Summit na Cipru: Sjever zagovara štednju, jug traži veći proračun

Na Cipru je završen dvodnevni neformalni summit čelnika država članica Europske unije. Jučerašnja deblokada paketa zajmova za Ukrajinu bila je, nakon promjene vlasti u Mađarskoj, lakši dio sastanka.

Današnje teme bile su mnogo složenije: rasprava o jačanju europske obrane, američke kritike Uniji, posljedice rata na Bliskom istoku te teški razgovori o novom sedmogodišnjem europskom proračunu vrijednom gotovo dva bilijuna eura.

Na Europskom vijeću više nema Viktora Orbana koji je opstruirao neke važne odluke koje su išle u korist Ukrajine, ali to ne znači da će Ukrajina po kratkom postupku brzo početi pregovarati o ulasku u Europsku uniju, čemu se nada predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Prema porukama lidera, Ukrajina će morati proći redovni postupak pregovora. Ukrajina će dobiti neku vrstu utješne nagrade za svoj trud i zalaganje, i Zelenski će to morati prihvatiti.

Razgovori o proračunu ulaze u finalnu fazu. Dio sredstava za veći proračun Europska unija će namaknuti iz tzv. vlastitih izvora financiranja. Dakle EU neće toliko nabavljati sredstva od država članica, već će sama smisliti nove kreativne načine, recimo kroz nove namete kojima će dodatno oporezivati prihode velikih tehnoloških i ostalih kompanija, ali i, primjerice, oporezivat će duhanske proizvode.

Razgovori o financijskom okviru nastavit će se u lipnju na sljedećem redovnom Europskom vijeću, a ciparsko predsjedništvo prije toga će predstaviti poseban dokument za pregovore o proračunu.

Sjever zagovara štednju, europski jug traži veći proračun

Koliko su članice Unije podijeljene, danas se najviše vidjelo tijekom razgovora o višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. Rok za postizanje konačnog dogovora kraj je ove godine. Europski jug traži veći proračun te više sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj. Bogatiji sjever zagovara štednju.

- Rekao sam europskim kolegama da moramo dogovoriti nove prioritete u vezi s europskim proračunom. To je vrlo jednostavno, moramo pronaći način kako uštedjeti u nekim drugim sektorima. Znam da ima ideja da se proračun poveća, no mislimo da u ovom trenutku o tome treba dobro promisliti. No sve je pitanje dogovora, a na tome Unija počiva, rekao je Friedrich Merz, njemački kancelar.

- Uistinu sam sretan.. Jučer sam osjetio veliko olakšanje među čelnicima, jer prvi put nakon više godina u prostroji nije bilo nijednog Rusa, ako znate na što mislim? Ali šalu na stranu, ne, ovo je bila šala.. doista sam sretan jer je raspoloženje potpuno drugačije. Ne samo zbog Ukrajine i Rusije, mislim na posljedice mađarski izbora, to je također vrlo jasan znak da demokrati nisu gubitnici, rekao je Donald Tusk, poljski premijer.

- Njemačko je stajalište da povećanje duga ne dolazi u obzir, niti se govori o europskim obveznicama na tržištu kapitala. Europa se mora snaći s novcem kojim raspolažemo, dodao je Merz.

Plenković: Hrvatska u VFO-u želi sredstva za koheziju, poljoprivredu i proširenje

Hrvatski prioriteti za novi proračun Europske unije su zadržavanje kohezijske i poljoprivredne politike te sredstva za proširenje i Mediteran, rekao je u petak premijer Andrej Plenković, dodajući da Hrvatska podržava prijedlog Komisije od dva bilijuna eura.

U izjavi za novinare podsjetio je da je Hrvatska u prvih trinaest godina članstva 20 milijardi eura u plusu, pa demantirao lažni narativ da će u novom proračunu biti manje sredstava za državu.

Europska komisija predložila je proračun vrijedan dva bilijuna eura, a Plenković je naglasio da je riječ o najvećem iznosu u povijesti europskih VFO-a te da ga Hrvatska podržava.

Hrvatska se zalaže da se u novom sedmogodišnjem proračunu zadrže kohezijska i poljoprivredna politika, da stup o konkurentnosti bude otvoren za sve, a ne naklonjen članicama s većim gospodarstvima, te da se odrede sredstva za proširenje Unije, ali i Sredozemlje, rekao je.

Borit ćemo se da proračun ostane snažna razvojna poluga za Hrvatsku, naglasio je.

Premijer je rekao da je ostalo još dovoljno vremena za pregovore o proračunu.

Članice EU-a dijele se na one štedljivije te one koje smatraju da bi proračun morao biti 'ambiciozniji'. Plenković je podsjetio da 90 posto proračuna financira desetak članica s najvećim gospodarstvima, pa su stoga i suočene s unutarnjim političkom pritiskom pri donošenju VFO-a.

Ako želimo imati snažnu, autonomnu i vidljivu Europsku uniju koja ima težinu u međunarodnoj zajednici, onda taj proračun mora ambiciozno odgovoriti na izazove koji su pred nama, smatra predsjednik vlade.

Premijer je pozdravio što je Mađarska ukinula veto na 90 milijardi eura europskog zajma Ukrajini, no naglasio da još nije došlo do deblokade pregovora s Kijevom o prvom klasteru.

Premijer je ocijenio da nije realno da Ukrajina uđe u EU u bližem razdoblju, no da je ključno da joj se uputi politički signal putem nekog novog okvira koji bi bio parcijalan, ali politički važan.

Unutar Unije raste zabrinutost zbog učestalih kritika SAD-a, osobito nakon što su ga neke članice NATO-a odbile poduprijeti u ratu s Iranom te zbog teritorijalnih pretenzija oko Grenlanda. Na udaru najžešćih kritika američkog predsjednika našla se Španjolska.

- Ne radimo na temelju e-pošte. Radimo sa službenim dokumentima i službenim stajalištima koje je, u ovom slučaju, zauzela vlada Sjedinjenih Država. Španjolsko je stajalište jasno - puna suradnja sa saveznicima, ali u sklopu međunarodnog prava, rekao je Pedro Sanchez, španjolski premijer.

Geopolitička situacija pokazuje da za Uniju postoji samo jedan put – put strateške autonomije i najveće moguće neovisnosti, upozorio je ciparski predsjednik. Zatražio je da se plan o uzajamnoj europskoj vojnoj pomoći operativno i vojno razradi. Cipar nije članica NATO-a, usto osjetio je izravno posljedice rata u Iranu.

- Složili smo se da će Europska komisija pripremiti nacrt o tome kako ćemo reagirati u slučaju da neka država članica aktivira članak 42.7. Postoji niz pitanja na koja moramo imati odgovor, rekao je Nikos Christodoulides, ciparski predsjednik.

Ukrajini je odobren kredit za obranu i funkcioniranje države u iduće dvije godine. O pitanju njezina članstva u Uniji, zemlje članice itekako se razilaze.

- Vjerujem da bismo trebali nastaviti s pristupanjem na temelju zasluga. Nema brzog puta... Punopravno članstvo Ukrajine u EU-u u kratkom roku osobno smatram nerealnim, rekao je Bart De Wever, belgijski premijer.

Šefovima država i vlada zemalja Unije priključili su se i čelnici Egipta, Jordana, Libanona, Sirije i Vijeća za suradnju u Zaljevu. Razgovaralo se o sukobu na Bliskom istoku te rizicima u vezi s opskrbom energije, posebno zbog blokade Hormuškog tjesnaca.

Plenković: Zahtjevni pregovori o novom proračunu

U izjavi novinarima premijer Andrej Plenković istaknuo je ranije danas da je postignut važan dogovor o zajmu od 9 milijardi eura za Ukrajinu, nakon što su Mađarska i Slovačka deblokirale sredstva. Od toga će 6 milijardi biti namijenjeno obrambenim kapacitetima, a 3 milijarde za funkcioniranje države. Dodao je i da Ukrajina ima jasnu europsku perspektivu, ali da ulazak u Europsku uniju već 2027. nije realan.

Na sastanku se razgovaralo i o situaciji na Bliskom istoku, pri čemu je naglašena važnost ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca kako bi se stabilizirala opskrba energentima i smanjio rast cijena.

Plenković je podsjetio da je Europska komisija predstavila paket energetskih mjera, koji uključuje kratkoročne poteze za ublažavanje rasta cijena, ali i dugoročne ciljeve poput energetske tranzicije. Istaknuo je da je Hrvatska među prvima uvela mjere ograničavanja cijena energenata i potpore građanima.

Jedna od ključnih tema je i višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., vrijedan oko 2 bilijuna eura. Rasprave se vode o financiranju tog proračuna i raspodjeli sredstava, osobito za konkurentnost, sigurnost i energetiku.

Plenković je naglasio da je Hrvatska u 13 godina članstva u plusu oko 20 milijardi eura iz europskog proračuna te da je znatno povećala razinu razvijenosti. Poručio je da će Hrvatska nastojati očuvati kohezijsku politiku i sredstva za poljoprivredu, ali i osigurati ulaganja u razvoj, sigurnost i obranu.

Dodao je da će pregovori o novom proračunu biti zahtjevni te da je neizvjesno hoće li dogovor biti postignut do kraja godine, s obzirom na različita stajališta država članica, posebno vezano uz način financiranja.