16:54 / 16.10.2018.

Autor: D.N./I.M./HRT

U suvremenom Libanonu sve je prividno i krhko

-

-

Foto: - / -

Dodatni uteg posustaloj libanonskoj ekonomiji jest humanitarna kriza koja se prelila iz susjedne Sirije. Priču iz Bejruta donosi Dragan Nikolić.
Ne bez razloga, Libanon mnogi nazivaju bliskoistočnim mikrokozmosom. U njemu se zrcale brojne regionalne podjele i problemi. Tamošnje sunite podupire saudijski dvor, a nakon posljednjih parlamentarnih izbora još jači šijitski Hezbollah ima saveznika u Iranu. Središnja država je i zbog toga slaba, a dodatni uteg posustaloj libanonskoj ekonomiji jest humanitarna kriza koja se prelila iz susjedne Sirije. Priču iz Bejruta donosi Dragan Nikolić.

Bejrutska marina samo je dio plana libanonskih vlasti o izgradnji najljepšeg gradskog središta na Bliskom istoku. Iz nje puca pogled na već godinama zapušteno pročelje nekadašnjeg elitnog hotela St. George, na kojemu stoji poruka o zaustavljanju korporacije koja vodi umnogome kontroverznu obnovu. Vlasnik hotela dovoljno je bogat da se odupre moćnoj privatnoj tvrtki koju je još prije četvrt stoljeća osnovao nekadašnji premijer, sunit Rafik Hariri, ali za to plaća cijenu, ne može obnoviti hotel… Spomenik ispred njega svjedoči da je upravo ovdje 2005., u eksploziji automobila-bombe, ubijen Hariri stariji.

Njegova sina prije godinu dana saudijski dvor nakratko je prisilio na ostavku na mjesto premijera, smatrajući da nema snage suprotstaviti se šijitskom Hezbollahu, na čijim je rukama krv njegova ubijenog oca. U pozadini otvaranja nove sunitsko-šijitske fronte bilo je bitno samo jedno - hoće li saudijski princ prijestolonasljednik žrtvovati stabilnost Libanona radi provjere regionalne snage Irana i koliko je jaka saudijska potpora Saadu Haririju…

"Potpora je sada možda na istoj razini kao i nekad. Za Haririjevu stranku nema pravog izazivača kod sunitske opcije," kaže Elie Awad, aktivist civilnog sektora.

Talal Atrissi, sociolog sa Sveučilišta Libanon rekao je kako Hariri ima problem sa Saudijskom Arabijom, šeik Nasrallah ima puno opušteniji odnos s Iranom. "Nije pod tim pritiskom."

Hezbollah je prvi put na parlamentarne izbore izašao '92., a danas koalicija čiji su dio ima više od polovine mjesta u libanonskom Parlamentu. Njegova politička moć u Libanonu zrcali se u činjenici da je dogurao do mogućnosti veta u ovdašnjoj vladi, a definitivno je postao nezaobilazan igrač ulaskom u sirijski sukob na strani Assada. Šijiti, koji čine gotovo trećinu libanonskog stanovništva, redom podupiru Hezbollah, koji je zahvaljujući potpori Teherana zapravo izrastao u državu u državi… 

"Hezbollah ima socijalne, obrazovne i vjerske institucije, kao i druge konfesije. Libanonski zakon dozvoljava konfesijama da imaju škole, sveučilišta, udruženja…," kaže Talal Atrissi.

Hezbollah nikada nije predao svoje oružje (što su druge milicije učinile nakon završetka građanskoga rata), pravdajući to pružanjem otpora izraelskoj okupaciji juga Libanona. Ali ta je epizoda završila prije 18 godina, a moćna šijitska milicija još je naoružana. Do te mjere da je jača od libanonske vojske, što dobro znaju i Izraelci kada važu isplati li se ući s Hezbollahom u novi sukob. Isto kao i saudijski dvor…

"U dogledno vrijeme nema nikakve šanse za izbijanje sunitsko-šijitskog sukoba u Libanonu. Libanon, dakle, neće biti talac takvog sukoba. Prvo, Zapad ne želi kaos u Libanonu dok pokušava zaustaviti rat u Siriji. Drugo, Hezbollah je najveća vojna sila u Libanonu i nitko mu se ne može suprostaviti. Sada zato živimo u miru koji je Hezbollah nametnuo Libanonu u cjelini," smatra Hicham Alaywan, stručnjak za islamske pokrete i doktrine.

A u takvom miru moguća je i suradnja Haririja i Hezbollaha, u istina nefunkcionalnoj izvršnoj vlasti! Teško će itko istisnuti najjaču šijitsku opciju iz vrha libanonske politike bez primjene sile, pogotovo sada kada je Haririjev sunitski blok na proljetnim, dugo odgađanim izborima izgubio trećinu mjesta u parlamentu. Iako je Hezbollah u sirijskom ratu stao na stranu režima, a Hariri svoje borce slao u pomoć poraženoj oporbi, sukob se nije prelio s ove strane granice. Čudom, Bejrut je od Damaska udaljen samo 85 kilometara... "Prvi put u priči o odnosima Libanona i Sirije Libanon utječe na situaciju u Siriji. Još od stvaranja libanonske države prije 60 godina, Sirija je bila ta koja je utjecala na Libanon," izjavio je Talal Atrissi.

Za Eliea Awada, situacija je dobra, ali, kaže, i dalje smo na rubu vulkana. U Siriji se događa vjerojatno najgora humanitarna katastrofa od Drugog svjetskog rata, dodaje.

U godinu i pol dana sirijskog pakla u mali Libanon stiglo je gotovo milijun i pol izbjeglica, za skrb o njima odavno više nije dostatna ni međunarodna pomoć. Oko 40 posto nesretnika iz Sirije i dalje živi u neformalnim šatorskim naseljima. Libanonska država želi da se što kraće zadrže, kako se ne bi ponovio slučaj s palestinskim apatridima. Danas je Libanon zemlja s najvećim brojem izbjeglica po broju stanovnika na svijetu, ove godine država za skrb o Sirijcima mora izdvojiti dvije milijarde i 700 milijuna dolara… 

Struja, voda, odlaganje otpada, infrastruktura koja je na rubu pucanja, problemi su koje nabraja Elie Awad. 

Neki od sirijskih izbjeglica počeli su se ovoga ljeta vraćati u domovinu, nakon što je Hezbollah granična područja u Siriji očistio od boraca tzv. Islamske države i krenuo s uspostavljanjem tzv. sigurnih zona…

"U Libanonu postoje manjine i sekte. Prisustvo velikog broja sirijskih izbjeglica sunita straši druge manjine od promjene demografske ravnoteže u Libanonu, a posebno zato jer se veliki broj Sirijaca integrira u društvo i ženi se Libanonkama," kaže Hicham Alaywan. 

Izbjeglička kriza samo je dio ionako tegobnog društvenog ozračja. Libanonci su zasićeni postojećim političkim strankama i korumpiranim obiteljskim dinastijama, koje se hrane vjerskom podjelom, nepotizmom i klijentelizmom. Ekonomski rast gotovo je stao, s nekadašnjih i do 10 posto godišnje pao na manje od 1.

Nezaposlenost prelazi 30 posto. Libanon je trenutačno treća najzaduženija zemlja na svijetu. Glava se ne bi održala iznad površine bez novca koji šalje dijaspora, osobito ona iz zaljevskih zemalja. Na ovogodišnjoj donatorskoj konferenciji svijet je obećao investicijski program težak 11 milijardi dolara. Najveći donor, naravno, Saudijci…

"Mi smo jako mali igrač između divova koji igraju u regiji. Rusija i SAD interveniraju. Mi smo mali igrač. Čim dalje su od nas, bolje za nas," kaže Elie Award.

Izgradnju najveće džamije u zemlji, sazdane od kamena iz Saudijske Arabije, financirao je ubijeni Rafik Hariri. 72 metra visoki minareti, koji se uzdižu u nebo po uzoru na one Velike džamije u Meki, teško da su na tragu suživota 18 priznatih vjerskih zajednica, koje još pamte krvavi građanski rat, završen nakon 15 godina. U zemlji u kojoj je lojalnost vlastitoj vjeri često važnija od lojalnosti državi, pa je još od proglašenja neovisnosti točno propisano koja vjerska zajednica daje kojega državnog dužnosnika, a u Parlamentu je podjednako muslimanskih i kršćanskih zastupnika, popis stanovništva nije proveden još od davne 1932. Još jedan dokaz koliko je sve u suvremenom Libanonu prividno i krhko...

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!