Juričić: Trump je transakcijski lider koji se želi upisati u povijest

Treći je dan Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Govor američkog predsjednika očekuje se s nestrpljenjem jer on ne odustaje od ideje da Sjedinjene Države trebaju upravljati Grenlandom. 

U emisiji "U mreži Prvog" gosti su analizirali poruke sa Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu. Kako će se razriješiti pitanje Grenlanda? Što se očekuje od današnjeg obraćanja američkog predsjednika Donalda Trumpa? 

Profesorica međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Đana Luša očekuje da će Trump u Davosu nastaviti sa svojom uobičajenom retorikom, da će se fokusirati na gospodarske aspekte prve godine svojega mandata i sve pozitivno što je postigao u sklopu američke ekonomije - smanjenje nezaposlenosti, vraćanje industrije u SAD, uvođenje carina...

- Mislim da će promovirati vanjske politike koje je dosad promovirao, Grenland vidi kao strateško pitanje od američkog nacionalnog interesa, osvrće se na pragmatičnu realpolitiku selektivnog intervencionizma u kojoj velike sile kreiraju novi globalni poredak i imaju pravo na svoje sfere utjecaja. Poslat će poruku koju već dulje vrijeme šalje, kad je neki teritorij u američkom interesu, da Amerika ima pravo na njega, rekla je Luša i dodala da je više zanima reakcija europskih saveznika.

Naglasila je kako se Trump odlučio za politiku jasnog komuniciranja američkih interesa i traži partnere za koje misli da mogu parirati SAD-u.

- Trenutačno je EU za njega negdje sa strane, a ključni partneri s kojima će on razgovarati su velike države koje će krojiti taj poredak, rekla je Luša.

 Kina se u utorak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj odredila kao zagovornik multilateralizma i slobodne trgovine, usprotivivši se povratku "zakonu džungle" u međunarodnim odnosima.

- Vrlo dugo imali smo Kinu kao nepredvidivu i netransparentnu zemlju, koja je nastojala prekrojiti međunarodno pravo, a sada imamo Kinu koja je zaštitnica međunarodnog prava koje Amerika gazi. Ako itko dobro razumije Trumpa, onda je to Kina. To kako se Trump odnosi prema Grenlandu nije tako daleko kako se Kina odnosi prema Južnom kineskom moru - to je naše i mi ćemo to dobiti, samo što to Kina radi na drukčiji način, rekla je specijalna dopisnica za Aziju lista Delo Zorana Baković.

- Kina je spremna na sve pregovore, uvjerava Ameriku da nije nikakva ugroza, da nema ambicije na Grenlandu, što jest i nije točno. Kina je imala velikih ambicija, samo sve radi drukčije od Amerike. Ona u ovom trenutku svoj hegemonizam provodi putem gospodarskih kanala. Polarni svileni put Kini bi bio od velikog strateškog interesa, morao bi ići preko Arktika i dohvaćao je Grenland. Kina se povukla jer je vlada Grenlanda zahtijevala da se veliki infrastrukturni objekti obustave iz ekoloških razloga, dodala je Baković.

Istaknula je kako Kina sada uvjerava svijet da ga neće ugušiti svojim izvozom, te da su svi dobrodošli na njezino tržište.

Politički analitičar Domagoj Juričić naglašava kako su kod Trumpa uvijek moguća iznenađenja. 

- On može izaći danas pred ljude i reći kako je postigao ciljeve na Grenlandu. Sve je moguće i u svakom trenutku on će to proglasiti vlastitom pobjedom. Ne očekujem velike stvari, mislim da će ponavljati slične teze. Teško je pratiti nekoga tko je nepredvidiv, kazao je Juričić komentirajući što bi Trump mogao reći danas u Davosu.

Kazao je kako je Trump transakcijski lider koji će učiniti sve da pritisne europske čelnike, koji u ovom trenutku nemaju jedinstvo.

- Govor von der Leyen jučer je bio dobar i snažan, ali on je prazna priča, ona nema nikakve poluge moći da bi taj govor pretvorila u akciju. Jedini zapadni lider među saveznicima koji se nameće je kanadski premijer koji je spreman pogledati realnosti u oči. Nered koji svi skupa osjećamo nije neki prekid nego jedno trajnije stanje nego što smo spremni priznati. To zahtijeva drukčiji način mišljenja i mislim da je to Carney shvatio, rekao je Juričić.

S druge strane, ističe kako ga je razočarao govor francuskog predsjednika Macrona.

- Teško je donositi velike strateške odluke s tako niskom potporom kod kuće, i to Trump vješto iskorištava, naglasio je Juričić.

Juričić: Trump se želi upisati u povijest

Luša je naglasila kako više od 50 posto Amerikanaca ne podržava vojne intervencije SAD-a na Grenlandu.

- Trump je dodatno polarizirao američko društvo te kulturne ratove pretvorio u instrument državne politike. To se očituje kroz rodne ravnopravnosti, imenovanje sudaca, pritiske na sveučilište... Sve je to upakirao u narativ jakoga vođe. Kada stvorite taj narativ, nečim ga morate hraniti, a upravo to čini vanjskopolitičkim potezima koji idu za selektivnim intervencionizmom, da se sve radi u korist jačanja američke moći, rekla je Luša.

Juričić je istaknuo kako se Trump želi upisati u povijest.

- Za sto godina zaboravljaju se nijanse i vi imate ono što imate, i ta situacija ide Trumpu u prilog. Trump se služi taktikom poplave pri čemu raznim aktivnostima i temama nastoji poplaviti eter, tako da, recimo, sad ne govorimo o vrlo važnoj temi u SAD-u, a to je nezavisnost američke središnje banke na koju on vrši pritisak, ne gledamo situaciju pritiska na medije i drugo, rekao je Juričić.

Hoće li Kina pristupiti Trumpovu "Odboru za mir"?

U Trumpov "Odbor za mir" pozvane su Kina, Rusija, Hrvatska. Baković je rekla kako je Kini ključno je li to pokušaj Trumpa da stvori alternativu za Ujedinjene narode.

- Kina je uložila u UN silno puno. Ako ocijeni da je to pokušaj da se napravi alternativa, Kina će se kritički držati po strani. Ali istodobno promatra zemlje iz svojega okruženja koje su također dobile poziv te koliko će zemalja iz njezine sfere utjecaja otići na tu stranu. Dvojim da će Kina ikada pristupiti tom odboru, rekla je Baković.

Kina je, ističe, iz više razloga bitno zainteresirana za očuvanje multilateralizma.

- Kina je jedina velesila koja nije energetski samodostatna, čak ni hrane ne može proizvesti u dovoljnoj količini. Za Kinu je multilateralizam i globalizam egzistencijalno pitanje i u tom će se kontekstu ponašati prema ovom pitanju, zaključila je Baković.