Studija: Mikrobiom trudnice povezan s rizikom za autizam

Mikrobiomi su zbirka mikrorganizama, poput bakterija koje prirodno žive u nama. Nova istraživanja upućuju da određeni mikrobiomi određuju tizik od autizma. Majčin mikrobiom tijekom trudnoće ključni je čimbenik rizika razvoja poremećaja iz autističnog spektra, pokazalo je istraživanje znanstvenika s University of Virginia School of Medicine (UVA).

[EMBED:]

Mikrobiomom se može manipulirati ako promijenimo ono što jedemo, na primjer konzumiranjem dobrih bakterija, poznatijih kao probiotici. To je jedan od jednostavnijih načina sprečavanja autizma. Da je to uistinu moguće potvrđuje činjenica da su znanstvenici uspjeli spriječiti razvoj autizma u primjercima laboratorijskih miševa. Rizik je smanjen pomoću blokiranja određene upalne molekule interleukin-17a, koju stvara obrambeni sustav organizma.

Stručnjaci smatraju da bi se autizam stoga također mogao sprječavati tako da se inhibira stvaranje te molekule. No autori ističu da je istraživanje ovih procesa još uvijek u ranoj fazi, što znači da tek treba vidjeti hoće li druga metoda imati nekih neželjenih nuspojava. Stručnjaci također planiraju istražiti sudjeluju li u ovom procesu i neke druge molekule.

"Utvrdili smo da je mikrobiom ključni čimbenik u određivanju sklonosti autističnim poremećajima, što ukazuje na to da bismo mogli ciljati majčin mikrobiom ili upalnu molekulu IL-17a. Molekula bi se također mogla koristiti kao biomarker za rano dijagnosticiranje"rekao je dr. sc. John Lukens s Odjela za neuroznanosti. Rad je otkrio složen odnos između zdravlja majčinom mikrobioma i zdravog razvoja djeteta. "Mikrobiom može oblikovati mozak u razvoju na više načina" rekao je.

Nezdravi mikrobiom može stvoriti probleme, a prema ovom istraživanju, zbog toga nerođeno dijete može biti podložno neuroznanstvenim poremećajima. No dobra vje vijest da se na mikrobiom može lako utjecati. Ma primjer: pravilnom prehranom, probioticima i presađivanjem uzoraka zdravih fekalija.

Drugi pristup je blokiranje IL-17a. On je mnogo rizičniji jer ta upalna molekula ima važnu ulogu u obrani organizma od upalnih procesa. Stoga bi manipulacija s njom mogla imati opasne neželjene posljedice. Ista molekula već je ranije povezana s problemima u razvoju mozga tijekom trudnoće. No Lukens ističe da će u sljedećem koraku njihove nalaze trebati testirati na ljudima, odnosno na trudnicama. Miševi često predstavljaju dobre modele za ljude, no ne uvijek i za sve.

Lukens ističe da ovo istraživanje, iako pokazuje povezanost neurorazvojnih poremećaja i obrambenog sustava, ni na koji način ne ukazuje na spregu između cijepljenja i autizma. "Postoji definitivna veza između imunološkog odgovora i razvoja mozga. Međutim, to nema veze s cijepljenjem. To se zbiva mnogo ranije", rekao je Lukens.

A upravo je to tema oko koje se već dulje vrijeme "lome koplja". Znanstvenici širom svijeta su proveli na stotine studija koje su pokazale da ne postoji veza između autizma i cijepljenja, no neki tvrde da je to područje i dalje neistraženo. Razna su mišljenja, no činjenica je da iz godine u godinu procijepljenost u Hrvatskoj - pada. A zbog niske procijepljenosti nedavno smo svjedočili i povećanom broju zaraženih s ospicama na krajnjem jugu Hrvatske.