Sudionik revolucije 1979. za HRT o prosvjedima u Iranu

Prosvjedi u Iranu, koji su se u svega nekoliko dana iz mirnih demonstracija pretvorili u ozbiljne sukobe i nasilje, otvorili su niz pitanja – o tome tko ih vodi, koliko su spontani, jesu li potaknuti izvana i kakav bi mogao biti njihov rasplet. 

U "Studiju 4" HRT-a o aktualnoj situaciji govorio je dr. Mehran Shafie, specijalist ortopedije koji živi i radi u Zagrebu, a u Hrvatsku se vratio posljednjim letom prije zatvaranja teheranske zračne luke 7. siječnja.

Dr. Mehran Shafie ispričao je kako dolazak u Hrvatsku još za vrijeme iransko-iračkog rata nije bio planiran, već splet okolnosti.

- Hrvatska i Zagreb dogodili su se sasvim slučajno. Prva namjera nije bila doći ovdje, ali tu sam ostao. Druga opcija je bila Indija. Dan prije nego što su mi trebali odobriti vizu, stigla je odluka da je ne mogu dobiti zbog ratnog stanja u Iranu. Kada mi je otac rekao da ću doći u Zagreb, nisam znao gdje je to. Onda su mi rekli u Jugoslaviji, ali nisam znao ni gdje je ta država. No jako sam sretan što sam došao ovdje – tu sam se i oženio, rekao je.

Posljednji let iz Teherana prije zatvaranja

U Iran se, kaže, vratio tijekom blagdana, no povratak u Hrvatsku dogodio se u trenutku koji će se pokazati presudnim.

- U Iranu sam boravio tijekom blagdana. Došli smo u Zagreb 7. siječnja, a na taj dan zatvorila se zračna luka u Teheranu. Od 8. siječnja internet je ugašen. To je bio zadnji let za Istanbul. Osim toga, još dva zrakoplova su letjela u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, kazao je.

Kako naglašava, tada nitko nije slutio da će prosvjedi uskoro poprimiti razmjere koje je teško kontrolirati.

- Bila je drugačija atmosfera, nešto se osjećalo u zraku, ali nitko od nas nije znao da je to zadnji let za Istanbul, dodao je.

Prosvjedi počeli mirno, pa eskalirali "neobjašnjivom brzinom"

Govoreći o uzrocima prosvjeda, dr. Shafie podsjetio je da su u početku bili mirni i lokalno ograničeni, povezani prije svega s ekonomskim problemima.

- Počeli su 27. prosinca. Trajali su nekoliko dana i bili su normalni. Sve se promijenilo velikom brzinom. Još 6. siječnja sam hodao bazarom i po gradu. Došlo je do erupcije nasilja 8. i 9. siječnja. Zašto je to tako? To je enigma. To nije normalno. Nedostaje nam informacija kako bismo znali što se uistinu dogodilo, ustvrdio je.

Jedna od tema koja se pojavila u iranskom javnom prostoru jesu tvrdnje da su u nasilne epizode prosvjeda uključeni i strani akteri, uključujući pripadnike ekstremističkih skupina, no dr. Shafie ističe kako je teško provjeriti što je uistinu točno.

- Ne mogu potvrditi da je to točno, ali ministar vanjskih poslova tvrdio je kako ima dokumente koji to dokazuju. Veleposlanik Hrvatske je također bio na tom sastanku. Ministarstvo ima dokumente koji govore o prisutnosti stranih agenata, dodao je.

Usto upozorava da se u Iranu istodobno preklapaju dvije paralelne krize: socioekonomska i sigurnosna.

- Ono što je bitno jest da narod ima ekonomske probleme, a ova havarija koja se dogodila je nešto drugo. To su dva vala koji su se pomiješali jedni s drugima, rekao je.

Upitan vodi li situacija smirivanju ili nastavku pobune, dr. Shafie odgovara da razvoj događaja ovisi i o unutarnjim dinamika i o vanjskim pritiscima.

- Ovo je stvar koja je djelomično unutarnje pitanje države, ali se djelomično vodi i izvana. Druge sile se miješaju, ali sve ovisi o tome kako će se prosvjedi razviti. Ovo će trajati još malo i neće biti razloga za velika razaranja, nastavio je.

Istodobno procjenjuje kako će vlasti u Teheranu biti prisiljene reagirati barem u ekonomskom smislu.

- Međutim, prosvjedi će dati vlastima razlog da promijene ponašanje u području ekonomije. Ako se dogodi neki napad izvana, onda ćemo imati drugačije scenarije, dodao je.

"Mi nismo nosili oružje, nosili smo cvijeće"

Pitanje represije i mogućih smrtnih kazni, uz međunarodne prijetnje i retoriku Zapada, Shafie ne doživljava kao upitno.

- Vlast će se sigurno obračunati s organizatorima, tu nema dileme, kazao je.

Govoreći o tome imaju li prosvjednici snage za rušenje vrhovnog vođe Alija Hamneija i može li doći do scenarija sličnog revoluciji iz 1979., dr. Shafie se prisjetio vlastitog iskustva.

- Ja sam tada imao 16 godina i sudjelovao u tim prosvjedima. Nismo nosili oružje, mi smo nosili cvijeće. Bilo je sukoba s vojskom, ali vrlo ograničenih. Broj mrtvih nije bio toliko velik, rekao je.

Dodaje da današnji Iran opterećuje velika društvena i ekonomska nejednakost.

- U Iranu je nejednakost velika, podjela dobara nije onakva kakva bi trebala biti u jednoj zemlji koja sebe predstavlja islamskom. Nadam se da je vlast nešto naučila, dodao je.

"Intervencija Zapada oslabila bi prosvjede"

Posebno je upozorio na mogući učinak vanjske intervencije, za koju smatra da bi paradoksalno mogla pomoći vlastima da učvrste kontrolu.

- Intervencija bi svakako oslabila prosvjede. Ako se dogodi napad, vlast će se znatno drugačije ponašati. Određeni krugovi to čak zazivaju i jedva čekaju da bez ikakvih crvenih linija odgovore na to, pojasnio je.

Iran, kaže, nije samo regionalno pitanje.

- Uzmimo u obzir da stvar nije samo na razini Irana. To je svjetski važna stvar. Iran je "heartland", Iran je bitan ne samo za regiju nego i cijeli svijet. Postoje snage koje zazivaju sukob, ustvrdio je.

A u slučaju napada, upozorava, odgovor Teherana bio bi snažan.

- Ako dođe do intervencije, neće biti kao prošli put. Iran će vrlo snažno, presnažno odgovoriti, upozorio je.

Zaključno je istaknuo da trenutno ne postoje naznake da bi se vojni i sigurnosni aparat mogao odvojiti od režima.

- Ne znamo još uvijek što se događa, ali sigurno je da su vojska i sigurnosne snage u rukama vlasti. Oni su jedno, dodao je.