"NATO je za istočnoeuropske zemlje posljednje utočište"

Dok traju napetosti vezane uz Grenland i odnose unutar NATO-a, u Hrvatsku danas dolazi glavni tajnik Saveza, Mark Rutte. Domaćin mu je premijer Andrej Plenković, a sastat će se i s predsjednikom Zoranom Milanovićem. 

Je li NATO zbog aktualne američke politike suočen s krizom identiteta, treba li se transformirati, svjedočimo li pucanju transatlantskog savezništva – i gdje je u svemu tome Hrvatska?

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je riječ o obilasku svih članica NATO-a, pa je i Hrvatska na redu. Rekao je da nije riječ samo o protokolarnom susretu jer govorit će se o važnim temama.

- Cilj je da se Hrvatska i predstavi i kaže što sve čini kao članica NATO-a, što sve čini u sigurnosnom aspektu, o aktivnostima koje provodi kao država članica. Sigurno da će biti govora i o Ukrajini, bit će govora, naravno, i o geopolitičkoj sigurnosnoj situaciji u ovom dijelu Europe, gdje Hrvatska želi biti jedan od bitnijih čimbenika i faktora stabilnosti i sigurnosti, rekao je Hrg.

Najavio je i da će se Rutte sastati i s predstavnicima hrvatske obrambene industrije.

Docentica sa Sveučilišta Libertas Jadranka Polović osvrnula se na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji se često naziva jamstvom kolektivne sigurnosti, ističući kako je taj mehanizam korišten samo jednom - nakon napada na SAD 2001.

- Što bi bilo danas, to ostaje vidjeti, međutim činjenica je da živimo u nekakvim stvarno izuzetnim vremenima, rekla bih, ne raspada svjetskog poretka, nego poretka koji je već rastučen. Vremena u kojima smo se probudili 2026. iznimno su opasna i sigurno će zahtijevati promjenu i uloge i identiteta NATO-a, kao i niza drugih međunarodnih organizacija, poručila je Polović.

Dodala je kako na neki način ovo vrijeme podsjeća na ono između dva svjetska rata, kada su velike sile anektirale i izvršile agresiju na niz država, a nije bilo reakcije Lige naroda.

Neoimperijalizam i neofeudalizam

Upitan o mogućnosti napada Rusije na baltičke zemlje, vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević rekao je da bi bilo potpuno nerazumno otvarati novi front kad se pokazalo da ne mogu izaći na kraj s Ukrajinom.

- Ključni problem NATO-a je članak 5. koji se svodi na to je li Amerika ili ne spremna intervenirati, rekao je, dodajući kako mu se čini da Amerika predsjednika Donalda Trumpa nije spremna reagirati u zajedničkom interesu NATO-a, nego u interesu Amerike, onako kako ga vidi Trump.

Istaknuo je i da u netom objavljenoj strategiji nacionalne sigurnosti Rusija nije definirana kao prijetnja.

Polović je rekla da problemi unutar NATO-a ne postoje od Trumpove administracije, dodajući da smo iste probleme imali i za vrijeme njegova prethodnika Joea Bidena, iako je Trump sigurno zaoštrio odnose.

Osvrnula se i na situaciju vezanu uz Grenland. Kaže kako svjedočimo neoimperijalnoj politici velike sile - SAD-a, te da se vraćamo u neofeudalizam u odnosu na globalni jug.

Kovačević je rekao da je NATO u Europi, posebno za istočnoeuropske zemlje, posljednje utočište, dodajući da su te zemlje naprosto primorale SAD u vrijeme Clintonove administracije da pristane na proširenje NATO-a, što nije bio izvorni plan SAD-a, jer su jedino u tome vidjele jamstvo u odnosu na Rusiju.

- Vrlo vjerojatno do onakvog razvoja događaja na tlu bivše Jugoslavije ne bi došlo da su Slovenija i Hrvatska odmah primljene u NATO, rekao je Kovačević.

Rekao je da nema apsolutno nikakve smislene diplomacije između Europe i Rusije jer su "nesposobni europski lideri dopustili da Amerika u potpunosti definira ciljeve vanjske i sigurnosne politike Europe".

Hrg je poručio da Hrvatska nema alternative osim europske zajednice, a rekao je i da smo zapustili opremanje svoje vojske desetljećima od Domovinskog rata.

Velika žarišta u regiji

Polović je rekla da imamo nekoliko velikih žarišta u regiji, spomenuvši BiH ("Svi znamo da taj mir koji je uspostavljen Daytonskim sporazumom zapravo predstavlja jedan zamrznuti sukob"), odnose Srbije i Kosova, ali i Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

- Naše susjedstvo definitivno je vrlo izazovno i to je nešto o čemu bi Hrvatska itekako trebala voditi računa, dodala je.

Kovačević je rekao da su velike sile koje su bile angažirane na uspostavi mira na Balkanu danas na suprotstavljenim stranama.

Na pitanje može li se očekivati da će se temeljno voljno osposobljavanje, koje kreće ove godine, jednog dana povećati s dva mjeseca na više, Hrg je rekao: "Ne znam otkuda vam to".