Kada se sjetimo samo nedavnih novogodišnjih želja naših građana na Silvestrovo koji su uglavnom očekivali i vjerovali u mir, završetak ratova – 2026. godina počela je razočaravajuće.
12.01.2026.
10:54
Autor: Petar Vlahov/B. A./Studio 4/HRT
Kada se sjetimo samo nedavnih novogodišnjih želja naših građana na Silvestrovo koji su uglavnom očekivali i vjerovali u mir, završetak ratova – 2026. godina počela je razočaravajuće.
Rat u Ukrajini postao je još brutalniji nego zadnje četiri godine, američka vlada izvela je prevrat u Venezueli, u Siriji prerušeni islamisti opet ubijaju Kurde i kršćane, a Iran se doslovno više od dva tjedna guši u krvi. Jesmo li uopće spremni prihvatiti surovu stvarnost, imamo li kapacitet odgovoriti na nove brutalne izazove?
- U tijeku je jedno preslagivanje međunarodnog poretka gdje je očito argument sile došao do prvog izražaja i gdje oni koji su jaki i moćni žele krojiti kompletnu strukturu izvan dosadašnjih poznatih sustava poput UN-a, međunarodnog prava i ostalog, što je bilo tako i do sada, samo je bilo poprilično prikriveno, rekao je kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4.
- Maske su pale, danas se kaže vrlo jasno: "Mi hoćemo Grenland zbog toga i toga, mi hoćemo Venezuelu zbog toga i toga", dodao je.
Američkog predsjednika Donalda Trumpa opisao je kao realnog biznismena koji gleda što mu je korist i odbacuje ono što mu je nekorisno.
- Europa nema energetike, hrane ima, ali imaju i oni, slaba je vojno. Dakle, što mu ona koristi? Što se tiče nekakvog štita koji je Europa igrala prema Rusiji, on to može pokriti s današnjom situacijom gdje vi ne morate na svakih 100 metara imati vojnika. Pokrijete to s Grenlanda i s još jedne pozicije, Rumunjske ili negdje, i vi imate taj štit pokriven, rekao je Cvrtila.
- Očito se ne prepoznaju te opasnosti. Očito smo djecu previše, da to tako kažemo, razmazili, odnosno, jednostavno smo ih odmakli od mogućnosti da postoje neke opasnosti koje mogu biti vrlo pogibeljne, rekao je.
Apelirao je na vraćanje obuke djece i mladih za ponašanje u takvim okolnostima.
Naveo je Izrael kao pozitivan primjer obvezne vojne obuke, s dvije godine za žene i tri za muškarce.
- Oni u to vrijeme njih nauče, naravno, ratovati, oni su odlični ratnici i sposobni su u 24 sata dignuti 100, 200 tisuća vojnika, ali ih prije svega nauče živjeti i osnovnim vrednotama. Poštuju hijerarhiju, poštuju starije, poštuju organizacije, poštuju timski način rada i funkcioniranja. Sve oni to kasnije prenose u svoj obični život i poslovni život, gdje su te vrijednosti itekako na cijeni, rekao je Cvrtila.
- Mislim da njima stvara malo problem ova naša ustavna dvojnost oko toga tko odlučuje oko vojske, danas-sutra tko će donesti odluku ukoliko će Hrvatska zatrebati, rekao je.
Dodao je kako ne misli da Rusija napadne bilo koju državu u EU-u, barem kada je riječ o konvencionalnom ratovanju.
- Međutim, ne smijemo biti naivni. Mi moramo biti spremni, mi se moramo osigurati, rekao je.
Zaključio je da ćemo i u tom kontekstu i u drugim problemima gdje imamo tu dvojnost morati "razriješiti tu ustavnu krizu vrlo izvjesno nekakvih novim društvenim ugovorom i dogovorom novog ustava".
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora