15:52 / 08.04.2022.

Autor: Branka Slavica/T.D./Rat u Ukrajini/HRT

Šimonović o odluci Vijeća UN-a za ljudska prava: Rusija je prešla crvenu liniju

Ivan Šimonović

Ivan Šimonović

Foto: HTV / HRT

Rusija je doživjela još jedan diplomatski poraz pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda. Odlukom glasova 93 države, Rusija je suspendirana iz Vijeća za ljudska prava UN-a. O tome što suspenzija iz Vijeća znači za Moskvu, dopisnica HRT-a iz SAD-a Branka Slavica, razgovarala je s hrvatskim veleposlanikom pri UN-u, Ivanom Šimonovićem.

Ivan Šimonović je istaknuo kako je to za Rusiju jako bolni vanjskopolitički udarac.

- Rusiji je poručeno da ne spada u UN tijelo koje se bavi ljudskim pravima. To se dogodilo po drugi put. Prvi put je to bilo u slučaju Libije. Bilo je nekih razlika jer je za Libiju to bila preporuka Vijeća za ljudska prava i usvojena je u Općoj skupštini odgovarajuća odluka, konsenzualno. Ovaj je put bilo preglasavanja. Očito se ocijenilo, premda je i prije bilo u Vijeću za ljudska prava kršitelja ljudskih prava, da je Rusija prešla crvenu liniju. Odlučujuće je bilo vidjeti ove snimke iz Buče, Borodianke, Irpinja i Mariupolja, to je bilo dovoljno da se uloži ta rezolucija i nakon toga izglasa s potrebnom većinom, rekao je.

O potpori rezolucije

- Neke države nemaju baš sjajnu situaciju i reputaciju u pogledu odnosa prema ljudskim pravima. Boje se za sebe da sutra i one ne bi bile eventualno suspendirane iz Vijeća za ljudska prava. To se odrazilo i na manjem broju glasova. Problem učinkovitije reakcije UN-a, da je Vijeće sigurnosti jedino tijelo UN-a koje može donositi pravno obvezujuće odluke koje uključuju i primjenu sile protiv države članice. S obzirom na to da Rusija sjedi u Vijeću sigurnosti kao stalna članica s pravom veta, ona nikad neće dozvoliti donošenje takve odluke. To je strukturni problem UN-a, da ne možete donositi teške, ali učinkovite odluke protiv stalnih članica Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta. U ovoj situaciji djeluje kao što je nekad bila Liga naroda koja se raspala zato što nije mogla učinkovito reagirati na neke vanjskopolitičke izazove, rekao je Šimonović.

Naglasio je da se traže putevi kako reagirati kada je Vijeće sigurnosti blokirano u svojem djelovanju.

- Ova rezolucija je usvojena u sklopu posebnog zasjedanja Opće skupine. Sve ove tri rezolucije usvojene su u posebnom zasjedanju koje se i dalje nastavlja. Ono se aktivira svaki put nekom novom akcijom. Rekao bih da će još biti rezolucija skupština UN-a. Problem je što nisu pravno obvezujuće i ne mogu biti podržane prijetnjom prinude. Jedino tijelo UN-a koje može donositi pravno obvezujuće odluke je Međunarodni sud pravde. On je reagirao na tužbu Ukrajine. Donesena je privremena mjera kojom se traži od Rusije da hitno suspendira sve vojne aktivnosti. Rusija to nije napravila, naglasio je.

Istaknuo je da su se slabosti UN-a pokazale do karikaturalnih razmjera pogotovo kada se radi o očuvanju mira i sigurnosti.

- Mislim da će ovaj razvoj događaja dovesti do sve snažnijih pritisaka da se suzi mogućnost veta stalnih članica Vijeća sigurnosti. Da bi se mijenjala povelja UN-a, treba suglasnost 2/3 država članica, uključujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Očekujemo skoru inicijativu u UN-u da se u svakom slučaju kada jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti da veto i onemogući usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti, o istom tome raspravlja pred općom skupštinom UN-a. To je zanimljiva inicijativa o kojoj se raspravlja i unutar EU-a, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!