doputovao u Saudijsku Arabiju na summit Arapske lige.

Kišno su jutro čelnici najbogatijih svjetskih demokracija počeli u Memorijalnom parku mira u japanskoj Hirošimi, polažući vijence u čast poginulih u američkom nuklearnom bombardiranju prije 78 godina. Domaćin, japanski premijer Fumio Kishida, izabrao je baš Hirošimu za održavanje trodnevnog summita - kako bi usmjerio pozornost na kontrolu naoružanja.

Skupina sedam nacija SAD, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Italija, Njemačka, Kanada i Japan, uz još osam država poput Australije i Indije, ponovno je osudila Rusiju. Zajedničkom izjavom, obećavajući "nove korake" za zaustavljanje rata u Ukrajini, najavile su oštrije sankcije kako bi "povećale troškove Rusiji i onima koji podupiru njezine ratne napore". Zaprijetili su i da će "izgladnjeti Rusiju i njezinu potrebu za G7 tehnologijom, industrijskom opremom i uslugama koje podržavaju njezin ratni stroj" te ograničiti ruski prihod od prodaje energije i dijamanata.

- Rusija je započela ovaj rat i može završiti ovaj rat, stoji u izjavi koju su usvojili čelnici skupine G7. Naglašavamo da se pravedan mir ne može ostvariti bez potpunog i bezuvjetnog povlačenja ruskih trupa i vojne opreme i to mora biti uključeno u svaki poziv na mir, dodaje se.

Izjavom, usvojenom na mjestu na koje je bačena prva nuklearna bomba 1945., upozorava se Rusiju da je i sama prijetnja korištenja nuklearnog oružja neprihvatljiva.

Čelnici zemalja G7 također su obećali da će nastaviti podržavati Ukrajinu, uključujući i vojnu podršku. U izjavi se, međutim, ne govori o konkretnim detaljima potpore Ukrajini, kao što su opetovani zahtjevi te zemlje za naprednim zapadnim borbenim zrakoplovima.

No, čelnici skupine G7 rekli su da su osigurali potrebnu podršku za Ukrajinu u okviru proračuna za ovu godinu i početak 2024. jer su obnovili svoju obvezu pružanja financijske i vojne potpore toj zemlji u borbi protiv Rusije.

- Danas poduzimamo nove korake kako bismo osigurali neuspjeh ruske nezakonite agresije na suverenu državu Ukrajinu i kako bismo podržali ukrajinski narod u njihovoj potrazi za pravednim mirom utemeljenim na poštovanju međunarodnog prava, stoji u izjavi.

Čelnici skupine G7 - koju čine SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Kanada - kazali su i da "surađuju" s drugim zemljama kako bi se zaustavio protok roba i tehnologije iz zemalja G7 u Rusiju posredstvom trećih zemalja.

G7 zabrinut zbog jačanja kineskog nuklearnog arsenala

Brzo širenje kineskog nuklearnog arsenala razlog je zabrinutosti za svjetsku i regionalnu stabilnost, rekli su čelnici G7 nakon sastanka o nuklearnom razoružanju u japanskom gradu Hirošimi.

Kako navodi Međunarodni institut za mirovne studije u Stockholmu (SIPRI), Kina ima 350 komada bojnih glava i daleko je iza Rusije (4.477) i SAD-a (3.708). No Peking bi ih do 2035. mogao imati 1.500, predviđa se u izvješću američkog ministarstva obrane objavljenom u studenom.

Ubrzano širenje kineskog nuklearnog arsenala, bez transparentnosti i važnijeg dijaloga, razlog je zabrinutosti za svjetsku i za regionalnu stabilnost, navode čelnici G7 u priopćenju.

Kina je nakon prvog nuklearnog pokusa 1964. zadržala skroman arsenal i obvezala se da nikad neće prva upotrijebiti atomsko oružje, rekavši da će to učiniti samo ako sama bude na njegovoj meti. No predsjednik Xi Jinping je zadnjih 10 godina poticao sveobuhvatnu modernizaciju vojske, povećavši njezinu nuklearnu sposobnost.

Svijet bez nuklearnog oružja

Predsjednici država i vlada sedam industrijski najrazvijenijih zemalja osudili su neodgovornu nuklearnu retoriku Rusije, ocijenivši opasnim i neprihvatljivim njezin plan postavljanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Ujedno su upozorili Sjevernu Koreju da se kloni provokacija i pozvali Iran da prekine nuklearnu eskalaciju.

Ovo je prvi put da se na sastanku na vrhu G7 donosi izjava čelnika o nuklearnom razoružanju, koja je plod napora japanskog premijera Fumia Kishide, čiji su politički i obiteljski korijeni u Hirošimi.

Čelnici su ponovno pozvali na nuklearno razoružanje u svijetu u kojemu sigurnost nijedne zemlje neće biti oslabljena, smjerajući na teškoće u postizanju napretka na polju nuklearnog razoružanja u sadašnjim sigurnosnim prilikama u svijetu.

SAD, Velika Britanija i Francuska posjeduju tisuće nuklearnih bojnih glava, a druge članice G7, među kojima je Japan, zaštićene su američkim "nuklearnim kišobranom".

Čelnici G7 u završnom dokumentu bi trebali izraziti i predanost postizanju svijeta bez nuklearnog naoružanja, sigurnom za sve, kroz realističan, pragmatičan i odgovoran pristup. Reuters naglašava da ovaj nacrt nije konačan te bi se do kraja sastanka na vrhu u nedjelju mogao izmijeniti. Očekuje se da će konačan tekst završne izjave biti objavljen u nedjelju, nakon tri dana skupa u japanskoj Hirošimi.

G7: Javne investicije u plinski sektor mogu biti "privremeno prihvatljive"

Članice skupine G7 prihvaćaju privremeno javne investicije u plinski sektor dok države ubrzavaju napore za postizanje energetske neovisnosti od Rusije, stoji u nacrtu zajedničke izjave koja sadrži i odredbu o svijetu bez nuklearnog oružja te sankcije protiv ruskog rudarskog sektora.

Ako završna izjava u nedjelju, nakon kraja skupa čelnika G7 u Japanu, ostane identična nacrtu u posjedu Reutersa, to će u usporedbi s ministarskim sastankom prošli mjesec predstavljati snažniju podršku najvećih svjetskih ekonomija investicijama u plinski sektor.

Ministri za klimu G7 u travnju su, usprkos neslaganju između Japana i europskih država, usuglasile da plinske investicije mogu biti prihvatljive za pomoć potencijalnim tržišnim manjkovima nastalima zbog ruske invazije na Ukrajinu i njezinih posljedica na energetsko tržište.

U izvanrednim okolnostima ubrzavanja napuštanja naše ovisnosti o ruskoj energiji, javno financirane investicije u plinski sektor mogu biti prihvaćene kao privremen odgovor, ako su implementirane na način sukladan našim klimatskim ciljevima, stoji u nacrtu.

U njemu se ponavlja podrška sedam država cilju nultih emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. godine te se naglašava stvarna i hitna potreba ubrzanja zelene tranzicije kao sredstva postizanja energetske sigurnosti.

Prepoznajući primarnu potrebu za ubrzanjem prijelaza na čistu energiju, naglašavamo važnu ulogu koju mogu imati povećane isporuke LNG-a, stoji u nacrtu.

Njime se ponovno potvrđuju ambiciozni ciljevi razvoja offshore vjetroelektrana i solarnih generatora koji su dogovoreni prošli mjesec u Sapporu.

Summit G7 u Hirošimi počeo polaganjem vijenaca

Čelnici skupine G7 položili su vijence u japanskome gradu Hirošimi u petak, gotovo 78 godina nakon napada nuklearnom bombom, na početku summita na kojem se očekuje uvođenje novih sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Naslijeđe Hirošime kao prvog mjesta napadnutog nuklearnim oružjem ima dodatnu važnost kao upozorenje nakon ruske invazije na Ukrajinu i govora predsjednika Vladimira Putina o njegovoj spremnosti da upotrijebi nuklearno oružje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovat će u nedjelju u Japan kako bi se pridružio čelnicima naprednih svjetskih demokracija na njihovu summitu u Hirošimi, rekao je izvor iz Europske unije.

Već je bilo najavljeno da će čelnici G7 objaviti nove sankcije protiv Rusije.

Sankcije protiv ruske rudarske industrije

Britanija je već na početku sastanka u petak objavila nove sankcije protiv ruske rudarske industrije, prije svega odnose se na uvoz aluminija, dijamanata i bakra, kako bi smanjila kapacitete Moskve da financira rat u Ukrajini.

- Kako pokazuju danas objavljene sankcije, G7 će ostati ujedinjen prema prijetnji Rusije i čvrst u svojoj potpori Ukrajini, rekao je britanski premijer Rishi Sunak.

Rusija je 2021. izvezla dijamanata u vrijednosti od oko 4 do 5 milijardi dolara.

Čelnici država i vlada G7 trebali bi razgovarati i o nizu drugih sankcija protiv Rusije, uključivo i o američkim mjerama da stave 70 ruskih i stranih entiteta na crnu trgovinsku listu SAD-a.

Britanija će također sankcionirati još 86 osoba i tvrtki iz Putinova vojno-industrijskog kompleksa, uz one uključene u energetsku, metalnu i brodsku industriju, rečeno je.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da će Europa također uvesti sankcije na ruske dijamante.

- Uvjeren sam da je ograničavanje trgovine ruskim dijamantima ispravan pristup. Na tome surađujemo s partnerima. Za sve teme, ne samo u vezi s dijamantima, dobro je da ćemo se susresti i s drugim važnim zemljama kako bismo razgovarali i objasnili im zašto smo posve uvjereni da je potrebno na Rusiju ciljati sankcijama. To što Rusija radi iznimno je opasno, ne samo za sigurnost Europe nego i za cijeli svijet, poručio je Michel.

Dužnosnici još razmatraju detalje završne izjave o Rusiji kao i precizne formulacije vezane uz Kinu, navode izvori iz uključenih zemalja.

Rusija je izjavila da je spremna upotrijebiti svoj nuklearni arsenal za obranu svog "teritorijalnog integriteta" ako bude potrebno.

Japanski premijer Fumio Kishida istaknuo je da je izabrao grad Hirošimu za summit G7 kako bi usmjerio pozornost na kontrolu naoružanja.