Termoelektrane na zapadnom Balkanu i dalje opasni onečišćivači

Termoelektrane u državama zapadnog Balkana i dalje su uzročnik opasnog onečišćenja okoliša, a u 2025. godini emitirale su čak 6,6 puta više sumporova dioksida (SO2) od dopuštenih granica, navodi se u novom izvještaju organizacije Bankwatch Network. 

Ta organizacija sa sjedištem u Pragu okuplja 17 članica iz 14 država središnje i istočne Europe te Kavkaza i nadzire javne projekte, promovirajući održive okolišne, društvene i gospodarske alternative.

U izvještaju objavljenom u lipnju analizirali su stanje termoelektrana na ugljen u državama zapadnog Balkana koje se i dalje uvelike oslanjaju na takav način proizvodnje električne energije i sporo planiraju i realiziraju alternative kroz obnovljive izvore.

Eksploatacija ugljena za proizvodnju električne energije i dalje je temelj industrije u tim državama, no iz Bankwatcha upozoravaju kako to ima velike posljedice za okoliš i zdravlje stanovnika, ne samo tih zemalja nego i europskog kontinenta u cijelosti.

Prema dostupnim pokazateljima koji se odnose na prošlu godinu, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija prekoračili su dopuštene granice emisije ne samo sumporova dioksida nego i prašine te dušičnih oksida.

BiH je pak rekorder upravo u emisiji SO2 jer su njezine termoelektrane u zrak izbacile 196 tona tog onečišćivača, odnosno 12,7 puta više od graničnih vrijednosti.

BiH je tako pretekla Srbiju, koja je u 2024. godini bila na popisu najvećih onečišćivača tim plinom koji iritira dišne putove kod ljudi, utječe na funkciju pluća te može prouzročiti ozbiljnije upale sluznice dišnih organa. Dugotrajna izloženost utjecaju SO2 u nekim slučajevima može prouzročiti i smrt.

Najveći pojedinačni emiter SO2 u regiji je termoelektrana Ugljevik kod Bijeljine u sjeveroistočnom dijelu Bosne.

Najveću količinu prašine u regiji proizvede pak termoelektrana Bitola u Sjevernoj Makedoniji, dok je termoelektrana "Nikola Tesla" u Srbiji u 2025. najveći pojedinačni onečišćivač dušičnim oksidom.

Iz Bankwatcha podsjećaju kako se sve to događa osam godina nakon što su države zapadnog Balkana kroz pristupanje Energetskoj zajednici s državama EU-a prihvatile obvezu smanjenja onečišćenja iz termoelektrana i postupnog prelaska na obnovljive izvore električne energije.

Europsku su uniju stoga pozvali da odlučnije inzistira na provedbi tog dogovora i sankcionira one koji to ne budu poštovali.