Summit NATO-a u Madridu
Foto: Yves Herman / REUTERS
Turska je pristala podržati poziv Švedskoj i Finskoj za članstvo u NATO-u nakon što se tjednima suprotstavljala ulasku tih zemalja u savez, objavio je u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Dogovor šalje jasnu poruku predsjedniku Putinu da su vrata NATO-a otvorena, rekao je Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji, referirajući se na protivljenje ruskog predsjednika Vladimira Putina ulaska novih članica u savez koji je do invazije na Ukrajinu poručivao da blok treba ostati dalje od ruskih granica.
Sa zadovoljstvom mogu reći da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u. Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se odnosi na zabrinutosti Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma, kazao je Jens Stoltenberg.
Turska je danas podržala učlanjenje Finske i Švedske u NATO, priopćio je ured finskog predsjednika Saulija Niinistöa.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan isprva je blokirao kandidaturu Švedske i Finske za ulazak, optužujući obje zemlje da podržavaju Kurdistansku radničku stranku (PKK) i YPG, kurdsku miliciju sa sjedištem u Siriji, koje Ankara klasificira kao terorističke skupine. Obje zemlje su optužbe odbacile.
Sporazum je postignut nakon razgovora između Erdogana, finskog predsjednika Saulija Niinistöa i švedske premijerke Magdalene Andersson u Madridu, održanih na poziv Stoltenberga kako bi se izašlo iz slijepe ulice. Stoltenberg je rekao da će sporazumu Švedska i Finska postići sporazum s Turskom o izručenjima i "suzbijanju aktivnosti PKK". U tekstu potpisanom u Madridu, Turska pristaje "podržati na summitu u Madridu 2022. poziv Finskoj i Švedskoj da postanu članice NATO-a".
Švedska i Finska zauzvrat su niz osuda terorizma i pristale na niz obveza suradnje u borbi protiv terorizma, uključujući razmjenu obavještajnih podataka. Švedska i Finska također su se, po sporazumu složile ukinuti embargo na oružje Turskoj, "u skladu sa savezničkom solidarnošću", što je još jedan ključni zahtjev Erdoana u pregovorima.
Američki dužnosnik: Biden razgovarao s Erdoganom na zahtjev Švedske i Finske
Američki predsjednik Joe Biden podržao je dogovor kojim će se omogućiti Švedskoj i Finskoj ulazak u NATO i pomogao postizanju sporazuma iza kulisa pregovora ovih nordijskih zemalja s Turskom, kazao je visoki američki dužnosnik.
- Turska se prestala protiviti ulasku Finske i Švedske u NATO uoči godišnjeg summita saveza u Madridu. Dužnosnik, koji je razgovarao s novinarima pod uvjetom da ostane neimenovan, kazao je da je Biden razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o NATO-u ranije u utorak na zahtjev dviju zemalja.
NATO će u srijedu pozvati Švedsku i Finsku na pridruživanje
Sporazum je postignut prvog dana trodnevnog summita čelnika NATO-a u Madridu, gdje se očekuje da će savez najaviti velika pojačanja članicama u istočnoj Europi.
Čelnici NATO-a u srijedu će pozvati Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, najavio je Stoltenberg. Nakon toga počinje proces ratifikacije u svakoj članici NATO-a, a potrebno je da članice budu jednoglasne.
Vinković: Za Stoltenberga summit nije mogao bolje početi
Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković potvrdio je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da je Turska podržala pristupanje Finske i Švedske u NATO.
Podsjetimo, Turska je ulagala veto, jer se nije slagala s određenim zakonima i postupanjem, prije svega u Švedskoj, ali i u Finskoj, što se tiče, kako oni to zovu, terorističkih skupina, odnosno pojedincima, teroristima.
Između Turske, Švedske i Finske potpisana je zajednička izjave, te bi sada NATO trebao uputiti pozivnicu Švedskoj i Finskoj za članstvo. Nakon toga slijedi proces ratifikacije u parlamentima država članica, ali za glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga summit nije mogao bolje početi, izjavio je Vinković.
Paro: Još uvijek se ne zna što sve sadržava paket sveobuhvatne pomoći
Summit NATO-a u Madridu održava se u jeku najveće sigurnosne krize od Drugoga svjetskoga rata. U fokusu čelnika četrdesetak zemalja pitanje je kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna situacija u Europi utječu na pristup Saveza obrani i odvraćanju.
NATO će pomoći Ukrajini sveobuhvatnim paketom. Što on uključuje? HRT-ova dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a kako se u ovom trenutku još uvijek ne zna što sve sadržava paket sveobuhvatne pomoći.
Odluka o tome, kako je najavljeno, donosit će se sutra ili prekosutra. No, može se zaključiti da se radi prvenstveno o vojnoj pomoći, koja će omogućiti Ukrajini da obrani svoju slobodu i da zaustavi, kako je Stoltenberg danas rekao, brutalna razaranja koja nisu viđena od Drugog svjetskog rata.
Najvažnija odluka o preslagivanju vojnih kapaciteta na istoku
Prvi puta na jednom NATO summitu osim država članica i zemalja partnera, sudjeluju države azijsko-pacifičkog prostora, Japan, Australija, Novi Zeland, Južna Koreja, što domaćin ovog susreta, španjolski premijer Sánchez, vidi kao još jednu potvrdu demokratskog svijeta u obrani demokracije i prava na obranu vlastite slobode. Ali i međunarodnog poretka, koji se temelji na pravilima, koja u ovom trenutku Rusija ruši.
Ovaj summit se dugo pripremao i lideri bi trebali donijeti nekoliko vrlo žurnih odluka.
Prva i najvažnija tiče se preslagivanja vojnih kapaciteta na istoku. Cilj je NATO saveza - ojačati obranu na istoku. Da se tristo tisuća vojnika može žurno poslati prema ruskoj granici.
Stigao i Milanović
Postoje informacije kako bi na summit mogao doći i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U press sobi na summitu naša dopisnica je vidjela braću Kličko. Danas poslijepodne na summit je doputovao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji se pridružio svečanoj večeri kod španjolskog kralja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!