Sporazum o Grenlandu: Tko će kontrolirati sigurnost arktičkog otoka?

Danska, Grenland i Sjedinjene Države u utorak bi trebali potpisati sporazum o sigurnosti Grenlanda za koji Kopenhagen tvrdi da će sigurnost na Arktiku staviti pod nadzor NATO-a umjesto da ona bude prepuštena isključivo Danskoj i SAD-u.

Sporazum čije se potpisivanje očekuje u utorak na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku još nije javno dostupan. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da se njime SAD-u daje trajna kontrola. Kopenhagen i Nuuk nisu komentirali tu tvrdnju, no poručili su da će sporazum donijeti korist arktičkom otoku te poštivati njegov suverenitet.

Dogovor stiže nakon višemjesečnog Trumpova pritiska. Republikanac je tvrdio da bi SAD trebao kontrolirati Grenland, na društvenim mrežama dijelio je karte „proširenih” Sjedinjenih Država s Grenlandom (i Kanadom), a u jednom trenutku nije odbacivao upotrebu vojne ili ekonomske sile za preuzimanje tog danskog autonomnog teritorija.

Njegove prijetnje pokrenule su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem ublažavanja pritiska.

Sigurnost Arktika 

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u nedjelju je za danski TV2 rekao da će sporazum biti u obliku prema kojem odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti samo danska ili američka. O toj regiji u velikoj će se mjeri brinuti NATO, naglasio je.

Ostaje nejasno mijenja li se sporazumom postojeći obrambeni ugovor iz 1951., pravni temelj američke prisutnosti na Grenlandu.

- Čini se da sada koristimo ovu krizu da bismo preko Grenlanda pokušali ojačati koheziju NATO-a, smatra Ulrik Pram Gad, istraživač s Danskog instituta za međunarodne studije (DIIS).

Interes SAD-a na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata

Strateški interes Washingtona na Grenlandu seže do Drugog svjetskog rata. SAD je 1941. potpisao sporazum s danskim izaslanikom Henrikom Kauffmannom, koji je djelovao bez ovlaštenja svoje zemlje, tada pod njemačkom okupacijom.

Washington je tražio sporazum kako bi zadržao Grenland izvan njemačkih ruku i osigurao sjevernoatlantsku opskrbnu rutu između Sjeverne Amerike i Europe, piše Reuters.

Na temelju tog sporazuma SAD je ondje izgradio zračne luke, pomorska postrojenja i meteorološke postaje, dosegnuvši oko 5,5 tisuća pripadnika vojnog osoblja do 1943. godine, navodi DIIS.

Godine 1946. predsjednik Harry Truman pokušao je kupiti otok za 100 milijuna dolara u zlatu, no Kopenhagen je odbio prodaju. Umjesto toga, 1951. potpisan je novi sporazum koji je američkoj vojsci dao mnoga prava na Grenlandu, no u kontekstu NATO-a.

- Ne vjerujem da će Danska i Grenland potpisati ako ne bude uključena i jednaka klauzula o NATO-u, rekao je Gad.

Od 17 vojnih lokacija do jedne svemirske baze

Tijekom Hladnog rata SAD je na Grenlandu održavao 17 vojnih lokacija s više od 10 tisuća pripadnika oružanih snaga. Danas je preostala samo svemirska baza Pituffik s oko 150 ljudi.

Glasnogovornik NATO-a u subotu je rekao da savez pozdravlja novi sporazum koji će pomoći u unaprjeđenju sigurnosti, stabilnosti i suradnje u ovoj vitalnoj regiji.

Løkke Rasmussen, koji je u noći na ponedjeljak otputovao u New York, odbio je razgovarati o sadržaju sporazuma.

- No od početka smo govorili da smo otvoreni za uvažavanje legitimnih sigurnosnih interesa Sjedinjenih Država, rekao je danski šef diplomacije.

Trump tvrdi da SAD dobiva trajnu kontrolu

Trump je u objavi na svojoj mreži Truth Social u petak napisao da je sporazum SAD-u dao trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu te da nijedan američki protivnik neće moći ondje imati bazu ili biti vojno prisutan bez pismenog odobrenja Washingtona.

Danska nije odgovorila na Trumpovu tvrdnju, no Kopenhagen je ranije priznao da je desetljećima nedovoljno ulagao u obranu Grenlanda. Danska se obvezala proširiti svoju vojnu prisutnost na otoku, uključujući i više trupa NATO-a.