07:00 / 25.05.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Ima li pobjednika u ratu između Izraela i Hamasa?

Izraelsko-palestinski sukob

Izraelsko-palestinski sukob

Foto: Studio 4/IMS / HRT

Nakon gotovo desetodnevnog rata između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je odnio živote tristotinjak Palestinaca i dvadesetak Izraelaca, pokušava se otkriti - ima li pobjednika?

Borna Zgurić

Borna Zgurić

Foto: Studio 4/IMS / HRT

Obje strane proglasile su pobjedu, no može li na Bliskom istoku uopće biti pobjednika nakon bilo kojeg krvavog sukoba?

- Proglasiti pobjedu s jedne i druge strane, bez da je politički išta riješeno je zapravo iluzorno, smatra dr. Borna Zgurić s Fakulteta političkih znanosti.

Izraelska strana hvali se kako je uništila kilometre Hamasovih tunela u pojasu Gaze u kojima su se krili teroristi, a ubijeni su i vodeći ljudi te militantne organizacije koja ima potporu Libanona i Sirije. S druge strane, arapski mediji tvrde kako je Hamas povratio svoju vojnu moć – ispaljene su stotine raketa, a deseci su našli cilj u izraelskim gradovima, unatoč izraelskom proturaketnom sustavu.

- Kad zaista pogledate odnose poginulih, tu se vidi tko je u tom smislu 'bolji'. Dobar dio tih raketa koje oni ispaljuju su iz kućne radinosti, objašnjava Zgurić i dodaje kako u Tel Avivu nije napravljena značajna materijalna šteta. „Ali psihološki, Izrael je oštećen.“

Zgurić smatra kako se Izrael nije odlučio na kopnenu ofenzivu iz više razloga, a jedan od faktora je što sam Benjamin Netanjahu gubi potporu zbog načina na koji rješava sukob s Palestinom.

- Tako da je jedna vrsta kopnenog napada mogla izazvati jako veliko nezadovoljstvo, prema njemu, u Izraelu. Ne smijemo zaboraviti da se on trenutačno nalazi na sudu zbog cijelog niza korupcijskih skandala i zlouporabe moći – mislim da su čak tri optužnice podignute protiv njega, ističe.

Drugi razlog je taj što je došlo do normalizacije odnosa sa Saudijskom Arabijom, Bahreinom i još jednim dijelom Zaljevskih zemalja.

- Oni formalno podupiru palestinsku stranu, međutim zbog Irana je došlo do normalizacije odnosa. Da je Izrael pokrenuo kopnenu ofenzivu, vrlo vjerojatno bi i Rijad i Manama možda počeli razmišljati da se povlače iz toga. A ono što je tim svim državama trenutačno zajedničko je 'iransko pitanje', odnosno problem širenja utjecaja Irana na Bliskom istoku, objašnjava Zgurić.

S druge strane, Hamas je ovim ratom želio, u političkom smislu, postići nadmoć nad ljevičarskim palestinskim Al Fatah-om, kojem je na čelu Abu Abbas, i to još od 2005. godine. „2006. godine Hamas je pobijedio na palestinskim parlamentarnim izborima, i od onda te dvije strane su konstantno u međusobnom sukobu, kaže Zgurić i dodaje kako Hamas kontrolira Gazu, dok Fatah kontrolira zapadnu obalu.

- U više navrata je Abbas odgađao izbore, pod isprikom da se izbori ne mogu održati u istočnom Jeruzalemu jer izraelska strana to neće dozvoliti, a Hamas, kad uđe u ovakve sukobe s Izraelom, zapravo dobiva potporu i sve više mu raste potpora na zapadnoj obali koju kontrolira Fatah, objašnjava.

Posljednji izbori u Palestini održani su 2006. godine, u međuvremenu su odlagani više puta, a Hamas inzistira da se održe do kraja ove godine.

- Vjeruju da bi tako dobili i demokratski legitimitet i mogli preuzeti kontrolu nad cjelokupnom palestinskom samoupravom. No, postavlja se pitanje, ako do toga dođe, hoće li opet doći do nasilnih sukoba između Fataha i Hamas, kaže Zgurić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!