Trumpova vanjska politika košta birače i ugrožava republikance pred izbore

Vanjska politika rijetko je presudan čimbenik na američkim izborima na sredini predsjedničkog mandata, kada odluke birača obično diktiraju gospodarski razlozi, no ovaj put je drukčije, piše britanska novinska agencija Reuters.

Uz rat koji Donald Trump vodi protiv Irana i njegovo uvođenje carina protiv niza zemalja, što Amerikancima povećava troškove života, predsjednikov pristup međunarodnim odnosima postao je pitanje koje izravno pogađa kućne budžete Amerikanaca.

Kako se približavaju izbori 3. studenoga, sve je više naznaka da birači vide izravnu poveznicu između tih dviju stvari, što za Trumpa i njegove kolege republikance predstavlja ozbiljan teret i ugrožava njihovu kontrolu nad Kongresom.

Među tim naznakama je i anketa agencija Reuters i Ipsos, provedena ranije ovog mjeseca, koja pokazuje da 78 % Amerikanaca za rast cijena, koje rastu brže od njihovih primanja, krivi upravo Trumpovu politiku.

Još od 2006. kada su republikanci tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha izgubili većinu u oba doma Kongresa, dok je on sam bio duboko upleten u nepopularan rat u Iraku, način na koji američki čelnik upravlja međunarodnim događajima nije imao toliku ulogu u određivanju ishoda izbora na sredini mandata.

Političke posljedice za Trumpa mogle bi biti i znatno veće. Ankete pokazuju da birači danas osjećaju gospodarski pritisak zbog visokih cijena goriva i sve skupljih namirnica na način na koji to nisu osjećali prije dva desetljeća.

- Ukratko, ljudi osjećaju posljedice Trumpova rata i drugih politika, ocijenio je Christopher Preble, viši suradnik u washingtonskom istraživačkom centru Stimson Center.

Sada birači imaju priliku izraziti svoje nezadovoljstvo načinom na koji on rješava sva ta pitanja.

Kontroverzni politički potezi

S obzirom na to da je njegova popularnost pala na povijesno niske razine, Trump, unatoč tomu što govori drugo, jasno pokazuje da je svjestan izravne veze koju birači povlače između njegove vanjske politike i troškova vlastitog života.

To je u razdoblju uoči izbora dovelo do nekih kontroverznih političkih poteza.

Među njima se ističe Trumpovo ukidanje sankcija na ruski izvoz dizela, s ciljem snižavanja cijena goriva. Kritičari, uključujući i neki njegovi stranački kolege republikanci, smatraju da taj potez dodatno učvršćuje dojam da Trump sve više staje na stranu Moskve u njezinu ratu u Ukrajini.

Također je vršio pritisak na Kijev da obustavi napade na ruske rafinerije, pokušavajući pritom prebaciti krivnju za visoke cijene benzina u SAD-u na Kijev iako stručnjaci ističu da je nagli rast troškova energije prvenstveno posljedica rata koji je on, zajedno s Izraelom, pokrenuo protiv Irana prije gotovo osam mjeseci.

Trump obećava pauzu u napadima na Iran, birači sve nezadovoljniji ratom

Istovremeno je obećao da neće narediti nove napade na Iran prije izbora na sredini mandata, iako se, prema brojnim izvještajima, SAD i Izrael pripremaju za moguću veliku eskalaciju nakon izbora.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina birača protivi ratu koji je pokrenuo Trump, isti onaj Trump koji je u kampanji obećavao izbjegavanje novih inozemnih intervencija.

On, međutim, inzistira na tome da bi Amerikanci trebali prihvatiti privremeno više cijene goriva kako bi on mogao spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni program namijenjen civilnim svrhama. Tijelo UN-a za nadzor nuklearne energije i američke obavještajne službe procijenile su da je Teheran još 2003. godine obustavio program razvoja nuklearnog oružja.

Neki republikanski kandidati distancirali su se od Trumpa po pitanjima koja se kreću od sukoba na Bliskom istoku i trgovinskog rata s Kanadom pa sve do njegove kampanje pritisaka na Ukrajinu.

S druge strane, Iran nastoji održati visoke cijene nafte i naštetiti Trumpu na izborima na sredini mandata.

Kako su za Reuters izjavili visoki iranski dužnosnici, Teheran pritom koristi nove taktike usmjerene na brodove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac te namjerno produljuje diplomatski zastoj.

Braneći pristup administracije, glasnogovornik Bijele kuće Matt Middleton izjavio je: Predsjednik Trump uvijek je jasno govorio o privremenim tržišnim poremećajima uzrokovanim sukobom u Iranu, no razlika između ekonomskih rezultata predsjednika Trumpa i pogubne alternative koju nude demokrati sasvim je jasna.

Životni standard određuje ishod izbora

Izbori na sredini mandata povijesno su se smatrali referendumom o učinku aktualnog dužnosnika u Bijeloj kući.

Na svim izborima u posljednjim desetljećima općeprihvaćeno mišljenje bilo je da ekonomska pitanja, "It's the economy, stupid", kako kaže izreka iz Clintonove ere, dominiraju izborima birača.

Ankete za ovogodišnje izbore na sredini mandata, uključujući anketu Reutersa/Ipsosa, pokazuju da je jasno da, iako birači vanjsku politiku rangiraju nisko na svom popisu prioriteta, većina Amerikanaca neke od Trumpovih prepoznatljivih poteza na svjetskoj sceni, poput rata s Iranom i tarifa, vide kao doprinos njihovim višim troškovima.

Druge ankete pokazale su da je većina Amerikanaca također općenito nezadovoljna Trumpovim međunarodnim pristupom.

Chicago Council on Global Affairs objavio je da njihovo najnovije nacionalno istraživanje otkriva da većina Amerikanaca vjeruje da su vanjskopolitičke akcije Trumpove administracije negativno utjecale na globalni ugled Amerike i naštetile nacionalnoj ekonomiji, kao i kućnim proračunima.

Otkad se prošle godine vratio u Bijelu kuću, Trump je uzdrmao globalni poredak temeljen na pravilima koji je Washington pomogao stvoriti iz pepela Drugog svjetskog rata, dok su se njegovi odnosi sa saveznicima stalno pogoršavali, a granice američke moći sve više izlazile na vidjelo, kažu analitičari.

U takvim okolnostima, predviđa se da će demokrati na izborima na sredini mandata preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, dok se sve izglednijom čini i promjena odnosa snaga u Senatu.

Za republikance, gubitak kontrole nad bilo kojim od ta dva doma mogao bi zakomplicirati provedbu Trumpove političke platforme tijekom posljednje dvije godine njegova drugog mandata.

No, čak i ako 3. studenoga dođe do promjene ravnoteže moći na Capitol Hillu, zakonodavcima će biti teško ograničiti Trumpovu mogućnost vođenja vanjske politike prema vlastitom nahođenju.

Nakon prebrojavanja glasova, ključno će pitanje biti hoće li se Trump na svjetskoj pozornici osjećati sputano ili pak osnaženo, ulazeći u fazu mandata koju se tradicionalno naziva faza odlazećeg predsjednika - razdoblje u kojem se predsjednik više ne može kandidirati za novi mandat, pa stoga više ne snosi izborne posljedice za svoje odluke.

- Za mnoge predsjednike koji se (na domaćoj sceni) osjećaju politički ograničenima, vanjska politika područje je u kojem mogu djelovati s relativnom slobodom, ističe Jon Alterman iz washingtonskog istraživačkog centra Center for Strategic and International Studies.

Analitičari navode da bi Trumpov odnos prema protivnicima poput Irana, Rusije, Kine, pa čak i Kube kao i njegov pristup saveznicima diljem svijeta, mogli krenuti u različitim smjerovima.

S druge strane, moguće je i da će jednostavno izgubiti interes te se još intenzivnije posvetiti nizu svojih građevinskih projekata, poput preuređenja plesne dvorane u Bijeloj kući.