COP29: Koliki će biti račun za zelenu tranziciju, i tko će ga platiti?

Treći dan godišnje konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Bakuu, svjetski čelnici suočeni su s katastrofalnim podacima. Ova će godina biti rekordna i po temperaturi i po emisiji fosilnih goriva. Objavljeno je i da je gotovo 44 posto vrsta toplovodnih koralja pred izumiranjem. No u borbi protiv klimatskih promjena jedno je od glavnih spornih pitanja novac. 

Koliki će biti račun za zelenu tranziciju, i tko će ga platiti?

Jedan je od glavnih ciljeva ovog godišnjega COP-a je pokušati dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara koliko su razvijene zemlje godišnje izdvajale za zelenu tranziciju zemalja u razvoju. No, brojni predstavnici siromašnih zemalja u Bakuu sada traže da se taj iznos u desetorostruči kako bi se pokrili visoki troškovi prelaska na čistu energiju kao i prilagodba na klimatske ekstreme, javio je iz Bakua za Dnevnik HTV-a Gordan Žvanović.

Međutim, u razvijenim zemljama koje plaćaju račun, očekivanja su znatno skromnija. Više zapadnih čelnika, uključujući i hrvatskog premijera, ističe kako je ambicija udvostručiti dosadašnji iznos. No, prema trenutačnim okolnostima - i to bi mogao biti problem. Naime, većina čelnika zemalja koji su najveći zagađivači preskočila je ovu konferenciju.

EU ističe kako je sada daje više nego pošten udio - gotovo trećinu od 100 milijardi dolara i zajedno sa SAD-om traži veće donacije od naftom bogatih arapskih zemalja i Kine.

Premda je kineska emisija uljičnog dioksida veća nego bilo koje druge zemlje u svijetu, u Pekingu prstom upiru prema SAD-u kao zemlji koja je kroz povijest najviše doprinjala emisiju stakleničkih plinova. U Washingtonu, barem za sad, slježu u ramenima jer na vlast ponovno dolazi Donald Trump, čija je ambicija je povlačenje iz Pariškog sporazuma i širenje proizvodnje fosilnih goriva.

Gotovo 44 posto vrsta toplovodnih koralja pred izumiranjem

Gotovo polovini toplovodnih vrsta koralja koji izgrađuju grebene prijeti izumiranje, upozorile su grupe angažirane na zaštiti okoliša od štetnih učinaka ljudske aktivnosti nakon globalne procjene o čemu su izvijestili sudionici konferencije UN-a o klimi u Bakuu. Prethodno je, uoči COP29 u Azerbajdžanu analiziran status očuvanosti svih 892-ju vrsta uvrštenih na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Koralji žive u plitkim, toplovodnim staništima i tvore šarene grebene koje nalazimo u tropskim i suptropskim oceanskim područjima. Koraljni grebeni, koji su se izgrađivali desecima tisuća godina, najraznolikiji su morski ekosustavi. Analiza IUCN-a objavljena u srijedu pokazala je da ih je ugroženo 44 posto, što je porast u odnosu na trećinu iz godine 2008. kada su koralji koji tvore grebene posljednji put procjenjivani za potrebe Crvenog popisa ugroženih biljaka, životinja i ekosustava.

Informacija je objavljena u trenutku kada su se u Bakuu okupili svjetski čelnici gdje raspravljaju o smanjenju emisija stakleničkih plinova i o borbi protiv klimatskih promjena, dvjema glavnim prijetnjama koraljima koji tvore grebene.

- Ova globalna procjena stanja koralja zorno ilustrira ozbiljan utjecaj čovjeka na klimu zbog kojega se brzo mijenja i život na Zemlji te ukazuje na ozbiljnost posljedica. Zdravi ekosustavi poput koraljnih grebena ključni su za život ljudi, za opskrbu hranom, stabilizaciju obala i skladištenje ugljika, a zaštita naše biološke raznolikosti nije ključna samo za našu dobrobit, već i za naš opstanak.  Moramo poduzeti odvažne i odlučne korake da bismo smanjili smanjenje emisije stakleničkih plinova, želimo li zajamčiti održivu budućnost za čovječanstvo, rekla je dr. Grethel Aguilar, direktorica IUCN-a.

Uragani i zagađenja - posebno ugroženi karipski koralji

Osim klimatskih promjena, na koraljne ekosustave utječu i ostali negativni događaji poput izbjeljivanja, onečišćenja, otjecanja poljoprivrednog otpada u mora i oceane, razne bolesti i neodrživ ribolov.

Procjene su uzele u obzir najnovije ažurirane podatke o statusu koraljnih grebena iz Globalne mreže za praćenje stanja koraljnih grebena (GCRMN) i podataka Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) za buduće scenarije o globalnom zatopljenju.

Među analiziranim vrstama našli su se koralj losov rog (Acropora palmata) i Acropora cervicornis, dvije "kritično ugrožene" karipske vrste čija je populacija, zbog sve bržeg zagrijavanja, zagađenja vode, uragana i ozbiljnih posljedica bolesti koralja, gotovo u potpunosti nestala s grebena.

- Budemo li odmah djelovali mogli bi usporiti tempo zagrijavanja oceana i povaćati mogućnosti da se koralji prilagode i dugoročno prežie .Ovdje se ne radi samo o očuvanju spektakularne ljepote koraljnih grebena. Koraljni ekosustavi istodobno su važni jer održavaju obalne ribarske zajednice, stabiliziraju obalu i obalna staništa te pomažu pri uklanjanju ugljika iz oceana, među ostalim prednostim, rekla je koordinatorica IUCN-a Beth Polidoro.

Glavno rješenje za spas koralja od izumiranja je smanjenje emisija stakleničkih plinova uz poduzimanje dodatnih aktivnosti koje će omogućiti jačanje otpornosti vrsta, smatraju stručnjaci IUCN-a.

U tijeku su i procjene hladnovodnih koralja na Crvenom popisu koji se nalaze u hladnijim, dubljim vodama širom svijeta i ne ovise o sunčevoj svjetlosti, a prijeti im uništenje zbog pretjeranog izlova ribe, osobito koćarenja, rudarenja u dubokom moru, bušenja nafte i plina ili polaganja dubokomorskih kabela, upozorio je IUCN. 

Emisije ugljika na rekordnim razinama

Prema izvještaju organizacije Globalni projekt ugljika, emisije fosilnih goriva - glavni uzrok globalnog zagrijavanja ove godine porast će na novu rekordnu razinu.

- Tijekom COVID-a potrošnja nafte bila je u padu zbog manje putovanja, sada se vratila na razine prije pandemije. Potrošnja plina bila je manja nakon invazije Rusije na Ukrajinu i zbog visokih cijena. Ove godine porasla je za više od 2 posto, upozorava klimatolog sa Sveučilišta Exeter Mike O'Sullivan.

Jedan od ciljeva i ovogodišnjeg UN-ova summita o klimi ograničavanje je štete u okolišu uzrokovane emisijom ugljika.

- Trenutačno ne postoji alternativa opskrbi fosilnim gorivima. Moramo imati realnu globalnu perspektivu. Svjetsko stanovništvo dosegnut će 8 i pol milijardi do 2030., a globalni BDP će se udvostručiti. To će povećati potrošnju energije, poručila je talijanska premijerka Giorgia Meloni.

Novac za čišću energiju za zemlje u razvoju

Svjetski čelnici usredotočeni su na prikupljanje stotina milijardi dolara za financiranje prijelaza zemalja u razvoju na čišće izvore energije.

- Oni koji su dulje razvijeni, koji su dulje industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova nisu u istoj poziciji kao i oni koji su recentno u jednom dinamičnom razvoju tako da oni koji su bili prije trebali bi pomoći financijski da nove ekonomije, nove brzorastuće industrije ne emitiraju toliko koliko bi inače činile, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Poseban je izazov pred malim otočnim državama koje su zbog klimatskih promjena suočene s porastom razine mora, zagrijavanjem i zakiseljavanjem oceana.

- Došla sam izdaleka da bih bila ovdje. Učinila sam to jer i dalje vjerujem da je Pariški sporazum ključ za budućnost moje zemlje i opstanak našeg planeta. Ali puni smo nepovjerenja, prečesto smo ušutkani, kazala je predsjednica Maršalovih Otoka Hilda Heine.

'Sudionici ne slušaju jedni druge'

Čuli su danas čelnici i kritiku albanskog premijera koji je, kaže, odustao od pripremljenog govora nakon što je vidio da ni sami sudionici ne slušaju jedni druge.

- Naši govori puni lijepih riječi o borbi protiv klimatskih promjena ne mijenjaju ništa. Što mi, zaboga, radimo na ovom skupu ako nema zajedničke političke volje da se odmaknemo od riječi i ujedinimo u smislenu akciju?, poručio je Edi Rama.

Jutros je u Bakuu objavljen radni nacrt teksta dogovora o ciljevima financiranja borbe protiv klimatskih promjena kojim bi trebao završiti summit. Još je mnogo opcija o kojima će se voditi zahtjevni pregovori kako bi se postigao konsenzus.