Suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima

U Sarajevu je započelo suđenje ratnom načelniku Bugojna Dževadu Mlaći i nekadašnjem zapovjedniku postrojbi Armije BiH na tom području Selmi Cikotiću koje se optužuje da su 1993. u Bugojnu počinili zločine nad ratnim zarobljenicima.

- Brojne hrvatske obitelji u Bugojnu već više od 30 godina čekaju da se pronađu tijela njihovih najmilijih. Podsjetimo, poslije rata iskopana su četiri posmrtna ostatka pripadnika HVO-a, a za četiri se još traga, rekao je prilikom javljanja iz Sarajeva novinar HRT-a Ilko Barbarić.

Kada se radi o Dževadu Mlaći, sud ga tereti za sastavljanje popisa za likvidacije.

- Dževad Mlaćo, kao ratni predsjednik civilne vlasti u Bugojnu je sam sastavljao popise o likvidacijama zarobljenika, civila i pripadnika HVO, kazao je.

- U Bugojnu je bilo brojnih logora, među njima onaj najveći - je bio na gradskom stadionu gdje su bila zatočena 294 Hrvata, nastavio je.

- Ukupno 15 tisuća Hrvata je bilo protjerano iz Bugojna, istaknuo je.

Drugooptuženi Cikotić optužen je za korištenje hrvatskih zarobljenika kao živih štitova.

- Što se tiče vojnog zapovjednika ABIH Selme Cikotića, on je optužen da je zapovijedao da pripadnici HVO-a izvode na prve linije borbe kao živi štit, kazao je Barbarić.

- Na taj način si bili izloženi vatri. Mnogi su stradali, poginuli ili bili ranjeni, nastavio je.

Kako kaže, tužiteljstvo će izvesti 64 svjedoka te će se razmatrati čak 780 materijalnih dokaza.

- Ni optuženici, ali ni njihovi odvjetnici nisu bili spremni danas govoriti za naše kamere, ali su zato danas u Bugojnu govorili bivši hrvatski ratni zatočenici, dodao je.

'Osjećam se tužno, bolno, i dan danas imamo traume od posljedica logora'

Logoraši su pozdravili postupak protiv Cikotića i Mlaće, ali i podsjetili kako i danas osjećaju bolne posljedice zatočeništva.

- Mi pozitivno ocenjujemo ovakav postupak, iako smo na određen način razočarani jer dokazni materijal za Dževada Mlaću i Selmu Cikotića postoje od 2007. godine. Znate da je tu bilo i potpore od veleposlanika Amerike Marphija da su svi nastojali da zaštite Selmu Cikotića a i Dževad Mlaćo je imao zaštitu od visokih dužnosnika SDA, rekao je Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH i bugojanski logoraš.

- U utorak će biti 19.3. 30 godina kako je 294 razmenjeno logoraša sa stadiona u Bugojnu. Osjećam se tužno, bolno, i dan danas imamo traume od posljedica logora, dodao je bugojanski logoraš Mario Mostarac.

Posmrtni ostaci 15 nestalih još nisu pronađeni

Dževada Mlaću i Selmu Cikotića Sud BiH tereti za naručivanje i sudjelovanje u ubojstvima Hrvata. Na ročištu 21. veljače izjasnili su se kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.

Posmrtni ostaci 15 nestalih još nisu pronađeni, a njihove obitelji to suđenje smatraju posljednjom prilikom za rasvjetljavanje istine nakon više od 30 godina.

Početak je ovo sudskog procesa na kojemu će Tužiteljstvo BiH dokazivati njihovu krivnju iskazima 62 svjedoka i predstavljanjem 780 materijalnih dokaza.

Prema navodima iz optužnice njih su dvojica optuženi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.

Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni.

Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.

Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih su pronađeni i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata.

Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednikom operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili "živi štit".

Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.

Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.

Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.

Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane.

Zbog zloporabe položaja i ovlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.