Sergij Tomilenko: Rat je uništio snove svakog Ukrajinca, pa tako i moje

06.03.2022.

14:54

Autor: Maja Sever/T.D./Nedjeljom u 2/HRT

Sergij Tomilenko
Sergij Tomilenko
Foto: NU2 / HRT

Sergij Tomilenko, predsjednik Nacionalnog sindikata novinara Ukrajine, razgovarao je s novinarkom HTV-a Majom Sever za emisiju "Nedjeljom u 2" o situaciji u Ukrajini.

- To inače sasvim obično pitanje - kako si, sada u Ukrajini poprima skroz novo značenje. Nije moguće jednoznačno odgovoriti kako si. Budući da sam se s kolegama uspio preseliti u zapadnu Ukrajinu, za razliku od tisuća i milijuna drugih Ukrajinaca, sada mogu reći da sam na sigurnom. Relativno na sigurnom. Imam smještaj, mogu raditi, trudim se pomoći kolegama i doista mogu reći da sam dobro. Ali svi mi živimo u jako zabrinjavajućim vremenima. Rat je uništio snove svakog Ukrajinca, pa tako i moje. Sada već više od tjedan dana traje krvavi rat. Rusija je započela rat i oprostite, upravo čujem zvuk aviona koji dolazi izvana. Ovih dana vidimo bombardiranje ukrajinskih gradova i regija. Stanje je zabrinjavajuće i jako složeno. Stalno moramo procjenjivati rizike i okolnosti, trudimo se preživjeti i pomoći drugima, rekao je Sergij Tomilenko u uvodu.

"Ruska vojska hara po ukrajinskoj zemlji i uništava miran život"

Rekao je kako je danas rečeno da je 9 od 24 ukrajinske regije pod paljbom ruske vojske.

- Pune su tenkova i oružja. Ruska vojska hara po ukrajinskoj zemlji i uništava miran život. Nama kao nacionalnom društvu novinara Ukrajine sada je prioritet hitno pomoći kolegama koji se spašavaju. Zatim, evakuacija iz regija i pomoć u povezivanju s našim kolegama. Odnosno, trebamo uložiti dodatni napor da pomognemo novinarima koji, unatoč svim ovim otegotnim okolnostima, nastoje hrabro izvršavati svoje obveze. A to je vidljivo i u kadrovima iz Hersona. U njima ljudi izlaze na ulice, pjevaju ukrajinsku himnu, prosvjeduju protiv okupatora. Upravo su novinari ti koji to objavljuju, rabe društvene mreže i sve druge načine prenošenja istinitih, vjerodostojnih, iako katkad i strašnih, informacija. U izravnom smo kontaktu s kolegama u raznim regijama, rekao je.

Humanitarna katastrofa

Odesa, grad je koji do danas još nije pretrpio razaranje.

- U Odesi je, možemo reći, još relativno mirna situacija. U velikom gradu Mariupolju stanje je zabrinjavajuće. Ondje se već dogodila humanitarna katastrofa. Danas smo dobili informaciju da je Rusija prekršila dogovor o humanitarnom koridoru za izlazak i spas izbjeglica. Tako bi se spasilo gradsko stanovništvo. Dogovor se danas nije ostvario. U tom gradu nema ni struje ni grijanja. U njemu su ljudi potpuno izolirani.

Kaže kako već tri dana i noći nema nikakve direktne veze s kolegama u Mariupolju.

- Ondje radi puno naših kolega. Na televizijskim programima. Ondje je i ured naše podružnice novinara Donecke regije. Zato je to veoma zabrinjavajuća situacija, dodao je.

Bježanje od rata

Istaknuo je kako je teška situacija u gradu Černigivu.

- I ondje bombardiraju i opkoljavaju grad. U Zaporožju i drugim regijama još postoje internet i druge veze. Ali stanje je jako zabrinjavajuće. I danas je puno novinara evakuirano zbog ovih okolnosti. Ujutro smo sastavili popis ljudi koji su uspjeli pobjeći. I sada imamo velik broj ljudi koji se spašava iz Kijeva i iz regije oko Kijeva. Prigradske regije oko glavnog grada, koje su prije bile zelena zona, sad su prepune velikih novih zgrada one su, nažalost, trenutačno pod udarom ruske vojske. Vidimo već i tragične slučajeve. Ide ponovno i novi val izbjeglica novinara. Prvi val bio je 2014. godine kada je Rusija poduprla separatiste na istoku Ukrajine i tad je puno naših kolega novinara iz Donecka i Luganska pobjeglo od terorista. Taj val izbjeglica novinara preselio se uvelike u Kijev i oko njega. Sad su prisiljeni nakon osam godina ponovno bježati od rata, rekao je.

Jutros su mu kolege potvrdili da se Marina Kurabcova, novinarka iz Donecka, uspjela izvući iz grada Irpinja pokraj Kijeva, koji je bombardiran i u kojem ne radi kanalizacija, nema vode, struje.

- Ona se nekako s djecom uspjela izvući i evakuacijskim putevima domoći se zapadne Ukrajine. Sada žele nastaviti dalje i prijeći granicu. Vidimo da svaki dan raste zabrinutost i među građanima i među našim kolegama. Oni se ne žele maknuti iz područja neposrednih vojnih aktivnosti koje provodi ruska vojska. Zapravo se mi svaki dan zamišljamo nad tim pitanjem. Ne znamo dokle užas i strašna bombardiranja mogu ići. Dokad mogu cinična ruska vojska i Putin davati naredbe za uništavanje naše zemlje. Na neki način kao da se već navikavamo živjeti u ovome moraju i užasu. Mi, naravno, polažemo nadu u ukrajinsku vojsku i hrabre ukrajinske branitelje. U globalnu solidarnost i samoobranu Ukrajinaca, rekao je.

"Svi se žele zaštititi od okupatora i zaustaviti ga"

U svakom se gradu uključuju volonteri, žene, muškarci i djeca.

- Svi se žele zaštititi od okupatora i zaustaviti ga. Svi su se aktivirali. Zato ponajprije polažemo nadu u međusobnu potporu nas Ukrajinaca, u ukrajinsku vojsku, vojno vodstvo i predsjednika. Nadamo s eda će mu pomoći cijela međunarodna zajednica.Ključni apel koji je danas upućen državama NATO-a je uključivanje obrambenih sustava i zatvaranje zračnog prostora nad Ukrajinom kako je ruski avioni ne bi mogli bombardirati. Ukrajina se danas bori i trudi se obraniti. Ali očito su Putin i vojna moć Rusije, ta je moć neusporediva s onom Ukrajinaca. Zato mi molimo pomoć, rekao je.

"Nadamo se da će aktivnu vojnu pomoć u obrani Ukrajine pružiti članice NATO-a i Zapad"

Istaknuo je kako se svi nadaju da će prosvjedi i potpora Ukrajini koji se šire po cijelom svijetu imati utjecaja i izvršiti pritisak na vlade, političare i diplomate.

- Da će na kraju i oni uložiti sve napore. Razumijemo da je već počela rasprava i potezanje pitanja Trećeg svjetskog rata, ali zapravo je to pitanje Putin već potegnuo. Očito je da ako on ostane samo na Ukrajini, ako Europa i zapadni svijet ne stanu sad u obranu, iduće žrtve mogle bi biti baltičke zemlje ili Poljska. Sada je potrebno ujediniti se u naporima. U toj borbi mi se moramo angažirati da aktivno informiramo i rabimo društvene mreže. Da prenesemo Rusima istinu o ovim događajima. Da se u Rusiji počnu događati određeni procesi koji će zaustaviti Putina. Zasad vidimo slabu nadu, jer se masovne akcije u Rusiji ignoriraju i događaju se represije. Zato se sada nadamo da će aktivnu vojnu pomoć u obrani Ukrajine pružiti članice NATO-a i Zapad. Ili da će se pobuniti ljudi u Putinovu vodstvu i ruski oligarsi koji će se sigurno zapitati kolika im je prijetnja sam Putin. Ali zasad je to samo predmet rasprave, rekao je.

Za kraj razgovora zahvalio se na novinarskoj solidarnosti i što se stotine tisuća novinara inozemnih medija izlažu riziku.

- Novinarska profesija sada je veoma nesigurna u Ukrajini. Imamo već i slučajeve smrti kijevskih novinara. Ranjavanja danskih novinara i britanskih novinara Sky Newsa. Ali rizik je sastavni dio naše novinarske profesije, zaključio je.   

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!