Sutra se u crnogorskim gradovima Kotoru i Podgorici održavaju lokalni izbori. Protekle četiri godine Hrvatska građanska inicijativa nije imala svojega predstavnika u Općinskom vijeću Kotora, što je dodatno otežalo položaj tamošnjih Hrvata. Sve se događa i u svjetlu političkih previranja u Crnoj Gori - odlučuje se hoće li zemlja nastaviti put prema euroatlantskim integracijama ili će se prisnije vezati uz Srbiju i Rusiju.
Nakon 4 godine Hrvati u Kotoru planiraju se vratiti u općinsko vijeće. Nadaju se jednom, a u slučaju odličnog rezultata mogli bi računati i na 2 zastupnika u gradu u kojem živi oko 1500 Hrvata.
- Fokus nam je da riješimo mnogo pitanja koja su sada aktualna: to je i infrastruktura, i saobraćaj, i recimo nedostatak prostora za naše hrvatske udruge, posebice bi istaknula za udrugu Matice Hrvatske koja ima ogranak u Kotoru, rekla je Dijana Milošević, nositeljica liste HGI-ja za Kotor.
Izbori u Kotoru jako važni za hrvatski narod
Upravo u Kotoru, uz Tivat, živi najviše Hrvata. Ipak sve je više otvorenih pitanja, od ploče u logoru Morinj, kamo su 1991. odvođeni Hrvati s dubrovačkog područja, do imenovanja bazena u Kotoru imenom jednog od čuvara u samom Morinju.
- Veliki broj naših ljudi se polako udaljava od tog nacionalnog identiteta, prihvaćaju jedan svoj subetnonim, bokeljstvo, što je prvi stupanj prema prelasku u jedan drugi etnički korpus, i onda nam je to, naravno, ako izgubite baštinike, sigurno ćete izgubiti i baštinu, kazao je
Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća.
- Naravno da su i događanja vezana za Morinj utjecala u mnogome, i utjecat će u mnogome, na odnose Hrvatske i Crne Gore u narednom periodu, kao i imenovanje bazena u Kotoru imenom Zorana Gopčevića, što je također kamen spoticanja, uz to, naravno, i brod Jadran, rekla je
Ana Vuksanović, odbornica HGI-ja u skupštini općine Tivat.
Brod Jadran - primjer neriješenih odnosa
U kotorskoj luci privezan je brod Jadran, pravi primjer neriješenih odnosa službenog Zagreba i Podgorice. Proteklih nekoliko godina u Crnoj Gori mijenja se politička slika. Ponavlja se retorika iz 90-tih, a čitava zemlja je na velikoj prekretnici.
- To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda, ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, one koji kažu danas da bi se izčlanili iz NATO-a, one koji veličaju ratne zločine iz 90-tih, onda je potpuno očekivano da dođe do zaoštravanja ne samo s Republikom Hrvatskom već zaoštravanja odnosa s onom prozapadnom, onom samo svojom Crnom Gorom, kazao je
Adrijan Vuksanović, zastupnik u crnogorskom parlamentu, HGI.
Nakon donošenja Deklaracije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu odnosi dviju država su pogoršani. Pokazalo se kako se ne smije gubiti vrijeme, i kako su upravo ovi lokalni izbori važni za političko opredijeljenje Crne Gore.