Obrat u Trumpovoj retorici prema Grenlandu - kako 'čitati' predsjednika SAD-a?

Švicarski forum u Davosu ostaje središte geopolitičkih rasprava. Američki predsjednik Trump najavio je mogući dogovor o Grenlandu o kojemu se još uvijek ne zna mnogo. Zašto je ublažio retoriku te odustao od prijetnji uvođenja carinama europskim zemljama koje su se protivile njegovim planovima preuzimanja Grenlanda te što želi postići osnivanjem ‘Odbora za mir’ u koji je pozvana i Hrvatska neke su od tema o kojima se razgovaralo u Otvorenom.

Aktualne geopolitičke teme nakon završetka pretposljednjeg dana Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu komentirali su biviši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, politologinja prof. dr. sc. Đana Luša te dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju sa Instituta 'Ruđer Bošković'.

Kovač: Očito je da se ide prema jednom kompromisu oko Grenlanda

Gospodarski forum u Davosu ostaje zanimljiv dok god 'glavni igrač', američki predsjednik Donald Trump, ostaje toliko nepredvidljiv, tvrdi bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

- Ja se još uvijek čudim toj histeriji oko njegovog stila. Mi znamo kakav je njegov stil – to je stil šok terapije. To je čak rekao predsjednik zastupničkog doma Mike Johnson. Udariš, ponižavaš, etiketiraš – tražiš koliko god možeš tražiti I na kraju dobiješ ono što možeš dobiti, istaknuo je.

To je stil koji mnogima nije drag, ali na to se treba konačno naviknuti, a ljudi koji s njim moraju pregovarati trebaju shvatiti da ne trebaju ništa od toga shvaćati previše osobno, smatra Kovač.

Također je bilo vidljivo odlaskom određenih državnih čelnika s Davosa prije Trumpova govora, poput njemačkog kancelara Friedricha Merza, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da su se odnosi prema Trumpu zaoštrili.

- Neki ljudi su ga sada izbjegavali I napuštali Davos. Kada glavni šef osjeti da gubi pozornost nekih ljudi nije mu drago. Očito je da se ide prema jednom kompromisu, ako se može vjerovati nagađanjima u tisku, a to je taj britanski model na Cipru – da se napravi više vojnih baza na Grenlandu I da Amerikanci na kraju imaju suverenitet nad tim bazama. Znači da teritorij tih baza bude teritorij SAD-a, smatra Kovač.

Luša: Trump utvrđuje svoj kult ličnosti

Politički fenomen ‘trumpizma’ sada je već sustavni oblik političkog djelovanja koji se pokazao i u Davosu, a koji kombinira populizam, personaliziranu diplomaciju, retoričke bravure odnosno skandaloznu retoriku, ali i pragmatizam, tvrdi politologinja Đana Luša.

- U Davosu smo to vidjeli na nekoliko razina, ako gledamo cijelo njegovo obraćenje. Vidjeli smo Trumpovo veličanje njegovih unutarnjih političkih rezultata – tu se šalje poruka američke nadmoći saveznicima kojima se direktno obraća,

Brkajući određene pojmove poput ‘Islanda’ i ‘Grenlanda’ te izrugujući se francuskom predsjedniku Macronu te kanadskom premijeru Marku Carneyu on utvrđuje kult ličnosti koji je stvorio oko sebe, smatra Luša.

- Trump ističe tu personaliziranu diplomaciju i činjenicu da jednostavno bazira svoju politiku na svojim pregovaračkim sposobnostima i na činjenici da moć drži u svojim rukama, istaknula je.

- To je nadmoćan stav i jasna politička poruka, ali s druge strane pokazao je pragmatičnost u vanjskopolitičkom djelovanju – jer kad je vidio da od nekih ciljeva s kojima je došao da ih ne može realizirati u mjeri u kojoj je zamislio, onda je odlučio dogovoriti s glavnim tajnikom NATO-a jedan novi oblik suradnje, a s kojima nije odstupio od svojih početnih ciljeva, dodala je.

Tadić: Nitko ne spori da je SAD vojna sila, ali ne znači da se treba ponašati kao Don Vito Corleone

Odnosi SAD-a Europe nisu dobri zbog odnosa Donalda Trumpa prema Europi kao I činjenice da se u američkog Strategiji nacionalne sigurnosti, koju je on donio prošle godine, Europa ne percipira kao partner I prijatelj nego kao suparnik, podsjetio je Tonči Tadić, stručnjak za energetiku s Instituta ‘Ruđer Bošković’.

- Stabilnost EU-a I stabilnost atlantskog prostora se temeljila na partnerstvu Europe I Amerike. Rusi mogu likovati jer već 80 godina sanjaju o tome da će se stvoriti podjela između Europe I SAD-a – I sad su to konačno doživjeli

Svoje namjere pojačavanja sigurnosti na Grenlandu američki predsjednik mogao je ostvariti kroz postojeći obrambeni sporazum koji je potpisao 1951. godine, a noveliran 2006. godine. Mogao je kroz njega postići apsolutno sve

SAD je na Grenlandu u doba Hladnog rata na Grenlandu imao 15.000 vojnika I desetak vojnih baza, a sada imaju 1 posto toga – 150 ljudi. Danska im je ozbiljan politički partner I to želi nastaviti biti, tvrdi Tadić.

- Ovo čitavo zatezanje sukoba između EU I SAD-a se temeljilo na nečemu posve drugom. Na jednoj potpuno neprihvatljivoj Trumpovoj ideji aneksije Grenlanda s čime je zapravo posredno dao opravdanje ruskoj aneksiji ukrajinskog teritorija. To je ono što je za EU ovdje bilo neprihvatljivo, naglasio je.

Nitko ne spori da je SAD vojna sila – ali to ne znači da se moraš ponašati kao Don Vito Corleone nego kao partner I prijatelj, zaključio je.

Odnosi EU i SAD-a su često bili napeti

Iako odnosi EU I SAD-a nisu trenutačno najbolji treba također pogledati stvari iz šire vremenske perspektive, smatra Kovač.

- Ljudi kao da zaboravljaju što je bilo prije 20 godina. Tada smo imali invaziju SAD-a na Irak, rat u Iraku, te predsjednika francuske Chiraca, predsjednika Rusije Putina I kancelara njemačke Schrödera koji su bili protiv, podsjetio je.

- Europa je bila podijeljena, a američki ministar obrane Rumsfeld je govorio o novoj I staroj Europi, dodao je.

Ako se nađe rješenje za Grenland to će onda biti još jedna od pokaznih vježbi u transatlantskom biotopu odnosno obitelji I - idemo dalje, optimističan je Kovač.

Međunarodni pravni poredak više nije oslonac

Donald Trump ima performativni stil vođenja diplomacije, naglasila je Luša.

- To je nepredvidljiva diplomacija koja se bazira na egoizmu, populizmu, nacionalizmu I ‘post-istinitom’ diskursu - on je u svojem govoru u Davosu iznio niz informacija koje činjenično nisu točne. S druge strane, on je to činio kako bi to bio dio performansa koji je odlučio provesti I u tome je uspio jer je stvorio određeni narativ o kojem će se pričati danima, smatra ona.

Kanadski premijer Carney je na neki način predstavio model kako bi se europske države mogle nositi s takvim oblikom ‘diplomacije’ američkog predsjednika, rekla je Luša.

- Njegov govor je bio inspirativan, činjeničan I realan. Nudi neka konkretna rješenja na koja se direktno pozvala I predsjednica europske komisije. Meni je možda inspirativniji govor održao finski predsjednik prije nekoliko mjeseci, ali su u principu jednaki zaključci, ustvrdila je.

- Više se ne možemo oslanjati na poredak baziran na međunarodnim institucijama I pravu, da se stvaraju neki paralelni poreci – to vidimo kroz ovaj ‘Odbor za mir’ - koji bi trebao biti svojevrsni pandan UN-u, dodala je.

SAD-u treba pomoć europskih saveznika za svoje ambicije na Grenlandu

Kada netko razmišlja o uspostavljanju imperija na Arktiku treba razmišljati I tome da su potrebne velike količine materijala kako bi život na -50 Celzijevih stupnjeva uopće bio moguć – SAD ima samo dva aktivna ledolomca, a Rusija ih ima 57 od kojih su 43 aktivna. Kanada ih ima 18, Finska 10, Danska 7, Švedska 5, a Norveška 2, istaknuo je Tadić.

- Jedino uz pomoć svojih saveznika SAD može parirati Rusiji u području Arktika. To je činjenica koja treba svima dobro sjesti, zaključio je.

U Strategiji nacionalne sigurnosti koju je administracija Donalda Trumpa prošle godine objavila niti na jednom mjestu se ne spominje Grenland, Arktik ili ledolomci, podsjetio je Tadić.

Donald Trump se oslanja na politički spektakl - pokazivanje i demonstraciju vojne moći primjerice u Nigeriji I Iranu, a onda priča o aneksiji Grenlanda – pa se zatim potpuno zaokrene i odustane od carina, opisao je Tadić eratično ponašanje američkog predsjednika.

- Ta nepredvidivost zapravo vodi na to da je komunikacija s Amerikom jako teška I da se na Ameriku u ovim okolnostima nitko u Europi ne može osloniti. A on ako želi suradnju saveznika na Arktiku on se ne smije ponašati nepredvidivo nego planirano I u okviru postojećih sustava – u prvom redu NATO-a, tvrdi Tadić.