Stručnjaci i lideri: COP treba refomirati, više ne služi svrsi

Skupina bivših lidera i klimatskih stručnjaka objavila je u pismu da godišnji klimatski summit COP više ne služi svrsi i da ga je potrebno reformirati.

Gotovo 200 zemalja okupilo se u Bakuu u Azerbajdžanu primarno kako bi dogovorili novi cilj pomoći zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promjenama i oporave od razornih vremenskih prilika. Ti razgovori slabo napreduju.

Delegati su na dan otvaranja satima pokušavali dogovoriti dnevni red, a raspoloženje je splasnulo zbog buduće uloge Sjedinjenih Država pod Donaldom Trumpom, diplomatskim prepirkama u koje je umiješana zemlja domaćin i povlačenjem argentinske delegacije.

U pismu od petka, koje je potpisalo više od 20 stručnjaka, bivših lidera i znanstvenika, uključujući bivšu šeficu UNFCCC-a Christianu Figueres i bivšeg glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona, navodi se da je COP postigao puno, ali da je sad potrebna revizija.

"Jasno je da COP više ne služi svrsi. Njegova sadašnja struktura jednostavno ne može donijeti promjenu eksponencijalnom brzinom i razmjerom, što je bitno kako bi se omogućila sigurna klima za čovječanstvo", stoji u pismu.

"To je ono što je potaknulo naš poziv na temeljnu reviziju COP-a. Potreban nam je pomak s pregovora na provedbu, omogućujući COP-u da se ispune dogovorene obveze, osigura hitna energetska tranzicija i postupno ukinu fosilna goriva", dodaju.

Figueres je kasnije rekla da su neke ideje u pismu pogrešno protumačene.

"COP je osnovno i nezamjenjivo sredstvo za podršku multilateralnim, multisektorskim i sistemskim promjenama koje su nam hitno potrebne. Sada više nego ikad", objavila je na LinkedInu.

I drugi su kritizirali COP u Bakuu

Premijerka Barbadosa Mia Mottley pozvala je na hitne reforme, a albanski premijer Edi Rama govorio je o čelnicima koji sjede na sofama i fotografiraju se dok se obraćanja na samitu vrte na utišanim ekranima.

Upitan o pismu i cijelom procesu, glavni pregovarač predsjedništva COP29 Yalchin Rafiyev rekao je da je "proces već polučio rezultate", između ostaloga pružanjem financijskih sredstava potrebitima, što smatra "boljim od bilo koje alternative".

No Rafiyev je rekao da je multilateralni proces pod pritiskom i da će COP29 biti "lakmus test za globalnu klimatsku arhitekturu".

UN pozvan da zabrani COP u zemljama koje se zalažu za fosilna goriva

Istaknuti znanstvenici i političari pozivaju Ujedinjene narode da ne dopuste održavanje konferencije UN-a o klimi (COP) u zemljama koje ne podržavaju postupno ukidanje fosilnih goriva.

Apel je objavljen u petak tijekom konferencije COP29 u Bakuu, nakon što su klimatske grupe objavile analizu koja pokazuje da je najmanje 1773 lobista iz industrije nafte, plina i ugljena službeno akreditirano za sudjelovanje na sastanku UN-a u Azerbajdžanu.

Koalicija Kick Big Polluters Out, koju podržavaju organizacije poput Transparency Internationala, Global Witnessa, Greenpeacea i Climate Action Networka, provela je svoju analizu koristeći se javno dostupnim podacima Tajništva UN-a za klimu, rečeno je.

Apel da se onima koji namjeravaju proizvoditi energiju iz fosilnih goriva ne dopusti da budu domaćini konferencije uslijedio je nakon kritika odabira Azerbajdžana za domaćina ovogodišnjeg sastanka, jer ta zemlja, bivša sovjetska republika, 90 posto svog izvoznog gospodarstva temelji na nafti i plinu.

U otvorenom pismu šefu UN-a za klimu Simonu Stiellu, potpisnici su rekli da UN mora primijeniti stroge kriterije za prijem kako bi isključio zemlje kao domaćine koje ne podržavaju odustajanje od ugljena, nafte i plina.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je na ovogodišnjoj konferenciji COP29 rekao da su nafta i plin "božji dar".

Između ostalih, potpisnici apela su Sandrine Dixson-Declve, globalna ambasadorica Rimskog kluba, Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, kao i bivši glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

Upozorili su da globalno zatopljenje nije zaustavljeno ni nakon 28 godišnjih klimatskih konferencija COP. Umjesto toga, rekli su da se više ne može isključiti zagrijavanje na više od 2,9 stupnjeva Celzijevih do 2100. godine.

Oni žele mehanizme koji će države držati odgovornima kada ignoriraju klimatske ciljeve i obveze. Dodatno, naglasili su potrebu za "manjim, češćim sastancima usmjerenim na rješenja" i pozvali na ograničavanje pristupa konferencijama.

Lobisti za fosilna goriva nadmašuju domorodačke skupine

Apel dolazi nakon što je koalicija Kick Big Polluters Out u Bakuu primijetila da je tijekom prošlogodišnjeg COP28 u Dubaiju, glavnom gradu države koja proizvodi naftu u Zaljevu, sudjelovalo rekordnih 2450 lobista za fosilna goriva, prema prethodnoj analizi - bilo je puno više akreditiranih naftnih i plinskih lobista nego predstavnika autohtonih zajednica ili naroda kojima prijeti klimatska kriza.

Analiza COP29 pokazala je da su lobisti dobili više pristupnih propusnica od svih delegacija 10 zemalja najosjetljivijih na globalno zatopljenje. Nnimmo Bassey iz organizacije Kick Big Polluters Out osudio je utjecaj lobija za fosilna goriva na klimatske pregovore, rekavši da je potrebna odlučna akcija kako bi se eliminirali takvi utjecaji.

Ali zahtjevi su dvosmjerni. U srijedu je vlada argentinskog predsjednika Javiera Mileija, koji negira klimatske promjene, opozvala svoje predstavnike na COP29, navodi se u izvješću specijaliziranog časopisa Climática. Milei odbacuje općeprihvaćeno znanstveno stajalište da ljudsko ponašanje uzrokuju klimatske promjene. Argentina je poslala više od 80 predstavnika u Baku na dvotjedni summit.

Izgaranjem nafte, plina i ugljena oslobađa se staklenički plin ugljični dioksid koji je štetan za klimu, a koji opasno zagrijava planet. Na prošlogodišnjoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju svih 200 zemalja složilo se da će se odmaknuti od ovih fosilnih goriva.

Konferencija o klimi rotira se među svjetskim regijama. Osim tog kriterija, UN ne nameće gotovo nikakve zahtjeve zemljama domaćinima koje žele održati sastanak. Prije Dubaija, domaćin sastanka COP27 bio je Egipat, još jedna država uvelike ovisna o nafti i plinu.